Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde

Više hiljada planeta je otkriveno u poslednjih godina, a pre petnaest godina su astronomi snimili prvu direktnu fotografiju višeplanetarnog sistema kako rotira oko matične zvezde. Danas isti taj sistem ima svoj kratak film koji nam pokazuje njegovu dinamiku.

Vremenski interval na ovom snimku pokazuje četiri džinovske planete, svaka veća od Jupitera, kako rotiraju oko svoje zvezde HR 8799 tokom perioda od 12 godina. Za posmatranja u infracrvenom delu spektra korišćen je veliki teleskop Keck na Havajima.

Najbližoj planeti HR 8799 e je potrebno 45 godina za jedu revoluciju oko zvezde, dok je najudaljenijoj planeti HR 8799 b potrebno skoro 500 godina.

Continue reading “Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde”

Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste

Sredinom 2020. godine sve ljubitelje astronomije je ostavila bez daha kometa NEOWISE koja je bez problema bila vidljiva golim okom. Mogu slobodno napisati da je ta kometa bila najfotografisaniji nebeski objekat u poslednjih deceniju ili dve. Čak i oni koji pre toga nikada nisu gledali u nebo tada su slikali su je fotografisali.

Da, upravo tako, komete su uvek bile zanimljivije od većine drugih nebeskih objekata. Dinamične su, sjaj im se brzo menja, imaju rep, a često vidljiva dva, neizvesne su, da li će preživeti prolaz oko Sunca, hoće li se potpuno raspasti, ostavlljaju sitne čestice koje kasnije vidimo kao meteorske rojeve, hoćemo li ih videti golim okom…

Continue reading “Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste”

Astronomska opservatorija stiže u Kruševac

Astronomsko udruženje „Eureka“ iz Kruševca najavilo je izgradnju Astronomske opservatorije koja će se nalaziti u okviru zabavnog parka „Šarengrad“.  Nova opservatorija u Kruševcu biće peta javna opservatorija u Srbiji, radovi kreću u junu, a koji je značaj opservatorije i koje sve sadržaje ona pruža otkriva za naš portal Zoran Tomić, jedan od osnivača Udruženja “Eureka”

Continue reading “Astronomska opservatorija stiže u Kruševac”

Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu

U prethodnom tekstu je pisano o Merkuru i o povoljnom periodu za njegovo posmatranje, kao i o susretu Merkura i zvazdanog jata Plejade ili M45.

Merkur će imati još jedan zanimljiv “susret” na večernjem nebu i to sa planetom Uran. Ova zelenkasto-plavičasta planeta će imati magnitudu 5,9 i to je u teoriji dovoljno da se vidi golim okom, ali s obzirom da je malo verovatno da nađete idealnu posmatračku lokaciju, za Uran vam je potreban dvogled.

Konjunkcija će se dogoditi 18. aprila za nas u toku dana, pa je najbolje posmatrati ovaj susret 17 i 18. aprila nakon zalaska Sunca. Uran će biti teško vidljiv jer će Sunčeva svetlost još uvek ometati posmatranje, ali će verovatno uspeti onaj ko ima čist pogled prema zapadnnom horizontu sa visine (npr. brda)

Continue reading “Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu”

Venera uskoro najsjajnija u 2022. godini

Venera jeste najsjajnija planeta vidljiva golim okom, ali kada dostigne svoj maksimalni sjaj tada je prava poslastica za astronome amatere. Golim okom posmatrano jedino su Sunce i Mesec sjajniji, pa je Venera idealna za takvu vrstu posmatranja, kao i fotografisanje. Kroz manje teleskope se vidi prelepi mali srp, baš kao što vidimo kada posmatramo Mesec, jedino što na Mesecu vidimo detalje na površini, a na Veneri tek kroz veće teleskope možemo primetiti manje detalje na njenim oblacima.

Continue reading “Venera uskoro najsjajnija u 2022. godini”

Uskoro meteorski roj Geminida

Radijant Geminida (www.imo.net)
Radijant Geminida (www.imo.net)

Meteorski roj Geminida važi sa jedan od najpouzdanijih rojeva u pogledu broja meteora po satu (zenitski prosek po času – ZPČ). Iako poslednjih godina broj meteora varira, uvek bude dovoljan broj za posmatranje.

Geminidi su aktivni od 4 – 17. decembra (podaci mogu da se razlikuju zavisi od izvora), dok je maksimum u noći između 12 /13, kao i 13/14. decembra. Prema starwalk.space očekivani ZPČ je oko 150, ali verovatno nećete videti više od 50 meteora po satu i to na tamnom nebu. Na nebu sa Mesecom na 80% taj broj je još manji.

Uobičajeno je da su meteorske kiše ostaci neke komete koja je Continue reading “Uskoro meteorski roj Geminida”

Uskoro maksimum Perseida, najpopularnijeg meteorskog roja

Iskorišćen je prošlogodišnji tekst.

O meteorskim rojevima…

Sa sigurnošću se može reći da je posmatranje zvezda padalica jedna od najzanimljivijih astronomskih aktivnosti. Mali kamen iz svemira pod određenim uglom uranja u Zemljinu atmosferu u kojoj se dezintegriše uz ogromno oslobađanje energije koju mi na Zemlji vidimo kao svetlosnu pojavu, a koja je nekada praćena i zvučnim efektima…

Niko vam precizno ne može reći koliko meteora ćete videti za noć, ali u tome i jeste sva draž posmatranja istih. Najveći broj meteora koji pripadaju određenom roju možete videti u noći maksimuma, a za neke rojeve taj broj može iznositi i nekoliko stotina.

Continue reading “Uskoro maksimum Perseida, najpopularnijeg meteorskog roja”

Vreme je za sazvežđe Škorpija

Zahvaljujući sjajnoj crvenkasto-narandžastoj zvezdi Antares lako je na južnom nebu pronaći sazvežđen Škorpija. Ovo sazvežđe zauzima veliki deo južnog neba, ali je toliko nisko prema da se iz naših krajeva nikada ne vidi u celosti, odnosno rep škorpije je uvek ispod horizonta, zajedno sa popularnim rasejanim zvezdanim jatom NGC 6231. Izuzetak su februar i mart, ali i tada je rep Škorpije toliko nisko da je veoma teško posmatrati ga.

Antares je sjajna zvezda koju zbog svoje boje posmatrači često poistovećuju sa planetom Mars (crvenom planetom), a za to je kriv i njen položaj na nebu koji se nalazi blizu ravni ekliptike po kojoj se prividno kreću Sunce i ostale planete. Položaj Antaresa je nešto južnije od ove ravni.
Nalazi se na udaljenosti od 600 svetlosnih godina od nas i po svojoj prividoj veličini je na 13. mestu od svih zvezda na našem nebu.

Continue reading “Vreme je za sazvežđe Škorpija”

Meteorski roj Lirida – prava prolećna astronomka poslastica

izvor: imo.net

Meteorski roj Lirida je prava prolećna astronomska poslastica. Nema zimskih temperatura kao kada su na nebu Kvadrantidi, već je temperatura uglavnom dovoljno visoka da se određeno vreme može posmatrati. Kvadrantidi su znatno brojniji od Lirida, ali ih početkom januara mali broj astronoma amatera posmatra.

Od 16-og  pa do 26. aprila na nebu se mogu videti Liridi koji predstavljaju meteorski roj, a ime su dobili po mestu na kome će se

pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba.

Uzrok ove meteorske kiše jesu ostaci komete Thatcher (C/1861 G1) koja je prošla blizu Zemlje i za sobom ostavila roj sitnih čestica na koje Zemlja nailazi svake godine u ovo vreme.

Najveći ZPČ (Zenitski Prosek po Času) se očekuje u noći između 21. i 22. aprila, a iznosi obično oko 20-ak meteora, a njihova brzina je 49 km/s. Ipak, Liridi znaju da iznenade. Zabeleženi su slučajevi da je za sat vremena viđeno i do 100 meteora, odnosno popularno nazvanih “zvezda padalica”. Continue reading “Meteorski roj Lirida – prava prolećna astronomka poslastica”

Na današnji dan: Kako je otkrivena planeta Uran?

I dok su Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn stanovnici Zemlje posmatrali i pre nekoliko hiljada godina planete Uran I neptun su strpljivo čekale da budu otkrivene.

Dugo je planeta Saturn predstavljala granicu Sunčevog sistema kao najudaljenija planeta sve do 13. marta 1781. godine kada je astronom amater Vilijam Heršel (Friedrich Wilhelm Herschel) otkrio Uran. Inače, zbog Heršelovog doprinosa razvoju astronomije malo je mesta u literaturi gde je predstavljen kao astronom amater, pa mogu napisati slobodno astronom Vilijam Heršel.

On je već neko vreme radio na sistematskom proučavanju zvezda na nebu, pa je tako bilo i tog 13. marta. Postavio je svoj teleskop od 6,2 inča (otprilike 150 mm) ručne izrade i prelazio njime od jedne zvezde, preko druge… U neko doba te noći primetio je magličasti objekat za koji je pomislio da je kometa. Ovaj zaključak je bio sasvim logičan , a posebno u 18 veku, pa ga je uneo u svoj dnevnik.

Continue reading “Na današnji dan: Kako je otkrivena planeta Uran?”