Koji su najveći udarni krateri na Zemlji?

Tokom evolucije planeta Zemlja je pretrpela hiljade udara iz svemira, a posebno u periodu hlađenja kada se Sunčev sistem “čistio” od neiskorišćenog materijala tokom formiranja planeta i satelita. Za mnoge ožiljke na Zemlji nećemo nikada saznati zbog stalne erozije koju prouzrokuju vode, ali aktivni vulkani, zemljotresi, atmosferski uticaji…

Na našu sreću ne mogu sve stenčuge iz svemira da dođu do površine Zemlje, ali ipak postoje dokazi za 190 velikih udara. Velika većina stena koja dospe do naše atmosfere je manja od 1 m i one sa sobom ne nose veliku energiju pa samim tim nisu opasne za život na planeti. Usled velike brzine kretanja i trenja koje stvara atmosfera gasovi u stenama se zagrevaju i tada vidimo meteor na nebu koji se vrlo brzo dezintegriše. Stene manje od 25 m budu zaustavljene u atmosferi, ali to ne znači da ne mogu da nanesu štetu. Podsetimo se asteroida koji je pre 9 godina eksplodirao iznad oblasti Čeljabinsk u Rusiju. Nije dospeo do površine Zemlje, ali je njegova eksplozija, odnosno udarni talas, izazvala matrerijalnu štetu u vidu popucalih prozora što je dovelo do povređivanja većeg broja ljudi. Njegov prečnik je bio procenjen na oko 15m.

Continue reading “Koji su najveći udarni krateri na Zemlji?”

Po 5 minuta za tela Sunčevog sistema (video)

Emisija 5 minuta za astronomiju i fiziku koja se emituje na Brainz TV bavi se popularizacijom astronomije i fizike tako što u svega nekoliko minuta ponudi najbitnije informacije o određenim nebeskim telima, pojavama i sl.

U ovom tekstu su postavljene emisije koje su za temu imale neka od tela Sunčevog sistema, pa uz kafu i odmor možete pogledati sve na jednom mestu. Autor i voditelj emisije je astrofizičar Jovan Aleksić.

Continue reading “Po 5 minuta za tela Sunčevog sistema (video)”

Maleni asteroid ima 0,41% šanse da se sudari sa Zemljom

U naslovu je sa namerom asteroid “maleni” da ne bi sam naslov stvarao paniku, jer je on prečnika svega 2-4 metara, odnosno veličine ne veće od prosečnog automobila. U pitanju je asteroid 2018 VP1 otkriven 3. novembra 2018. godine kada je bio udaljen od Zemlje 0,003 AJ ili oko 450 000 km.

Asteroid 2018 VP1 ima nagib orbite u odnosu na ekliptiku od 3,2 stepena i period orbitiranja od oko 2 godine, pa se na osnovu toga procenjuje da će se ponovo Zemlji približiti 2. novembra, odnosno za manje od dve nedelje. Neće biti moguće posmatrati ga ni većim astronomskim teleskopima je će mu maksimalna magnituda biti oko +20.

Continue reading “Maleni asteroid ima 0,41% šanse da se sudari sa Zemljom”

Nove epizode “5 minuta za fiziku i astronomiju”

Objavljene su nove epizode iz serijala “5 minuta za fiziku i astronomiju” koju vodi astrofizičar i popularizator nauke Jovan Aleksić.

Prethodne epizode možete pogledati >>>> OVDE ili na YT kanalu “BRAINZ TV“.

DUGA

Posle kiše sunce dolazi. Ali ima dana kada istovremeno sija sunce i pada kiša. Tada, na nebu se pojavljuje veličanstveni prizor – duga. U današnjoj emisiji pričamo o ovoj prelepoj pojavi.

Continue reading “Nove epizode “5 minuta za fiziku i astronomiju””

Astronomija u aprilu

Mesec april je već dugi niz godina globalni mesec astronomije tokom koga se broj lokalnih astronomskih aktivnosti povećava a sve u ciju popularizacije astronomije kao nauke. Nažalost, ove godine to neće biti slučaj, ali su članovi astronomskog društva “Eureka” smislili način kako da se astronomijom bavimo od kuće. Takođe, na ovom blogu i FB stranici bloga biće često objavljivane kratke astronomske zanimljivosti.

Prvi astronomski događaj koga se setim kada je u pitanju april jeste meteorski roj Lirida. Mogu se videti na nebu od 16 pa do 26. aprila, a ime su dobili po mestu na kome će se pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba. Continue reading “Astronomija u aprilu”

Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini

Astronomski kalendar dela očekivanih nebeskih događaja u 2020. godini koji se mogu videti golim okom ili dvogledom, ali i dodatne zanimljive informacije.

astrokalendar

Kratka objašnjenja:

Konjukcija predstavlja bliski prividni položaj dva (ili više) nebeskih tela na nebu, kada se posmatra sa Zemlje.

Elongacija je ugao između Sunca i planete ili nekog drugog nebeskog tela gledano sa Zemlje.

Opozicija je položaj nebeskog tela u Sunčevom sistemu kada se ono nalazi sa suprotne strane Sunce u odnosu na Zemlju, odnosno Zemlja se nalazi između nebeskog telea i Sunce.

Bliski susret je prividni susret nebeskih tela na malom delu neba

Ekvinocilj (ravnodnevnica) je trenutak kada Sunce po svom kretanju po ekliptici preseče nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Solsticij opisuje najviši i najniži položaj Sunca u odnosu na nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Povoljan položaj za posmatranje je najviši položaj nekog nebeskog tela u trenutku kada preseca nebeski meridijan, odnosno kada to nebesko telo kulminira

Nebeski meridijan je zamišljeni krug na nebeskoj sferi koji sadrži severni i južni nebeski pol, severnu i južnu tačku horizonta, zenit i nadir.

Continue reading “Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini”