Astronomija u aprilu

Mesec april je već dugi niz godina globalni mesec astronomije tokom koga se broj lokalnih astronomskih aktivnosti povećava a sve u ciju popularizacije astronomije kao nauke. Nažalost, ove godine to neće biti slučaj, ali su članovi astronomskog društva “Eureka” smislili način kako da se astronomijom bavimo od kuće. Takođe, na ovom blogu i FB stranici bloga biće često objavljivane kratke astronomske zanimljivosti.

Prvi astronomski događaj koga se setim kada je u pitanju april jeste meteorski roj Lirida. Mogu se videti na nebu od 16 pa do 26. aprila, a ime su dobili po mestu na kome će se pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba.

Najveći ZPČ (Zenitski Prosek po Času) se očekuje u noći između21. i 22. aprila, a iznosi obično oko 20-ak meteora. Ipak, Liridi znaju da iznenade. Zabeleženi su slučajevi da je za sat vremena viđeno i do 100meteora, odnosno popularno nazvanih “zvezda padalica”.

Više o ovogodišnjim Liridima uskoro.

Preporuka je da se prvi deo aprila iskoristi za posmatranje zimskih sazvežđa koje ćemo biti u prilici da posmatramo na zapadnom nebu samo do poslednje nedelje aprila, nakon čega će biti ispod horizonta nakon zalaska Sunca. U pitanju su sazvežđa Veliki i Mali pas, Orion, Bik.

Najsjajnija zvezda na nebu – Sirijus

Najsjajnija zvezda Sirijus u Velikom psu je sada u senci Venere koja je na ovogodišnjem maksimumu sjaja. Ispod ovde zvezde je lepo zvezdano jato M41 koje se u dobrim posmatračkim uslovima može videti gilim okom i fotografisati samo fotoaparatom. Vredi probati.

Betelgeuse-SPHERE-image-Jan-and-Dec-2019-e1581733682419
Nestabilna zvezda Betelgez

Da li će zvezda Betelgez ekplodirati i kako bi izgledala na noćnom nebu?

U Orionu je lepo ponovo videti nestabilnu zvezdu Betelgez i maglinu lako vidljivu golim okom M42. Ustvari, Orion je verovatno najlepše sazvežđe kako golim okom tako i na astrogfotografijama.

O sazvežđu Orion:

Šta možete videti u sazvežđu Orion

U sazvežđu Bik su zvezdana jata Hijade i Plejade, ali i ostatak supernove iz 1054. godine koja u mesijeovom katalogu zauzima počasno prvo mesto sa oznakom M1. Između ova dva jata se trenutno nalazi i asteroid Vesta koji je iste magnitude kao i M1, odnosno 8,4.

Venera se polako približava Plejadama i na kratko će prividno biti njen član 3. aprila, a da bi ga videli potrebno je da vam u ovoj izolaciji prozor, terasa ili dvorište gledaju na zapad.

O Plejadama:

Venera u zvezdanom jatu Plejade

Na nebu se polako uzdižu i prolećna sazvežđa Lav sa zvezdama Denebolom i Regulusom, a njega prati sazvežđe Devica sa sjajnom zvezdom Spikom.

O sazvežđu Lav:

Sazvežđe Lav

sombrero
Galaksija Sombrero u sazvežđu Devica

O sazvežđu Devica:

Šta se može videti u sazvežđu Devica

Na jutarnjem nebu su još uvek tri planete vidljive golim okom i to Saturn, Jupiter i Mars. Trenutno su Mars i Saturn u konjukciji, ali će se crvena planeta u narednim danim sve više udaljavati od ova dva gasna džina. Jupiter će boraviti u sazvežđu Strelac iz koga je Saturn nedavno “pobegao” i sada se nalazi u sazvežđu Jarac zajedno sa Marsom.

Ne smemo zaborativti i kometu Atlas, kao ni asteroid (52768) 1998 OR2. Kometa Atlas je otkrivena krajem prošle godine, odnosno 28.12.2019. godine. Trenutno se kometa nalazi u sazvežđu Veliki Medved i magnutuda joj je oko 8. Taj sjaj nije dovoljan da se posmatra golim okom, ali je vidljiva dovogledom ili malim astronomskim teleskopima. Dalje će se kretati preko sazvežđa Žirafa i Perseja prema južnom nebu. Očekuje se da krajem ovog meseca ili početkom sledećeg bude vidljiva golim okom, ali u pitanju je komete pa sve treba uzeti sa rezervom…

Novootkrivena kometa ATLAS biće vidljiva golim okom?

Asteroid (52768) 1998 OR2 veličnine veće planine proći će 29. aprila na udaljenosti od 6 290 560 km od Zemlje, što je oko 16 puta udaljenosti Zemlja – Mesec (ZM=384 000 km).

2019y4
Kriva sjaja komete Atlas – izvor: BAA

Ovaj asteroid je potencijalno opasan objekat za Zemlju i zemljane i pripada grupi Apollo asteroida. NASA ga je otkrila 24. jula 1998. godine preko programa NEAT i s obzirom na prečnik od 2,15 km mogao bi da izazove globalnu katastrofu u slučaju sudara sa Zemljom. U relativno bliskoj budućnosti najbliži prilaz Zemlji desiće se 16. aprila 2079. godine i to na udaljenosti 7 x ZM.

Asteroid (52768) 1998 OR2 prolazi na udaljenosti od 6,29 miliona km

Na kraju NASA preporuke:

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s