Astronomija (II) – Planeta Zemlja

1. Astronomija (I) – kratak uvod

2. Planeta Zemlja

Zemlja je planeta na kojoj se razvio život, jedini za koji znamo za sada u Svemiru. Mada kako stvari stoje, neće još dugo biti tako.

Ona kruži oko Sunca na prosečnoj udaljenosti od 149,6 miliona kilometara. Kažemo prosečna udaljenost, jer se ona zbog eliptičnog oblika Zemljine orbite oko Sunca smanjuje i povećava. Prema ovome Zemlja zauzima treće mesto po udaljenosti planeta od Sunca, posle Merkura i Venere.
Njen prečnk iznosi 12756 km i to je ekvatorski prečnik. Ekvatorski prečnik se razlikuje od polarnog prečnika jer je Zemlja spljoštena na polovima. Tako da polarni prečnik iznosi 12712 km. Ova spljoštenost Zemlje na polovima je posledica Zemljine rotacije oko svoje ose oko koje se okrene za 23 h 56 min 4 s. Gustina joj iznosi 5,53 g/cm3.
Obilaženje Zemlje oko Sunca se naziva revolucija, a okretanje Zemlje oko svoje ose se naziva rotacija.
Obilaženje oko Sunca se odvija brzinom od 30 km/s. Ovo kretanje, odnosno ovu brzinu mi ne osećamo jer se odvija ravnomerno, dok Zemlja zajedno sa Sunčevim sistemom obilazi galaktičko jezgro brzinom od 220 km/h (ili 250, ne mogu trenutno da setim 😉 ).

Prema najnovijim naučnim saznanjima njena starost se procenjuje na 4,6 milijardi godina i nastala je, kao i sve ostale planete Sunčevog sistema, od oblaka gasa i prašine koji je ostatak neke druge zvezde koja je okončala svoj život kao supernova.

Zemlja spada u takozvane unutrašnje planete Sunčevog sistema koje su manjih dimenzija, većih gustina i drugačijeg hemijskog i fizičkog sastava od spoljašnjih gasovitih planeta kao što su Jupiter i Staturan.  Ima atmosferu koja zbog svog sastava dozvoljava opstanak živih organizama, a takođe nas štiti od meteora (ali samo onih koji su manjih dimenzija). Sličnu ulogu ima i Zemljino magnetno polje koje nas štiti od negativnog uticaja Sunčevog vetra. Magnetno polje deluje na rastojanjima i do 70 000 km od površine planete.

Zemljino magnetno polje

Svi znamo šta je gravitacija, ali ona nije ista u svakoj tački na površini Zemlje, a iznosi:

  • na ekvatoru(φ=0°) : g=9,7803 m/s2
  • za geografsku širinu (φ=45°) : g=9,8063 m/s2
  • na polovima (φ=90°) : g=9,8322 m/s2 (podaci uzeti sa wikipedie)

Poseduje samo jedan prirodn satelit – Mesec, koji opstaje na putanji oko Zemlje upravo pomoću Zemljine gravitacije.  Međutim, naš jedini prirodni satelit se udaljava od nas 3,8 cm godišnje, iz čega se lako zaključije da je nakada bio mnogo bliži Zemlji, a da će u budućnosti možda potpuno da se “oslobodi” Zemljinog gravitacionog delovanja.

Nastaviće se…

26 thoughts on “Astronomija (II) – Planeta Zemlja

  1. Milorad Nikolic

    Osim ovog Meseca kojeg vidimo,postoji i skupina prašine koja je prozirna, ali svojom masom utiče na ukupnu mehaniku kretanja Zemlje i Meseca. Što se tiče polarnih dana i noći, ne treba bukvalno shvatiti da je to 6 meseci dana.Sunce je veoma nisko,u podne nije iznad glave, nego pri horizontu, a kako se dan produžava ono se udaljava od horizonta, i svojim prolaskom zauzima sve veći luk na nebu.

  2. igor

    da li je pronadjena planeta slicna zemlji? posto sam negde citao da jeste pa onda kazu nije i sve tako , kao da se krije nesto od nas ???? i vidim da pricate da je mesec nekada bio deo zemlje ,pa me zanima kako to da nema zivota na mesecu ili vode , drveca isl..

  3. NIsi živeo u zabludi, bio si u pravu. Zemlja se ne kreće po prvom krugu, već joj je putanja eliptična. Jedno što na temperaturu na Zemlji više utiče nagib zemljine ose, a manje udaljenost od Sunca.

    A o Mesecu sam pisao, a evo i linkova. Postoji 3 povezana teksta:

    https://svemir.wordpress.com/2011/11/27/nas-mesec-i-deo/

    https://svemir.wordpress.com/2011/11/29/nas-mesec-ii-deo/

    https://svemir.wordpress.com/2011/12/14/nas-mesec-iii-deo/

    Ako postoje dodatna pitanja, samo napred. Neka objašnjenja postoje i u komentarima na kraju tekstova.

  4. Bojan

    Ja sam ziveo u zabludi da se zemlja ne krece u pravilnom krugu oko sunca vec da je nekada bliza a nekada dalja od sunca, sto uzrokuje leto i zimu. A sada me zanima kako se mesec krece u celoj prici, ako bi bili ljubazni da mi ti malo pojasnite? Hvala i unapred hvala.

    1. Bojan

      Moram da se vratim na kretanje zemlje: znaci da se na polovima u toku jedne godine smeni jedan dan i noc.? Pretpostavljam da noci nisu tamne a dani svetli kao kod nas.?

      1. Ne znam koliko je tamno, ali sam našao lep odgovor na netu:

        Polarni predeli (Artik – sever, Antartik – jug) pocinju na 66 stepeni severne, odnosno juzne geogrefske sirine. Ti delovi Zemljine kugle se nazivaju Articki i Antarticki polarni krug. Unutar ovih krugova barem jedan dan u toku godine sunce ne izlazi, i barem jedan dan u toku godine sunce ne zalazi.
        Putujuci blize polovima ovi dani, odnosno noci postaju sve duzi. Na polovima sunce stoji iznad horizonta punih 6 meseci i to se zove polarni dan. Nakon polarnog dana dolazi period od 6 meseci kada se sunce ne pojavljuje i kada vlada potpuni mrak. Taj period se naziva polarna noc.

        Uzrok ovoga je nagnutost zemlje, tj. ugao zemljine ose. Kako okretanje Zemlje oko Sunca traje godinu dana, jedna hemisfera je okrenuta prema Suncu prvih 6 meseci, dok je drugih 6 meseci druga hemisfera okrenuta prema Suncu. Ovo dovodi do pojave godisnjih doba i uzrokuje promenu duzine dana u celom svetu iz meseca u mesec. Sto znaci, kad je na severnoj hemisferi zima, na juznoj je leto i obrnuto.

        Leti su dani duzi i topliji, a razlog je prosta bolja izlozenost suncu. Ako bi tokom letnjeg perioda na severnoj hemisferi krenuli od ekvatora ka polu menjala bi se duzina dana. Na ekvatoru se dani tokom cele godine manje-vise iste duzine. Kako se ide ka polu dan postaje sve duzi da bi na samom polu na nebu sijalo ponocno sunce. Ako bi u istom periodu isli od ekvatora ka juznom polu, dan bi postajao sve kraci. A na samom polu vladala bi duga, tamna polarna noc.

        Izvor: http://nadjiodgovor.com/1258/zasto-je-na-polovima-tamno-noc-sest-mjeseci-u-godini

  5. Milan

    Истински сам очаран вашим текстовима и питањима и желим да се захвалим да полемици око ових ствари 🙂
    желим да додам да сам престрављен и веома изненађен чињеницом да нам месец ”бежи” сваке године (заправо стално али не тако приметно) за по 3.8 цм… ма колико ово чудно звучало, ја мислим да: што се више удаљава гравитација је мања зар не? што повлачи чињеницу да ће онда годишње и више од 3.8 прелазити, исправите ме ако грешим
    унапред захвалан Милан 93

  6. Anonymous

    Prema nekim podacima Mjesec je dio Zemljine površine koji se odvojio prije oko 3 milijarde godina.Prilikom prolaska kometa jedan u to vrijeme ne tako kompaktan dio Zemlje usljed gravitacije kometa,odvojio se od matičnog planeta.Kada su komete prošle Mjesec je ostao zaključan u zemljinoj orbiti.

  7. Da, jeste zanimljivo. Nekada je Mesec bio znatno bliže Zemlji, tako da su plima i oseka bili znatnijeg intenziteta nego danas. Jedino još nije sigurno da li je Mesec nekada bio sastavni deo Zemlje, pa je nasilno odvojen, ili je zarobljen iz Svemira gravitacijom Zemlje.

Leave a Reply to Adis Cancel reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s