Na današnji dan umro je Galileo Galilej

Galileo Galilej umro je 8. januara 1642. godine, tačno 300 godina pre rođenja Stivena galileoportraitHokinga koji je rođen 8. januara 1942. godine. Bio je italijanski astronom, fizičar i matematičar čiji su radovi označilil početak moderne astronomije.

Davna 1609. godina označena je za prelomnu godine u svetu astronomije, odnosno godinu početka moderne astronomije. Te godine je Galileo Galilej uperio svoj telekop u nebo i video ono što niko pre njega nije. Ne vrti se sve oko Zemlje, već se i neka druga nebeska tela okreću oko nečega što nije Zemlja.

Posmatrao je kako se Jupiterovi sateliti okreću oko Jupitera. Najveći sateliti ovog gasnog džina su nazvani po Galileju: Galilejevi sateliti, a to su: Ganimed, Kalisto, Evropa i Io. Continue reading “Na današnji dan umro je Galileo Galilej”

Stara slika sa drugačijom obradom

Jedna od meni omiljenih slika koje sam napravio u poslednjih nekoliko godina sada je 04135004-photo-nikon-d5100obrađena sa malo agresivnijom obradom kada su u pitanju boje.

Slikano je krajem leta 2013. godine dok smo sa namontiranim teleskopom čekali potpuni mrak da bi započeli astronomsko posmatranje tamnih objekata. Korišćen je fotoaparat Nikon D5100, f5.6, ISO 160, exp 2s. na 55 mm.

Na nebu se vidi Mesečev srp i Venera nakon zalaska Sunca. Continue reading “Stara slika sa drugačijom obradom”

Još jedan senzacionalistički novinarski naslov

Ovog puta taj naslov glasi uglavnom ovako “Pored Zemlje proleće nešto 25. februara, čak i NASA ne zna šta je”.

Da prevedemo sada ovo.

U pitanju je objekat 2016 WF9 koji je otkriven 27. novembra prošle godine, a jedina nedoumica naučnika je da li je u pitanju asteroid ili kometa. Međutim, prema ovom novinarskom naslovu možemo pomisliti i da u pitanju Death Star, ogroman Enterprise i slično. Continue reading “Još jedan senzacionalistički novinarski naslov”

Hladno je, a Zemlja je danas najbliža Suncu

Najbliža tačka na putanji planete od Sunca naziva se perihel, a najudaljenija tačka naziva se afel. U zavisnosti od položaja tačke prolećne ravnodnevnice u odnosu na ove dve krajnje tačke zavisi i dužina godišnjih doba. Zanimljivo je da je kod nas zima kada je Zemlja najbliža Suncu, a to znači da temperatura na Zemlji uglavnom zavisi od ugla upadnih Sunčevih zraka.

unnamed

Danas, 4. januara Zemlja je Continue reading “Hladno je, a Zemlja je danas najbliža Suncu”

Neplanirano sam fotografisao Neptun

Tokom fotografisanja Marsa, Venere i Meseca nakon zalaska Sunca napravljeno je 20-ak fotografija. Mislio sam da je

Neptun - Credit: NASA, ESA and the Hubble Heritage Team (STScI/AURA)
Neptun – Credit: NASA, ESA and the Hubble Heritage Team (STScI/AURA)

teško izvodljivo da se i Neptun nađe na njima jer mu je magnituda bila 7,93 i još uvek nije bio potpuni mrak.

Međutim, odabrao sam poslednju fotografiju iz niza koja je snimljena u 17:35 i probao na njoj da nađem Neptun. Kropovao sam sliku i obradom izvlačio detalje. Na njoj sam video nešto na mestu gde bi trebao da bude ova planeta. Upoređivanjem objekata Continue reading “Neplanirano sam fotografisao Neptun”

Prva meteorska kiša u 2017. godini

Kvadrantidi - izvor: spacedex.com (klikni na sliku)
Kvadrantidi – izvor: spacedex.com (klikni na sliku)

Prvi ovogodišnji meteorski roj su Kvadrantidi. Matično sazvežđe ovog roja je nekada bilo sazvežđe Quadrans Muralis, koje je sada deo sazvežđa Volar, gde je sada i radijant (prividno mesto gde se meteori  pojavljuju na nebu) Kvadrantida.

Kvadrantidi su aktivni od 28. decembra do 12. januara, a maksimum je u noći između 3 – 4. januara. Spadaju u najbrojnije meteorske rojeve posle Geminida i Perseida.

Pogodni su za posmatranje sa severne zemljine polulopte, a i Mesec ove godine neće praviti većih problema, jer neće biti recimo pun kao prošle godine već u fazi rasta između mladog meseca i prve četvrti. Continue reading “Prva meteorska kiša u 2017. godini”

Slika večerašnjeg susreta na zapadnom nebu

Fotografija Meseca između Marsa i Venere napravljena je oko 17:15 večeras. Međutim zbog većeg sjaja Meseca u odnosu na pre 24 sata manje je vidljiva pepeljasta svetlost, ali je ipak zadovoljavajuće.

Mars, Venera and Moon

Magnituda Venere je iznosila -4,35, dok je magnituda Marsa bila 0,90. Zbog duže ekspozicije fotografije izgleda da je veći deo Mesečeve površine okrenut nama obasjan Suncem, ali taj procenat je 18.

Večeras Mesec “između” Marsa i Venere

Večeras ponovo uz pomoć Meseca možemo pronaći lako na nebu Mars i Veneru, a i fotografisati. Ovaj nebeski “susret” će se desiti u sazvežđu Vodolija, jer će se sva tri objekta nalaziti u njemu.

Najbolje vreme za posmatranje i fotografisanje je sat vremena nakon zalaska Sunca, a možda i malo kasnije.

Mesec između Marsa i venere - foto: Stellarium
Mesec između Marsa i venere – foto: Stellarium

Odmah ispod Marsa će se nalaziti i planeta Continue reading “Večeras Mesec “između” Marsa i Venere”