Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje

U okviru misije Gaia koja ima za cilj trodimenzionalno mapiranje više milijardi zvezda u Mlečnom putu mapirajući njihovo kretanje, osvatljenost, temeperaturu i sastav otkrivena je crna rupa zvezdanog porekla, odnosno crna rupa koja je ustvari ostatak neke masivne zvezde koja je svoj evolutivni put završila u eksploziji supernove.

Ponato je da svetlost ne može da pobegne crnoj rupu, kao i da je ne možemo direktno opaziti. Možemo primetiti njen uticaj na okolne zvezde kada od njih “krade” materiju ili kada utiče na kretanje objekata u njenoj blizini. Međutim, kada nema objekata u njenoj blizini izuzetno je teško uočiti je i takve se nazivaju “uspavane” crne rupe.

Continue reading “Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje”

Naredna pomračenja Sunca vidljiva za nas

Globalno gledano pomračenje Sunca nije redak događaj i dešava se svake godine nekoliko puta. Međutim, za nas kao pojedince ovo jeste redak događaj jer se vidi sa male površine Zemlje, a ovo se posebno odnosi na potpuno pomračenje Sunca. Iz ovog razloga ljubitelji astronomije često putuju do udaljnih lokacija kako bi ponovo mogli da vide ovaj astronomski događaj.

Od svih astronomskih događaja potpuno pomračenje Sunca ostavlja najdublji utisak, a to se može videti i po reakcijama posmatrača na raznim snimcima potpunog pomračenja Sunca koje se dogodilo 8. aprila ove godine iznad delova Meksika SAD i Kanade.

Ovo poslednje pomračenje nas je promašilo za više hiljada kilometara, a u narednim godinama možemo videti sledeća pomračenja:

Continue reading “Naredna pomračenja Sunca vidljiva za nas”

Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?

Do pre samo 30-ak godina sumnjali smo da postoje planete van našeg zvezdanog sistema, ali niko to nije mogao da potvrdi. Međutim, krajem 1995. godine objavljeno je otkriće prve egzoplaneta koja je dobila naziv 51 Pegasi b ili 51 Peg b.

Bila je to planeta Jupiterovog tipa, gasni džin koji kruži oko zvezde slične Suncu. Udaljena je od matične zvezde svega 0.5 AJ (duplo bliže od rastojanja Zemlja – Sunce), a peroid rotacije je svega 4,2 dana. Nakon toga je planetarna astronomija doživela pravi ubrzani razvoj.

Danas je potpuno jasno da je postojanje planeta oko zvezda nešto sasvim uobičajeno. Planete se sada otkrivaju bukvalno na dnevnom nivou, a i broj potencijalnih kandidata ubrzano raste.

Continue reading “Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?”

Ko će videti ovogodišnje totalno pomračenje Sunca?

Uskoro zemljane očekuje jedan od najlepših astronomskih događaja – totalno pomračenje Sunca. Nažalost, nikada nisu svi zemljani u mogućnosti da ga posmatraju jer potpuno pomračenje zahvata samo jedan maleni deo Zemljine površine širine oko 200 km i dužine i do nekoliko hiljada km, a često se dešava da je većina površine sa totalnim pomračenjem iznad okeana.

Na osnovu gore napisanog ta mala verovatnoća će nas i ovoga puta zaobići i sa naših prostora pomračenje neće biti vidljivo. Pomračenje će započeti negde iznad Tihog okeana, preći će preko Meksika, zatim preko SAD i na kraju Kanade i Atlantskog okeana.

Continue reading “Ko će videti ovogodišnje totalno pomračenje Sunca?”

Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija

Nakon konjunkcije Saturna i Venere uskoro nas očekuje i velika konjunkcija između Jupitera i Venere. Zašto velika? Pa zato što su u pitanju dve najsjajnije planete na nebu.

Još jedan razlog zašto je možemo nazvati velika je taj što će Venera proći svega 32 minuta (32′) južno od Jupitera. A šta to znači? To znači da će se obe planete bez problema smestiti u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno da se može posmatrati golim okom. Poređenja radi, prečnik Meseca na nebeskoj sferi je 30′. Dakle, ove dve sjajne planete biće otprilike udaljene jedna od druge za jedan prečnik punog Meseca.

Veneri sjaj polako raste i u vreme konjunkcije iznosiće – 4, dok će Jupiter imati -2,1. Planete nisu u svom najsjajnijem izdanju, ali će svakako biti spektakularno (da primenim klasičan novinarski termin), a nalaziće se u sazvežđu Ribe.

Continue reading “Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija”

Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde

Više hiljada planeta je otkriveno u poslednjih godina, a pre petnaest godina su astronomi snimili prvu direktnu fotografiju višeplanetarnog sistema kako rotira oko matične zvezde. Danas isti taj sistem ima svoj kratak film koji nam pokazuje njegovu dinamiku.

Vremenski interval na ovom snimku pokazuje četiri džinovske planete, svaka veća od Jupitera, kako rotiraju oko svoje zvezde HR 8799 tokom perioda od 12 godina. Za posmatranja u infracrvenom delu spektra korišćen je veliki teleskop Keck na Havajima.

Najbližoj planeti HR 8799 e je potrebno 45 godina za jedu revoluciju oko zvezde, dok je najudaljenijoj planeti HR 8799 b potrebno skoro 500 godina.

Continue reading “Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde”

Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je

Najbliža tačka na putanji planete od Sunca naziva se perihel, a najudaljenija tačka naziva se afel. U zavisnosti od položaja tačke prolećne ravnodnevnice u odnosu na ove dve krajnje tačke zavisi i dužina godišnjih doba. Zanimljivo je da je kod nas zima kada je Zemlja najbliža Suncu, a to znači da temperatura na Zemlji uglavnom zavisi od ugla upadnih Sunčevih zraka.

Continue reading “Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je”

Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je

Najbliža tačka na putanji planete od Sunca naziva se perihel, a najudaljenija tačka naziva se afel. U zavisnosti od položaja tačke prolećne ravnodnevnice u odnosu na ove dve krajnje tačke zavisi i dužina godišnjih doba. Zanimljivo je da je kod nas zima kada je Zemlja najbliža Suncu, a to znači da temperatura na Zemlji uglavnom zavisi od ugla upadnih Sunčevih zraka.

Continue reading “Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je”

Otkrivena nova zanimljiva kometa!

Otkriće komete nije nikakva novost, jer ih i astronomi amateri i profesionalni astronomi često otkrivaju. Neke od njih opstanu kratko nakon otkrića jer ih gravitacija Sunca rastrgne, druge nas posete samo jednom, treće prolete nezapaženo zbog veoma malog sjaja itd.

Međutim, ono što astronome amatere najviše zanima jesu komete koje su vidljive golim okom, jer ako se vide golim okom kroz dvogled ili teleskop izgledaju još spektakularnije. Jednostavno, uživaju u posmatranju i fotografisanju više detalja. Malo ledeno telo koje se na kratko pokaže zemljanima i nastavi svoj put.

Continue reading “Otkrivena nova zanimljiva kometa!”

Istog dana zimski solsticij i velika konjunkcija Saturna i Jupitera

Zima na severnoj Zemljinoj polulopti počinje 21. decembra u 11:02 i završiće se 20. marta 2020. godine u 10:37. Tada će najmanji deo severne polulopte biti obasjan Suncem, dok će sa južnom poluloptom biti suprotna situacija i na njoj tada počinje leto.

Međutim, istog dana nakon zalaska Sunca na nebu će se desiti najbliži susret dve najveće planete sunčevog sistema Jupitera i Saturna. Na nebeskoj sferi će ih deliti svega desetina stepena, dok će u prostoru biti udaljeni nekoliko stotina milona kilometara.

Continue reading “Istog dana zimski solsticij i velika konjunkcija Saturna i Jupitera”