Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde

Više hiljada planeta je otkriveno u poslednjih godina, a pre petnaest godina su astronomi snimili prvu direktnu fotografiju višeplanetarnog sistema kako rotira oko matične zvezde. Danas isti taj sistem ima svoj kratak film koji nam pokazuje njegovu dinamiku.

Vremenski interval na ovom snimku pokazuje četiri džinovske planete, svaka veća od Jupitera, kako rotiraju oko svoje zvezde HR 8799 tokom perioda od 12 godina. Za posmatranja u infracrvenom delu spektra korišćen je veliki teleskop Keck na Havajima.

Najbližoj planeti HR 8799 e je potrebno 45 godina za jedu revoluciju oko zvezde, dok je najudaljenijoj planeti HR 8799 b potrebno skoro 500 godina.

Continue reading “Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde”

Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste

Sredinom 2020. godine sve ljubitelje astronomije je ostavila bez daha kometa NEOWISE koja je bez problema bila vidljiva golim okom. Mogu slobodno napisati da je ta kometa bila najfotografisaniji nebeski objekat u poslednjih deceniju ili dve. Čak i oni koji pre toga nikada nisu gledali u nebo tada su slikali su je fotografisali.

Da, upravo tako, komete su uvek bile zanimljivije od većine drugih nebeskih objekata. Dinamične su, sjaj im se brzo menja, imaju rep, a često vidljiva dva, neizvesne su, da li će preživeti prolaz oko Sunca, hoće li se potpuno raspasti, ostavlljaju sitne čestice koje kasnije vidimo kao meteorske rojeve, hoćemo li ih videti golim okom…

Continue reading “Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste”

O prvoj fotografiji crne rupe u centru naše galaksije

Astronomi su uspeli da dobiju prvi “direktnu” fotografiju crne rupe koja se nalazi u centru naše galaksije Mlečni put. Slika nedvosmisleno podseća na snimak okoline crne rupe u centru eliptične galaksije M87.

Ovo naučno dostignuće je objavljeno na 12. maja na konferencijama za štampu koje su održali naučnici iz EHT (Event Horizon Telescope) i ESO (European Southern Observatory) širom sveta. Na slici se vidi užareni prsten gasa koji okružuje područije poznatije kao senka ili obrisi crne rupe, jer direktan pogled na crnu rupu naravno nije moguć. Otkriće je ostvareno pomoću globalnog niza ili mreže radioteleskopa povezanih tako da formiraju radioteleskop veličine Zemlje. Radioteleskopi su poređani na planeti od Havaja, preko Severne i Južne Amerike, Evrope, pa do Antarktika.

Continue reading “O prvoj fotografiji crne rupe u centru naše galaksije”

Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu

U prethodnom tekstu je pisano o Merkuru i o povoljnom periodu za njegovo posmatranje, kao i o susretu Merkura i zvazdanog jata Plejade ili M45.

Merkur će imati još jedan zanimljiv “susret” na večernjem nebu i to sa planetom Uran. Ova zelenkasto-plavičasta planeta će imati magnitudu 5,9 i to je u teoriji dovoljno da se vidi golim okom, ali s obzirom da je malo verovatno da nađete idealnu posmatračku lokaciju, za Uran vam je potreban dvogled.

Konjunkcija će se dogoditi 18. aprila za nas u toku dana, pa je najbolje posmatrati ovaj susret 17 i 18. aprila nakon zalaska Sunca. Uran će biti teško vidljiv jer će Sunčeva svetlost još uvek ometati posmatranje, ali će verovatno uspeti onaj ko ima čist pogled prema zapadnnom horizontu sa visine (npr. brda)

Continue reading “Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu”

Uskoro Merkur u društvu Plejada

Merkur je najskrivenija planeta Sunčevog sistema koju možemo posmatrati golim okom, jer je jaka Sunčeva svetlost skriva veći deo godine.

Druga polovina aprila ove godine je delić godine kada možemo videtu ovu stenovitu planetu. Od polovine aprila Merukur je vidljiv nisko iznad zapadnog horizonta sa magnitudom oko – 0,9. Kako se bude bližio kraj aprila magnituda će opadati i krajem meseca će izositi oko 0,3.

Continue reading “Uskoro Merkur u društvu Plejada”

Zimski solsticij 2021

Dva puta godišnje jedna od zemljinih hemisfera dostiše svoj najveći nagib prema Suncu i tada dobija najviše sunčeve svetlosti i njeni stanovnici imaju najduži dan u godini, a događaj se naziva letnji solsticij. Istovremeno, druga hemisfera dobija najmanje sunčeve svetlosti i najkraći dan, a događaj se naziva zimski solticij. U astronomiji dva solsticija označavaju prelazak proleća u leto i prelazak jeseni u zimu.

Continue reading “Zimski solsticij 2021”

Kometa Leonard sve bliža. Da li će biti vidljiva golim okom?

Kao što je već najavljeno početkom godine na ovom blogu kometa Leonard se sada približava Suncu i postaje sve svetlija.

Kometu je otkrio astronom Greg Leonard koja i nosi ime po njemu – C/2021 A1 (Leonard). Za otkriće je iskoristio opservatoriju Mount Lemmon u Arizona. Slika na kojoj je kometa otkrivena 3. januara 2021. godine.

Kometa će biti najbliža Zemlji 12. decembra 2021. godine i proći će na bezbednoj udaljenosti od 34 907 464 km. Takođe, prognoze pokazuju da će proći relativno blizu Venere 18. decembra 2021. godine na udaljenosti 2 632 000 km.

Continue reading “Kometa Leonard sve bliža. Da li će biti vidljiva golim okom?”

Sirijus – najsjajnija zvezda na nebu

Sazvežđa zimskog neba svake večeri zauzimaju viši položaj na nebu. Ova sazvežđa su bogata sjajnim zvezdama. Međutim, jedna od tih zvezda se svojim sjajem jasno izdvaja od ostalih i jednostavno dominira među zimskim nebeskim objektima. Pogađate, to je zvezda Sirijus.

Za ovu priliku je iskorišćen stariji tekst kako bi se dodale još neke zanimljive činjenice o ovoj zvezdi.

Sirijus je jedna od nama najbližih zvezda i nalazi se u sazvežđu Veliki Pas, pa je zato nazivaju još i pasja zvezda.. Kada bi smo putovali brzinom svetlosti do nje bi stigli za nešto više od 8 godina. Magnituda ove zvezde je  -1,4, dok je na primer magnituda Venere  -4,4 a Sunca  -26,7. Ako vidite neko telo na nebu sjajnije od Sirijusa, a da nisu Mesec i Sunce, onda je u pitanju sigurno neka planeta.

Continue reading “Sirijus – najsjajnija zvezda na nebu”

Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu

Novembar je mesec kada većina ljubitelja astronomije primeti na istočnom nebu sve raniji izlazak rasejanog zvezdanog jata Plajade, a ispod njega crvenkasno narandžastu zvezdu Aldebaran i sve to u sazvežđu Bik. Zatim nakon 21 h na istoku se pojavljuje zvezda Betelgez i sazvežđe Orion, a sa njegove desne strane i sazvežđe Blizanci sa zvezdama Kastor i Poluks.

Tada su već visoko na nebu sazvežđa Andromeda i Pegaz koja zauzimaju ogorman deo neba, kao i sazvežđe Persej. Sazvežđa velikog letnjeg trougla su već na zapadu i polako zalaze. Prvo nestaje zvezda Altair i sazvežđe Orao, zatim zvezda Vega i sazvežđe Lira i na kraju zvezda Deneb i sazvežđe Labud. Ovo su samo ona najveća sazvežđe. Tu je i mnogo manjih, ali ne i manje zanimljivih sazvežđa sa velikim brojem nebeskih objekata.

Continue reading “Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu”

Zvezdano jato M15 u povoljnom položaju za posmatranje

Zbijeno zvezdano jato M15 se nalazi u sazvežđu Pegaz, koje zajedno sa sazvežđem Andromeda zauzima ogroman deo noćnog neba. Ima magnitudu od 6,30 i nije vidljivo golim okom, ali jeste u dvogledu i odlično izgleda u malim amaterskim teleskopima. Vidljivo kao mala zvezdana kuglica i lako se pronalazi na nebu.

Potrebno je na nebu pronaći sazvežđe Pegaz koje se često u zvezdanim kartama prikazuje zajedno sa sazvežđem Andromeda, baš kao što je prikazano na slici ispod preuzetoj iz programa Stellarium. Trenutno za pronalaženje zbijenog zvezdanog jata M15 može da pomogne sjajni Jupiter koji sa svojom magnitudom od čak -2,87 koji dominira istočnim nebom nakon zalaska Sunca.

Continue reading “Zvezdano jato M15 u povoljnom položaju za posmatranje”