175. godina od otkrića Neptuna

Zvanično, planeta Neptun je otkrivena 23. septembra 1846. godine. Međutim, zanimljiva činjenica je da ga je nekoliko starih astronoma posmatralo, ali nažalost tada nisu mogli da pretpostave da je u pitanju planeta, a čak postoje crteži Galileja na kojima se vidi da je i on posmatrao Neptun i da je uočio njegovo kretanje u odnosu na druge statične zvezde…ali ni to tada nije bilo dovoljno da se zaključi da je u pitanju planeta.

Zasluge za Neptunovo otkriće pripisuju se Irbenu Leverijeu (Urbain Jean Joseph Le Verrier) koji matematičnim proračunom došao do pozicije Neptuna na nebu. A samu potragu za ovom planetom Continue reading “175. godina od otkrića Neptuna”

Kada se Jurij Gagarin zaželeo svemira?

U letelici Vostok12. aprila 1961. godine, Jurij Gagarin je krenuo na istorijsko putovanje oko planete Zemlje. Ukupno je leteo 1 h i 48 min.

Rođen je 9. marta 1934. godine u selu Klušinu u Rusiji. I otac i majka su bili neobrazovani, ali vredni ljudi. Kao dete prošao je kroz siromaštvo i rat, a već u srednjoj školi se odvojio od porodice i godinama živeo u domovima učenika, radnika, a kasnije i kao kadet na putu do vojnog pilota.

Continue reading “Kada se Jurij Gagarin zaželeo svemira?”

Milivoj Jugin – Tragovi koji se ne brišu (ORIGINALNA DOKUMENTACIJA KOJU JE MILIVOJ SAČUVAO) – II DEO

II DEO

Svega tri meseca nakon prvog sletanja na Mesec, Beograd su posetili članovi posade „Apollo 11“ misije. Jedan od glavnih domaćina bio je i Milivoj Jugin, odmah uz Josipa Broza Tita. Astronauti su nekoliko dana proveli u Beogradu. Doček je bio nezapamćen. Kolona ljudi prostirala se od aerodroma do centra grada. Ljudi su se penjali na autobuse u želji da vide heroje. Tom prilikom astronauti su predsedniku Titu uručili kamen sa Meseca koji je danas izložen u Muzeju Jugoslavije u Beogradu. Milivoj Jugin je bio prisutan na svim dešavanjima na ovom događaju, čak je i astronaute dočekao na aerodromu na izlazu iz aviona.  Astronauti su gostovali na Televiziji Beograd a program je vodio Jugin. Fotografije koje svedoče ovim događajima, a do sada nisu nigde objavljivane uspeli smo da fotografišemo zahvaljujući Minji Juginu, sinu Milivoja Jugina i predsedniku astronomskog udruženja „Eureka“, Milošu Stankoviću.

Continue reading “Milivoj Jugin – Tragovi koji se ne brišu (ORIGINALNA DOKUMENTACIJA KOJU JE MILIVOJ SAČUVAO) – II DEO”

Milivoj Jugin – Tragovi koji se ne brišu (ORIGINALNA DOKUMENTACIJA KOJU JE MILIVOJ SAČUVAO)

I DEO

Predsednik astronomskog udruženja „Eureka“ iz Kruševca, Miloš Stanković, posetio je nedavno sina Milivoja Jugina. Tom prilikom razgovarali su o mnogim tema iz Svemira, ali cilj posete i razlog susreta bio je rad i tragovi koje je za sobom Milivoj ostavio.  Među ljudima koji se bave  profesionalno ili iz hobija proučavaju astronautiku ili astronomiju, ime Milivoja Jugina trebalo bi da zvuči poznato.  Naravno, postoje i ljudi koji za njega nisu čuli zato ćemo deo ovog testa posvetiti i i biografiji ovom istaknutom avio inženjeru. Ovaj susret i intervju koji je Miloš dogovrio, malo je reći da ga je ostavio bez daha. Minja Jugin, sin čuvenog Jugina, tom prilikom mu je na uvid priložio veliki broj originalnih fotografija, dokumenata, kataloga, pisama i ogroman broj originalnih autograma među kojima su i potpisi Nila Armstronga, Gagarina, Tiova, Leonova i mnogih drugih.  Svu ovu dokumentaciju, neprocenjive vrednosti u svetu kolekcionara, Minja je veoma dobro očuvao. Ovi tragovi koji svedoče o mnogim događajima koji su promenili tok istorije ne bi postojali da nije bilo Milivoja, koji je i sam bio svedok istorijskih prekretnica.

Continue reading “Milivoj Jugin – Tragovi koji se ne brišu (ORIGINALNA DOKUMENTACIJA KOJU JE MILIVOJ SAČUVAO)”

Ajnštajnova poslednja jednačina

Najpoznatiji po svojoj Opštoj teoriji relativnosti koja je promenila fiziku i naš pogled na svet, Albert Ajnštajn je želeo da dođe do sveobuhvatne teorije koja će pomiriti mikro i makro svet, odnosno teoriju relativnosti i kvantnu fiziku.

Međutim, kako su se naučna otkrića nizala u trećoj, četvrtoj i petoj deceniji 20. veka sve je bilo manje šanse da Ajnštajn dođe do željenog rezultata, jer je svako novo otkriće komplikovalo proračune i udaljavalo ga od konačnog cilja.

Continue reading “Ajnštajnova poslednja jednačina”

Kako je jedno pomračenje Sunca promenilo naš pogled na svet…

U drugoj deceniji dvadesetog veka današnje shvatanje svemira bilo je još uvek teško zamislivo, a naučnici toga doba nisu ni pomišljali da se suprotstave stubu tadašnje fizike, odnosno fizici Isaka Njutna.

Ipak, jedan mladi naučnik je od svoje 16. godine razmišljao o svetlosti i o tome kako bi izgledalo da putujemo duž svetlosnog zraka. Taj mladi naučnik zvao se Albert Ajnštajn. Njegovo razmišljanje o svetu oko sebe bilo je revolucionarno. Zbog svog revolucionarnog razmišljanja i likom zanesenjaka stekao je status najpopularnijeg naučnika na svetu.

Continue reading “Kako je jedno pomračenje Sunca promenilo naš pogled na svet…”

O Ajnštajnovom “padanju” iz matematike

Albert Ajnštajn je sudeći po informacijama na nekim adresama na internetu i “svemoćnim” youtube detaljima plagirao svoju specijalnu, pa i opštu teoriju relativnosti ili ukratko ukrao je ženino otkriće. To je naravno subjektivan zaključak onih koji nikada nisu razumeli ono na čemu je Ajnštajn radio i koji nikada nisu pročitali makar jednu od mnogobrojnih dostupnih biografija koje se mogu naći u knjižarama. Continue reading “O Ajnštajnovom “padanju” iz matematike”

Na današnji dan: Jurij Gagarin prvi čovek u svemiru (pogledajte i film)

Prošlo je 59. godina od prvog leta čoveka Jurij Gagarina u Svemir. Ovaj događaj se u Rusiji

posebno obeležava, ali i širom sveta se daje značaj ovom događaju.

U letelici Vostok12. aprila 1961. godine, Jurij Gagarin je krenuo na istorijsko putovanje oko planete Zemlje. Ukupno je leteo 1 h i 48 min.

Ko je bio Jurij Gagarin? Pročitajte OVDE!

Kako je umro Jurij Gagarin?

Nakon višegodišnje istrage objavljeno je šta je bio uzrok rušenja aviona MIG-15 u kome je Jurij Gargarin poginuo, 1968. godine.

Bila su mnoga nagađanja o tome šta se ustvari desilo i šta je dovelo do pada aviona. Kao neki od razloga bili su kako je on bio alkoholičar i da je tada bio pijan ili da je njegova popularn Continue reading “Na današnji dan: Jurij Gagarin prvi čovek u svemiru (pogledajte i film)”

Galileo Galilej i kratka istorija teleskopa

U 16 i 17. veku su se vodile velike borbe za istinu između naučnika i crkve. U vreme Nikole Kopernika, Johana Keplera, Tiho Brahea, Đordana Bruna i Galileo Galileja naučna istina je bile sve samo ne dozvoljena ukoliko se crkva sa tim ne bi složila. Zbog takvih istina bilo je ubijanih, a nekima se život pretvarao u pakao. Bile su potrebne žrtve i vekovi borbe da bi istina pobedila.

Mnogi naučnici toga vremena svoje teorije o svetu oko nas nisu smeli da iznose javno, ali je bilo i onih koji su našli načina da svetu predstave svoja otkrića bez obzira na cenu koju su morali da plate. Jedan od takvih heroja nauke bio je i Gallileo Galilej.

Galileo Galilej je rođen 15. februara daleke 1564. godine u Pizi. Bio je italijanski fizičar, matematičar i filozof. Međutim, ono po čemu ga Continue reading “Galileo Galilej i kratka istorija teleskopa”

Lepota nauke – Ričard Fajnman (video)

Ričard Fajnman je jedan od najpoznatijih fizičara 20. veka. Teorijski fizičar i jedan od tvoraca kvantne elektrodinamike, kao i dobitnik Nobelove nagrade upravo za istraživanja na polju kvantne elektrodinamike.

Više o njemu možete pročitati >>>> ovde.

Sledeći video (trajanje 4:37) sa prevodom prikazuje govor Ričarda Fajnmana o lepoti nauke. Iskreno i precizno iznosi činjenice zašto je prema njegovom mišljenju nauka takva kakva ona jeste – lepa, precizna, bez mesta površnom pogledu na svet oko nas.

Suština ovoga što je izvučeno iz dokumentarca u trajanju od 66 minuta je: Continue reading “Lepota nauke – Ričard Fajnman (video)”