Jedna moja prijateljica, jednom prilikom je zapisala:
Svaki narod vredi onoliko koliko i kako poštuje svoje najumnije ljude. Neverovatno u 21 veku možda i 50% naših ljudi nikad nije čulo za Milutina Milankovića. Zapanjujuće da smo možda i jedini narod na svetu koji ne zna kako nam se zove najveći naučnik. Ne verujem da postoje takvi žalosni primeri u svetu. Prošle godine nas je na 28. maj, dan rođenja našeg najvećeg naučnka, svetski pretraživač Google podsetio da imamo svetsku veličinu. Tek tada su RTS, B-92 i ostali počeli u da objavljuju kakve takve tekstove na svojim sajtovima.
Kada već naši političari ne znaju i ne umeju da vode brigu o najumnijim ljudima iz ovog naroda,ostaje da se pojedinci sami snalaze, vode bitku kako znaju i umeju .
Uvek se zaprepastim kada čujem da je neko čuo za Milutina Milankovića, a kada kaže da nema pojma to mi je normalno.
Posle projekcije filma Era glupih(u filmu se govori o klimatskim promenama) u dvorani Kulturnog centra Pančevo ustao sam i rekao da autori filma nisu ni pomenuli Milankovićev doprinos izračunavanju klimatskih promena. Po završetku skupa priđe mi jedna odbornica u našoj opštini i pita pred nekoliko ljudi; – Šta lupaš gluposti ? Kakve veze ima taj Milanković sa klimom?. Obično me sugrađani i lokalni političari pitaju kada se žalim da ovaj čovek nema svoju ulicu u Južnom Banatu: pa dobro a kakve veze taj Milanković ima sa Pančevom. Zar treba neko da ima vezu sa Pančevom, čovek čije je ime otišlo na Mesec i Mars. Mihajlo Pupin se školovao u našem gradu pa su po njemu nazvali jednu ulicu skoro na samoj periferiji grada, a zahvaljujući ovom našem čoveku u sastavu Srbije se nalazi Banat.
Ko ne zna, samo da napišem da je Pančevo udaljeno 13 km od Beograda i da je grad sa kvalitetima velikog sela.
2009. Vlada Srbije proglasi godinom Milutina Milankovića, moram da primetim vrlo lep gest naših (čak i iznenađujući ) političara. Bila je to prilika da ljudi vise saznaju i nešto i nauče kako nam se zove najcenjeniji naučnik na svetu(vidi http://www.blic.rs/Kultura/82848/Proglasena-Godina-Milutina-Milankovica). Bilo bi interesantno saznati šta je ovaj odbor za obeležavanje 130 godina od rođenja velikog naučnika radio i koliko je para potrošio za svoj rad. Uspeo sam na netu da nađem da je održan samo jedan simpozijum. (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7hwhkHgPSMkJ:www.blic.rs/Kultura/111897/Simpozijum-u-cast-godisnjice-rodjenja-Milutina-Milankovica+&cd=4&hl=en&ct=clnk&source=encrypted.google.com)
Normalno 28.maja 2009. na dan rođenja velikog naučnika, ne pomenu ga ni jedne dnevne novine.
Milanković je bio astronom matematičar građevinac geofizičar klimatolog. Pa da vidimo zašto svet ceni Milutina Milankovića a mi ga još uvek nismo primetili.
Prvi srpski doktor tehničkih nauka doktorirao u Beču 03.12.1904 u Beču, tema doktorata: “Theorie der Druckkurven”.
1913 objavljuje proračune temperatura: Meseca Merkura Marsa i Venere i tako postaje prvi kosmički klimaktolog.
1920 u Parizu objavio obimno delo, Matematička teorija termičkih pojava izazvanih sunčevim zračenjem.
Pomogao je klimatolozima Kapenu i Vegeneru tvorcima tektonika ploča po kojoj su oni svetski poznati.
1923 na Svepravoslavnom kongresu u Carigradu je podneo svoj predlog najsavršenijeg kalendara. Pogledajte http://www.svetnauke.org/cezare-srecna-ti-srpska-nova-godina
Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenog doba je jedno od 10 najvećih naučnih dela dvadesetog veka.
Američka agencija za svemirska istraživanja NASA smatra našeg naučnika, smatra našeg Milankovića jednim od najznačajnijih naučnika svih vremena koji su se bavili nekom od nauka o Zemlji.
Za svoje zasluge na polju nauke, svet se odužuje Milankoviću tako da njegovo ime odlazi i u svemir. Jedan krater na Mesecu širok 101 km i jedan na Marsu širok 118,4 se nazivaju po divu svetske nauke. Takođe i jedan asteroid koji je širok 38,5km. Izgleda da je Milanković prvo otišao u svemir a kada ćemo ga mi upoznati još se ne zna jer prvo naši političari moraju da čuju za njega, pa da ga se sete svake godine. Svakako da smo na dobrom putu.
Američka akademija nauka u Muzeju u Vašingtonu je sliku Milankovića stavila pored slika Njutna Kopernika Galileja Keplera,što je velika cast.
Simpozijum “Milanković i klima” organizovan je 1982. godine u Palisadu (SAD), na kome je učestvovalo preko 90 najeminentnijih naučnika iz celog sveta. Sve njih okupljalo je ime i delo našeg genija, ali i široka mogućnost daljeg usavršavanja i istraživanja kada je u pitanju interakcija Sunce – Zemlja i svi drugi prateći efekti. Koliko se u svim tim naučnim delatnostima prikrivaju i drugi elementi neka posluži činjenica da je za pomenuti skup izuzetno bio zainteresovan NATO, jedan od finansijera.
Godine 1988. u Peruđi (Italija) organizovan je naučni skup pod nazivom “Ciklo-stratigrafija”. Na njemu je zvanično promovisana nova istraživačka metoda koja u osnovi ima Milankovićeve cikluse osunčavanja, a koja u ritmičkim smenama slojeva stena detektuje hladnije i toplije cikluse kroz koje je prosla naša planeta.
(Izvor dr Vlado Milićević, http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Au4qXm53gEgJ:static.astronomija.co.rs/nauke/istorija/biografije/milankovic/milankovic.htm+&cd=2&hl=en&ct=clnk&source=encrypted.google.com)
Milanković je umro 12. decembra 1958. godine. Obično na sajtovima piše da je on naš zaboravljeni naučnik, što naravno nije istina jer mi pola veka posle njegove smrti nismo stigli da ga upoznamo. Dugačak je dvadeset prvi vek ima još vremena da ispravimo nepravdu prema našem najvećem naučniku.
Evropsko geofizičko društvo je 1993. Ustanovilo medalju Milutin Milanković.rka knjiga Milutina Milankovića:
http://scc.digital.nb.rs/collection/milutin-milankovic
4. Interesantno da je na jednom referendumu za promenu ulica dobio jedan glas, a general Petar Drapšin 131. dok za Ruđera Boškovića niko nije glasao. (vidi http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Yj7E_e5b630J:www.politika.rs/rubrike/Drustvo/t29408.lt.html+&cd=1&hl=en&ct=clnk&source=encrypted.google.com )Kada bi za ovako saznao neki američki akademik verovatno bi pomislio da smo mi boljševički narod pa bi verovatno rekao :
Za Ruđera Boškovića smo čuli, kada je umro javili su u Dubrovnik umro je najpametniji čovek Evrope. Za Milankovića smo čuli on je jedan od najvećih naučnika sveta, a ko vam je taj Petar Drapšin? Javno hvalio da je posle drugog svetskog rata zbog krvavog terora ofarbao ovu državu u crveno.
Devedesetih su nas naši političari ubedili da smo Nebeski narod nažalost većina im je poverovala u tu tešku glupost.
Možda I jesmo nebeski narod ali su nam političari teški svemirski seljaci ili tačnije kosmički seljoberi.
Iz grada na Tamišu Momčilo Mrčković
Za naše ne znanje možemo zahvaliti prosveti i medijina, tu mislim na štampu i TV.
Respect! -” Obično na sajtovima piše da je on naš zaboravljeni naučnik, što naravno nije istina jer mi pola veka posle njegove smrti nismo stigli da ga upoznamo. Dugačak je dvadeset prvi vek ima još vremena da ispravimo nepravdu prema našem najvećem naučniku.”