Vaše fotografije Meseca, Venere i Jupitera od 22. februara

Susret sjajnih nebeskih tela, Meseca, Venera i Jupitera sa Mesecom između planeta, dogodio se 22. februara. Mnogima je ovaj nebeski događaj privukao pažnju, pa čak i onima koji nemaju naviku da posmatraju nebo.

Naravno, članovi FB grupe SVEMIR.BLOG imaju naviku da posmatraju nebo, ali i fotografišu isto. Tako im i ovaj nebeski događaj nije promakao.

Ispod su fotografije članova grupe koji su sa ostalima podelili svoje fotografije:

Continue reading “Vaše fotografije Meseca, Venere i Jupitera od 22. februara”

Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija

Nakon konjunkcije Saturna i Venere uskoro nas očekuje i velika konjunkcija između Jupitera i Venere. Zašto velika? Pa zato što su u pitanju dve najsjajnije planete na nebu.

Još jedan razlog zašto je možemo nazvati velika je taj što će Venera proći svega 32 minuta (32′) južno od Jupitera. A šta to znači? To znači da će se obe planete bez problema smestiti u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno da se može posmatrati golim okom. Poređenja radi, prečnik Meseca na nebeskoj sferi je 30′. Dakle, ove dve sjajne planete biće otprilike udaljene jedna od druge za jedan prečnik punog Meseca.

Veneri sjaj polako raste i u vreme konjunkcije iznosiće – 4, dok će Jupiter imati -2,1. Planete nisu u svom najsjajnijem izdanju, ali će svakako biti spektakularno (da primenim klasičan novinarski termin), a nalaziće se u sazvežđu Ribe.

Continue reading “Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija”

Konjunkcija Venere i Saturna u januaru

U januaru, tačnije 22.01.2023. godine, nas očekuje konjunkcija dve planete na zapadnom nebu nakon zalaska Sunca – Venere i Saturna. Venera će proći na svega 0°21′ južno od Saturna. Ako znamo da je prečnik Meseca na nebu 0,5 stepeni onda je jasno da će obe planete stati u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno mogu se posmatrati i golim okom.

Planete će se nalaziti u sazvežđu Jarac i sa naših prostora će tog dana postati vidljive na nakon 16:50 i nalaziće se na 13° iznad jugozapadnog horizonta. Zaći će 1h i 54 min nakon zalaska Sunca u 18:23.

Magnituda Venere će iznositi -3.9, a Saturna 0.7. Sunce će zaći u 16:30, Venera u 18:20, a Saturn u 18:23.

Continue reading “Konjunkcija Venere i Saturna u januaru”

Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je

Najbliža tačka na putanji planete od Sunca naziva se perihel, a najudaljenija tačka naziva se afel. U zavisnosti od položaja tačke prolećne ravnodnevnice u odnosu na ove dve krajnje tačke zavisi i dužina godišnjih doba. Zanimljivo je da je kod nas zima kada je Zemlja najbliža Suncu, a to znači da temperatura na Zemlji uglavnom zavisi od ugla upadnih Sunčevih zraka.

Continue reading “Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je”

Vidljive planete u januaru 2023

U januaru možemo posmatrati svih pet planeta vidljivih golim okom. Planete su posebno zanimljive posmatračima jer ne zahtevaju optički instrument kako bi bile vidljive, osim u slučajevima kada neko poželi da primeti neki detalj na njima. Dovoljno je da približno znate lokaciju na nebu i da zatim primetite “zvezdu” koja ne treperi i znaćete da je to jedna od planeta.

Večernje planete:

Planete u januaru 2023 – foto: Stellarium

Oko 30 do 45 minuta nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu postaje jasno vidljiva Venera, jer ne postoji sjajniji objekat na tom delu večernjeg neba. Nalazi se u sazveđu Jarac, a sjaj joj nije toliko izražen kako to kod Venere zna da bude, pa ipak je sa magnitudom od – 3,34 sasvim dovoljan da dominira nebom, pored Sunca i Meseca.

Continue reading “Vidljive planete u januaru 2023”

Koji su najveći udarni krateri na Zemlji?

Tokom evolucije planeta Zemlja je pretrpela hiljade udara iz svemira, a posebno u periodu hlađenja kada se Sunčev sistem “čistio” od neiskorišćenog materijala tokom formiranja planeta i satelita. Za mnoge ožiljke na Zemlji nećemo nikada saznati zbog stalne erozije koju prouzrokuju vode, ali aktivni vulkani, zemljotresi, atmosferski uticaji…

Na našu sreću ne mogu sve stenčuge iz svemira da dođu do površine Zemlje, ali ipak postoje dokazi za 190 velikih udara. Velika većina stena koja dospe do naše atmosfere je manja od 1 m i one sa sobom ne nose veliku energiju pa samim tim nisu opasne za život na planeti. Usled velike brzine kretanja i trenja koje stvara atmosfera gasovi u stenama se zagrevaju i tada vidimo meteor na nebu koji se vrlo brzo dezintegriše. Stene manje od 25 m budu zaustavljene u atmosferi, ali to ne znači da ne mogu da nanesu štetu. Podsetimo se asteroida koji je pre 9 godina eksplodirao iznad oblasti Čeljabinsk u Rusiju. Nije dospeo do površine Zemlje, ali je njegova eksplozija, odnosno udarni talas, izazvala matrerijalnu štetu u vidu popucalih prozora što je dovelo do povređivanja većeg broja ljudi. Njegov prečnik je bio procenjen na oko 15m.

Continue reading “Koji su najveći udarni krateri na Zemlji?”

Venera uskoro najsjajnija u 2022. godini

Venera jeste najsjajnija planeta vidljiva golim okom, ali kada dostigne svoj maksimalni sjaj tada je prava poslastica za astronome amatere. Golim okom posmatrano jedino su Sunce i Mesec sjajniji, pa je Venera idealna za takvu vrstu posmatranja, kao i fotografisanje. Kroz manje teleskope se vidi prelepi mali srp, baš kao što vidimo kada posmatramo Mesec, jedino što na Mesecu vidimo detalje na površini, a na Veneri tek kroz veće teleskope možemo primetiti manje detalje na njenim oblacima.

Continue reading “Venera uskoro najsjajnija u 2022. godini”

Satelitski snimak eksplozije podvodnog vulkana u Pacifiku!

Cunami pokrenut spektakularnom erupcijom podvodnog vulkana kod pacifičke države Tonga izazvao je „znatnu“ štetu u Nukualofi, glavnom gradu arhipelaga, rekla je danas novozelandska premijerka Džasinda Ardern.

Pacifički centar za upozorenje na cunami naveo je jutros u 4.00 po srednjoevropskom vremenu da je pretnja od plimnog talasa uglavnom prošla za zemlje na okeanu mada su još nekoliko sati moguće manje varijacije nivoa mora.

Continue reading “Satelitski snimak eksplozije podvodnog vulkana u Pacifiku!”

Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je

Najbliža tačka na putanji planete od Sunca naziva se perihel, a najudaljenija tačka naziva se afel. U zavisnosti od položaja tačke prolećne ravnodnevnice u odnosu na ove dve krajnje tačke zavisi i dužina godišnjih doba. Zanimljivo je da je kod nas zima kada je Zemlja najbliža Suncu, a to znači da temperatura na Zemlji uglavnom zavisi od ugla upadnih Sunčevih zraka.

Continue reading “Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je”

Zimski solsticij 2021

Dva puta godišnje jedna od zemljinih hemisfera dostiše svoj najveći nagib prema Suncu i tada dobija najviše sunčeve svetlosti i njeni stanovnici imaju najduži dan u godini, a događaj se naziva letnji solsticij. Istovremeno, druga hemisfera dobija najmanje sunčeve svetlosti i najkraći dan, a događaj se naziva zimski solticij. U astronomiji dva solsticija označavaju prelazak proleća u leto i prelazak jeseni u zimu.

Continue reading “Zimski solsticij 2021”