Sirijus – najsjajnija zvezda na nebu

Sazvežđa zimskog neba svake večeri zauzimaju viši položaj na nebu. Ova sazvežđa su bogata sjajnim zvezdama. Međutim, jedna od tih zvezda se svojim sjajem jasno izdvaja od ostalih i jednostavno dominira među zimskim nebeskim objektima. Pogađate, to je zvezda Sirijus.

Za ovu priliku je iskorišćen stariji tekst kako bi se dodale još neke zanimljive činjenice o ovoj zvezdi.

Sirijus je jedna od nama najbližih zvezda i nalazi se u sazvežđu Veliki Pas, pa je zato nazivaju još i pasja zvezda.. Kada bi smo putovali brzinom svetlosti do nje bi stigli za nešto više od 8 godina. Magnituda ove zvezde je  -1,4, dok je na primer magnituda Venere  -4,4 a Sunca  -26,7. Ako vidite neko telo na nebu sjajnije od Sirijusa, a da nisu Mesec i Sunce, onda je u pitanju sigurno neka planeta.

Continue reading “Sirijus – najsjajnija zvezda na nebu”

Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu

Novembar je mesec kada većina ljubitelja astronomije primeti na istočnom nebu sve raniji izlazak rasejanog zvezdanog jata Plajade, a ispod njega crvenkasno narandžastu zvezdu Aldebaran i sve to u sazvežđu Bik. Zatim nakon 21 h na istoku se pojavljuje zvezda Betelgez i sazvežđe Orion, a sa njegove desne strane i sazvežđe Blizanci sa zvezdama Kastor i Poluks.

Tada su već visoko na nebu sazvežđa Andromeda i Pegaz koja zauzimaju ogorman deo neba, kao i sazvežđe Persej. Sazvežđa velikog letnjeg trougla su već na zapadu i polako zalaze. Prvo nestaje zvezda Altair i sazvežđe Orao, zatim zvezda Vega i sazvežđe Lira i na kraju zvezda Deneb i sazvežđe Labud. Ovo su samo ona najveća sazvežđe. Tu je i mnogo manjih, ali ne i manje zanimljivih sazvežđa sa velikim brojem nebeskih objekata.

Continue reading “Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu”

Noćno nebo -mart 2021

U martu je potrebno iskoristiti priliku za posmatranje sazvežđe Orion i objekata u njema, zatim sazvežđe Blizanci, pa i sazvežđe Bik. Razlog je što već u aprilu ova sazvežđa zalaze sve ranije i biće u sve nepovoljnijem položaju za posmatranje.

U sazvežđu Orion je zvezda Betelgez i maglina M42, u sazveđu Blizanci zvezde Kastor i Poluks kao i zvezdano jato M35, dok se u sazvežđu Bik nalazi maglina M1, kao i rasejana zvezdana jata Hijade i Plejade. U sazvežđu Bik će boraviti i planeta Mars, ali će biti slabog sjaja, odnosno magnituda će joj iznositi svega 1, 24.

Continue reading “Noćno nebo -mart 2021”

Večeras je kometa ATLAS tik uz zvezdu Bellatrix u sazvežđu Orion

Kometa ATLAS (C/2020 M3) je trenutno najsjajnija na nebu, ali nije sjajna kao kometa NEOWISE koju smo golim okom posmatrali u julu. Ova kometa je vidljiva dvogledom jer joj je trenutna magnituda oko 8,1. U dvogledu će biti vidljiva kao mala bleda mrlja koju ćete jasno razlikovati od zvezda.

Continue reading “Večeras je kometa ATLAS tik uz zvezdu Bellatrix u sazvežđu Orion”

Kometa ATLAS (C/2020 M3) vidljiva dvogledom i lako se pronalazi

Kometa ATLAS (C/2020 M3) je trenutno najsjajnija na nebu, ali nije sjajna kao kometa NEOWISE koju smo golim okom posmatrali u julu. Ova kometa je vidljiva dvogledom jer joj je trenutna magnituda oko 8. U dvogledu će biti vidljiva kao mala bleda mrlja koju ćete jasno razlikovati od zvezda.

Continue reading “Kometa ATLAS (C/2020 M3) vidljiva dvogledom i lako se pronalazi”

Zemlja prolazi kroz ostatke Halejeve komete

Halejeva kometa (zvanična oznaka 1P/Halley) je najpoznatija periodična kometa u Sunčevom sistemu sa periodom pojavljivanja od 76. godina u proseku, a periodičnost varira od 74-79. godina. Ime je dobila po Edmundu Haleju koji je proučavajući zapise o kometi viđenoj 1456, 1531 i 1682. godine odredio njen period. Odnosno dolazi do zaključka da je u pitanju jedno nebesko telo koje se periodično pojavljuje na nebu. Edmund je predvideo njeno ponovno pojavljivanje 1758. godine, ali to nije doživeo da vidi.

Zapisi o Halejevoj kometi postjali su još pre nove ere i od tada se zapisi redovno ažuriraju u proseku svakih 76. godina, ali se do Halejevog otkrića njene periodičnosti nije znalo da je to jedno nebesko telo viđeno do tada 27 puta. Dimenzije su joj

Continue reading “Zemlja prolazi kroz ostatke Halejeve komete”

Objašnjeno “misteriozno” smanjenje sjaja zvezde Betelgez

Krajem prošle i početkom ove godine zvezda Betelgez je bila centru pažnje amaterskih i profesionalnih astronoma zbog naglih promana u njenom sjaju. Čak i golim okom se jasno moglo videti da je sjaj ove zvezde opadao iz dana u dan. Takva nestabilnost je mnoge navela na zaključak da je došlo vreme da Betelgez završi svoj životni ciklus u eksploziji supernove.

Continue reading “Objašnjeno “misteriozno” smanjenje sjaja zvezde Betelgez”

Da li će zvezda Betelgez ekplodirati i kako bi izgledala na noćnom nebu?

Sjajna žuto-narandžasta zvezda Betelgez je pravi zvezdani superždin u sazvežđu Orion, tačnije

Sazvežđe Orion
Sazvežđe Orion – -foto: Stellarium

na njegovom desnom ramenu. Prečnik joj je 4,5 puta veći od prečnika Zemljine orbite oko Sunca. Kada bi se ova zvezda nalazila na mestu Sunca u njenoj unutrašnjosti bi se našle sve unutrašnje planete Sunčevog sistema – Merkur, Venera Zemlja i Mars, a njene granice bi bile blizu Jupiterove orbite.

Crveni superdžin predstavlja fazu u životu jedne masivne zvezde, nakon koje zvezda može završiti svoj životni vek kao supernova. Upravo to se očekuje i sa Betelgezom iako je žuto narandžasta. Postoji verovatnoća da se taj događaj već odigrao, a da zemljani sada samo čekaju da ta svetlost stigne do nas.

O zvezdi Betelgez

Njen prečnik je preko 900 puta veći od Sunca, ali se veruje da njegova masa ne prelazi više od 20 Sunčevih. Verovatno je nastao iz oblaka gasa i prašine koja se i danas može videti u sazvežđu Orion, a u kome se nalazi Betelgez. Lako se uočava po svojoj žuto-narandžastoj boji i spektralne je klase M1. Continue reading “Da li će zvezda Betelgez ekplodirati i kako bi izgledala na noćnom nebu?”