Vidljive planete u januaru 2023

U januaru možemo posmatrati svih pet planeta vidljivih golim okom. Planete su posebno zanimljive posmatračima jer ne zahtevaju optički instrument kako bi bile vidljive, osim u slučajevima kada neko poželi da primeti neki detalj na njima. Dovoljno je da približno znate lokaciju na nebu i da zatim primetite “zvezdu” koja ne treperi i znaćete da je to jedna od planeta.

Večernje planete:

Planete u januaru 2023 – foto: Stellarium

Oko 30 do 45 minuta nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu postaje jasno vidljiva Venera, jer ne postoji sjajniji objekat na tom delu večernjeg neba. Nalazi se u sazveđu Jarac, a sjaj joj nije toliko izražen kako to kod Venere zna da bude, pa ipak je sa magnitudom od – 3,34 sasvim dovoljan da dominira nebom, pored Sunca i Meseca.

Continue reading “Vidljive planete u januaru 2023”

Noćno nebo -mart 2021

U martu je potrebno iskoristiti priliku za posmatranje sazvežđe Orion i objekata u njema, zatim sazvežđe Blizanci, pa i sazvežđe Bik. Razlog je što već u aprilu ova sazvežđa zalaze sve ranije i biće u sve nepovoljnijem položaju za posmatranje.

U sazvežđu Orion je zvezda Betelgez i maglina M42, u sazveđu Blizanci zvezde Kastor i Poluks kao i zvezdano jato M35, dok se u sazvežđu Bik nalazi maglina M1, kao i rasejana zvezdana jata Hijade i Plejade. U sazvežđu Bik će boraviti i planeta Mars, ali će biti slabog sjaja, odnosno magnituda će joj iznositi svega 1, 24.

Continue reading “Noćno nebo -mart 2021”

Istog dana zimski solsticij i velika konjunkcija Saturna i Jupitera

Zima na severnoj Zemljinoj polulopti počinje 21. decembra u 11:02 i završiće se 20. marta 2020. godine u 10:37. Tada će najmanji deo severne polulopte biti obasjan Suncem, dok će sa južnom poluloptom biti suprotna situacija i na njoj tada počinje leto.

Međutim, istog dana nakon zalaska Sunca na nebu će se desiti najbliži susret dve najveće planete sunčevog sistema Jupitera i Saturna. Na nebeskoj sferi će ih deliti svega desetina stepena, dok će u prostoru biti udaljeni nekoliko stotina milona kilometara.

Continue reading “Istog dana zimski solsticij i velika konjunkcija Saturna i Jupitera”

Najveća konjunkcija Jupitera i Saturna još od Galileja

Velika konjunkcija Jupitera i Saturna nije velika samo zato što su u pitanju dva gasovita džina, već i zato što se ne dešava tako često kao kada su u pitanju konjunkcije nekih drugih planeta.

Ove dve planete su već nekoliko meseci na nebu prate jedna drugu, tačnije deluje kako manje sjajni Saturn prati i približava se Jupiteru. Jupiter je znatno sjajniji od Saturna, a uskoro će se toliko približiti da će se videti u istom vidnom polju dvogleda, pa čak i teleskopa.

Continue reading “Najveća konjunkcija Jupitera i Saturna još od Galileja”

Majsko noćno nebo (+ video)

Sa zimskim sazvežđima smo se oprostili za sada, a ponovo ćemo ih videti u kasnu jesen. Sazvežđa koja su sada na nebu i koja se mogu posmatrati u zgodno vreme, odnosno do ponoći, jesu prolećna sazvežđa. Od njih se izdvajaju (od zapada prema istoku) Rak, Devica, Lav i Vaga. Možemo posmatrati i sazvežđe Škorpija nisko na jugu, Kočijaš visoko na nebu, kao i Veliki medved, Berenikunu kosu iznad Device itd.

Sazvežđe Lav i sazvežđa Devica i Berenikina kosa obiluju galaksijama koje se mogu videti amaterskim teleskopima, ali neke od njih i dvogledima. U ovim sazvežđima je i veliki broj objekata i Mesijeovog kataloga. Continue reading “Majsko noćno nebo (+ video)”

Novootkrivena kometa SWAN kao uteha za kometu ATLAS

Kometa ATLAS je trebala da bude astronomski događaj godine i svi su se nadali da će je videti golim okom. Međutim, kada kometa prošla marsovu orbitu i približava se Suncu postajalo je sve jasnije da od nebeskog spektakla neće biti ništa…ali baš ništa. Prvo je na astrofotografijama otkriveno da se kometa raspala na dva dela, da bi naredne astrofotografije pokazal da ima minimum 4 dela. Tada je već bilo jasno da kometa neće dostići sjaj za posmatranje golim okom a i magnutuda je naglo skočila sa 8 na 9,3.

Trideseti rođendan teleskopa Habl

Poslednja slika teleskopla Habl je pokazala da se možemo pozdraviti sa ovom kometom. Continue reading “Novootkrivena kometa SWAN kao uteha za kometu ATLAS”

Asteroid (52768) 1998 OR2 prolazi 29. aprila

Asteroid (52768) 1998 OR2, čiji je prečnik procenjen oko 2 km, 29. aprila proći će na 6 290 560 km od Zemlje, što je oko 16 puta udaljenosti Zemlja – Mesec (ZM=384 000 km).

Ovaj asteroid je potencijalno opasan objekat za Zemlju i zemljane i pripada grupi Apollo asteroida. NASA ga je otkrila 24. jula 1998. godine preko programa NEAT i s obzirom na prečnik od 2 km mogao bi da izazove globalnu katastrofu u slučaju sudara sa Zemljom. U relativno bliskoj budućnosti najbliži prilaz Zemlji desiće se 16. aprila 2079. godine i to na udaljenosti 4 x ZM. Ovo je najbliže što će jedan poznati asteroid ove veličine prići Zemlji u sledeća dva veka.

Prolaz se očekuje u 29. aprila u 4:29 po ET vremenu. Continue reading “Asteroid (52768) 1998 OR2 prolazi 29. aprila”

Astronomija u aprilu

Mesec april je već dugi niz godina globalni mesec astronomije tokom koga se broj lokalnih astronomskih aktivnosti povećava a sve u ciju popularizacije astronomije kao nauke. Nažalost, ove godine to neće biti slučaj, ali su članovi astronomskog društva “Eureka” smislili način kako da se astronomijom bavimo od kuće. Takođe, na ovom blogu i FB stranici bloga biće često objavljivane kratke astronomske zanimljivosti.

Prvi astronomski događaj koga se setim kada je u pitanju april jeste meteorski roj Lirida. Mogu se videti na nebu od 16 pa do 26. aprila, a ime su dobili po mestu na kome će se pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba. Continue reading “Astronomija u aprilu”

Martovsko noćno nebo 2020

Ove godine će martovsko noćno nebo biti nekako zanimljivije za posmatranje golim okom u jutarnjim satima, ali će i u večernjim satima imati šta da se vidi.

Nakon zalaska Sunca Venera je nezaobilazna meta za posmatranje, dok će u jutarnjim satima niz od tri planete biti dominantan. Niz će činiti Saturn, Jupiter i Mars.

Venera se sa magnitudom od – 4,36 (za 10.03.2020) nalazi u sazvežđu Ovan, a prividno u njenoj blizini nalaziće se i planeta Uran sa trenutnom magnitudom 5,87. Venera će do kraja marta preći u sazvežđe Bik. Već 3. aprila Venera će se nalaziti prividno u rasejanom zvezdanom jatu Plejade ili M45. Odlična prilika za astrofotografije. Continue reading “Martovsko noćno nebo 2020”

Zima (2019/2020) je počela

Zima na severnoj Zemljinoj polulopti je počela jutros 22. decembra u 05:19 i završiće se 20. marta 2020. godine u 04:49. Tada će najmanji deo severne polulopte biti obasjan Suncem, dok će sa južnom poluloptom biti suprotna situacija i na njoj tada počinje leto.

Sunce se na početku zime nalazilo ispod horizonta, dok se Mesec nalazio iznad. Početak zime se desio 1h i 42 min pre izlaska Sunca.

U trenutku početka zime Sunce će dostići najjužniju tačku na nebu i deklinacija će iznosti -23,5 stepeni, taman koliko je i Zemljina osa nagnuta. Zbog takvog upadnog ugla Sunčevih zraka u odnosu na ekvator i njenog dužeg puta kroz  Zemljinu atmosferu, severna polulopta dobija manje Sunčeve toplote i vladaju niže temperature. Sve to, samo suprotno, važi za južnu poluloptu. 🙂

Tada je 24h dnevno na Arktičkom polarnom krugu noć, dok je na Antarktičkom polarnom krugu 24h dnevno dan. Baš kako je prikazano i na slici:

Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)
Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)

Dakle, za posmatrača na severnoj hemisferi Continue reading “Zima (2019/2020) je počela”