Najbliži “susret” Venere i Merkura u poslednjih 12 godina

Danas, 29. maja u 7:34, planete Merkur i Venera bile su najbliže (u konjunkciji) jedna drugoj na nebeskoj sferi u proteklih 12 godina. Međutim, iako od tog trenutka njihovo rastojanje raste i večeras ih možemo posmatrati. U trenutku najbližeg susreta rastojanje je iznosilo svega 0,4 stepena (prečnik punog meseca je 0,5 stepeni), dok će večeras to rastojanje iznositi oko 0,5 (kao kada bi obe planete stajale na suprotnim stranama punog Meseca). Sledeći ovako blizak susret desiće se 2033. godine.

Continue reading “Najbliži “susret” Venere i Merkura u poslednjih 12 godina”

Merkur prividno blizu zvezdanog jata Plejade 4. maja

Večeras, 4. maja, imaćemo priliku da posmatramo najskriveniju planetu u Sunčevom sistemu, planetu Merkur, pored Plejada najpoznatijeg zvezdanog jata. Prividna udaljenost između njih na nebeskoj sferi će iznositi oko 2 stepena. Međutim, Merkur i Plejade će biti veoma nisko na nebu nakon zalaska Sunca pa neće biti prilike za duže posmatranje. Najbolje je potražiti ih oko 20:20 i tada će biti svega nekoliko stepeni iznad horizonta.

Continue reading “Merkur prividno blizu zvezdanog jata Plejade 4. maja”

Gde je sada Halejeva kometa i koliko je sjajna?

Halejeva kometa je definitivno najpoznatija kometa u svemiru za nas zemljane, ali ne zato što je na nebu ona nešto spektakularno već zbog zanimljive priče o njoj.

O njoj je pre nekoliko dana pisano, malo pre maksimuma meteorskog roja Orionida, pa ću ovde to kratko ponoviti:

Halejeva kometa (zvanična oznaka 1P/Halley) je najpoznatija periodična kometa u Sunčevom sistemu sa periodom pojavljivanja od 76. godina u proseku, a periodičnost varira od 74-79. godina. Ime je dobila po Edmundu Haleju koji je proučavajući zapise o kometi viđenoj 1456, 1531 i 1682. godine odredio njen period. Odnosno dolazi do zaključka da je u pitanju jedno nebesko telo koje se periodično pojavljuje na nebu. Edmund je predvideo njeno ponovno pojavljivanje 1758. godine, ali to nije doživeo da vidi.

Continue reading “Gde je sada Halejeva kometa i koliko je sjajna?”

Mars u opoziciji i sjajna fotografija snimljena iz Beograda

Mars_animated_sim

Poznato je da su najsjajnija nebeska tela na našem nebu Sunce, Mesec, zatim Venera, a odmah iza nje Jupiter. Međutim to nije uvek baš tako, a ovaj poznati raspored zna da poremeti upravo Mars.

A zašto je to tako?

Sjaj crvene planete  varira u periodu od dve godine, a razlog je naravno promena položaja u odnosu na Zemlju i Sunce, kao i to da Marsova revolucija (vreme okretanja oko Sunca) iznosi oko dve godine (zemaljske godine). Kada se Mars nalazi sa strane Sunca gde je i Zemlja, a posebno kada se Zemlja nalazi između Marsa i Sunca sjaj crvene planete je najveći (Mars u opoziciji), dok je sjaj najslabiji kada se Mars nalazi sa suprotne strane Sunca od Zemlje.

Continue reading “Mars u opoziciji i sjajna fotografija snimljena iz Beograda”

Venera ponovo u konjukciji, ali ovoga puta sa Saturnom

Prošlog meseca, tačnije 24. novembra, u konjukciji su bile dve sjajne planete Venera i Jupiter. Nakon tog njihovog sustera Venera je zauzimala sve viši položaj ne nebu, dok se

zemljavenera
Poređenje Zemlje i Venere

Jupiter svakog narednog dana približavao horizontu.

Iz tog razloga Jupiter više ne možemo posmatrati nakon zalaska Sunca i on se polako premešta na jutarnje nebo. Venerina magnituda će u narednom periodu rasti, odnosno biti negativnija i njen sjaj će biti veći, kao i njen polažaj iznad horizonta.

U tom Venerinom usponu nad horizontom danas je očekuje susret sa planetom Satrun. Saturn je znatno manjeg sjaja od Venere i ovaj susret neće biti sjajan kao susret Venere i Jupitera.

I Venera i Saturn će se nalaziti u sazvežđu Strelac. Magnituda Venere će iznositi -3,9 a Saturna 0,58. Venera je oko 60 puta sjajnija od Saturna. Continue reading “Venera ponovo u konjukciji, ali ovoga puta sa Saturnom”