Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini

Astronomski kalendar dela očekivanih nebeskih događaja u 2020. godini koji se mogu videti golim okom ili dvogledom, ali i dodatne zanimljive informacije.

astrokalendar

Kratka objašnjenja:

Konjukcija predstavlja bliski prividni položaj dva (ili više) nebeskih tela na nebu, kada se posmatra sa Zemlje.

Elongacija je ugao između Sunca i planete ili nekog drugog nebeskog tela gledano sa Zemlje.

Opozicija je položaj nebeskog tela u Sunčevom sistemu kada se ono nalazi sa suprotne strane Sunce u odnosu na Zemlju, odnosno Zemlja se nalazi između nebeskog telea i Sunce.

Bliski susret je prividni susret nebeskih tela na malom delu neba

Ekvinocilj (ravnodnevnica) je trenutak kada Sunce po svom kretanju po ekliptici preseče nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Solsticij opisuje najviši i najniži položaj Sunca u odnosu na nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Povoljan položaj za posmatranje je najviši položaj nekog nebeskog tela u trenutku kada preseca nebeski meridijan, odnosno kada to nebesko telo kulminira

Nebeski meridijan je zamišljeni krug na nebeskoj sferi koji sadrži severni i južni nebeski pol, severnu i južnu tačku horizonta, zenit i nadir.

Continue reading “Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini”

Zima (2019/2020) je počela

Zima na severnoj Zemljinoj polulopti je počela jutros 22. decembra u 05:19 i završiće se 20. marta 2020. godine u 04:49. Tada će najmanji deo severne polulopte biti obasjan Suncem, dok će sa južnom poluloptom biti suprotna situacija i na njoj tada počinje leto.

Sunce se na početku zime nalazilo ispod horizonta, dok se Mesec nalazio iznad. Početak zime se desio 1h i 42 min pre izlaska Sunca.

U trenutku početka zime Sunce će dostići najjužniju tačku na nebu i deklinacija će iznosti -23,5 stepeni, taman koliko je i Zemljina osa nagnuta. Zbog takvog upadnog ugla Sunčevih zraka u odnosu na ekvator i njenog dužeg puta kroz  Zemljinu atmosferu, severna polulopta dobija manje Sunčeve toplote i vladaju niže temperature. Sve to, samo suprotno, važi za južnu poluloptu. 🙂

Tada je 24h dnevno na Arktičkom polarnom krugu noć, dok je na Antarktičkom polarnom krugu 24h dnevno dan. Baš kako je prikazano i na slici:

Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)
Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)

Dakle, za posmatrača na severnoj hemisferi Continue reading “Zima (2019/2020) je počela”

Najsjajnija zvezda na nebu

S obzirom da je tekst o najsjajnijoj zvezdi na našem nebu (a nije Sunce…) jedan od najčitanijih na ovom blogu želeo sam samo kratko da dopunim stariji tekst.

Većina zimskih sazvežđa zauzima veliki deo neba, a glavne zvezde u njima su sjajne i iz

sirijus1
Zvezda Sirijus

tog razloga se lako prepoznaju. Zvezde kao što su Betelgez i Rigel pomažu nam da pronađemo sazvežđe Orion, a posebno tri zvezde Orionovog pojasa Alnilam, Alnitak i Mintaka. Pomoću zvezda Kastor i Poluks nalazimo sazvežđe Blizanci, zvezda Prokion nam pokazuje na sazvežđe Mali pas, a pomoću crvenkaste zvezde Aldebaran nalazimo sazvežđe Bik.

Međutim, sve ove sjajne zvezde sa magnitudama većim od nule deluju ne tako sjajne ako ih uporedimo sa najsjajnijom zvezdom na nebu – zvezdom Sirijus.

Sirijus je najsjajnija zvezda kako severnog tako i južnog neba, odnosno najsjajnija zvezda koja se sa površine Zemlje može videti…ako ne računamo naše Sunce. Njena magnituda iznosi – 1,41 i ona posebno dolazi do izražaja tokom izlaska zvezde nisko na horizontu. Treperenje ove zvezde Continue reading “Najsjajnija zvezda na nebu”

Upoznajmo noćno nebo (sazvežđa, zvezde, planete…)

Ovo je dopuna jednog starog teksta sa ovoj sajta, a cilj ovde dopune je da pomogne svima koji žele da se bliže upoznaju sa noćnim nebom. U tekstu su detaljnije opisana samo bitnija sazvežđa. Pod bitnijim sazvežđima podrazumevam velika sazvežđa koja zauzimaju veći deo neba. Kada pronađete ta sazvežđa lakše je naći ona manja koja se nalaze u njihovoj blizini. Continue reading “Upoznajmo noćno nebo (sazvežđa, zvezde, planete…)”