CNN je preneo vest da je meteor pao u Latviji (slika je preuzeta sa CNN-a) i napravio krater širine 10m i dužine 20m.
Biće sprovedena istraga da bi se utvrdilo šta je tačno u pitanju. Po rečima CNN-a, to će obaviti naučnici i njihova vojska.
Na snimku se jasno vidi usijana kugla na dnu kratera. Mada mi ovde ima više nelogičnosti, tako da nisam baš siguran da je u pitanju neko nebesko telo!!! Continue reading “Meteor je pao u Latviji???”→
Polazna i osnovna sirovina za tehnološki postupak proizvodnje gume je kaučuk, koji može biti prirodni i sintetički.
Guma predstavlja vulkanizirani kaučuk nastao procesom vulknizacije. Sjedinjuje se sumpor sa kaučukom uz razne dodatke. Guma ima široku primenu, ali to je već svima poznato.
Vulkanizacija je fizičkohemijski proces tokom kojeg se pored hemijske reakcije vezivanja kaučuka i sumpora odigrava i konačno oblikovanje i kalupljenje gotovog proizvoda.
Prirodni kaučuk se nalazi u mlečnom soku kaučukovog drveta, odnosno lateksu. To je visoko – molekularna materija, empirijske formule – (C5H8)n. Sirovi kaučuk može biti svetlo žute, tamno mrke do crne boje. Elastičan je Continue reading “Guma i životna sredina”→
IMC se iz Poreča seli u Severnu Irsku, tačnije u grad Armagh! Trajaće od 16. do 19 sepetmbra (nedelja) i za to vreme gosti će biti smešteni u jednom od gradskih hostela. U ovom gradiću se nalazi i istoimena opservatorija iz 1970. godine na koja danas zapošljava oko 25 astronoma, kao i planetarijum koji je otvoren dve godine ranije (68.), po kojoj je ovaj gradić poznat. Kad kazem gradic to stvarno i mislim, j er je ovo drugi najnenaseljeniji grad u celoj Irskoj, i broji svega 14 590 stanovnika (popis iz 2001.). Grad lepo izgleda, savetujem vam da ga pogledate i preko google earth-a! Continue reading “IMC 2010”→
Kvalitet zivotnih namirnica zavisi od sastava zemljista, kvaliteta voda kojima se navodnjavaju poljoprivredne kulture, kvaliteta vazduha i primene hemijskih sredstava i vestackih djubriva.
Rudarski objekti i radovi su izvor prasine koja se direktno talozi na biljke i zemljiste, odakle sa hranljivim materijama dospeva u biljke. Metalurgija je izvor sumpordioksida, koji direktno ili indirektno ostecuje biljke, i teskih metala koji u njih dospevaju preko hranljivih materija iz zemljista. Sumpordioksid u kontaktu sa vegetacijom izaziva ostecenja na listovima, koja mogu biti akutna i hronicna. Continue reading “Kvalitet životnih namirnica u Boru”→
Orinidi su “glavni” meteorski roj ovog meseca, pored čestica ovog meteorskog roja, moguće je uočiti još neke meteore koji pripadaju slabim rojevima koji su takođe aktivni u doba godine, kao što su meteori sledećih rojeva EGE LMI STA NTA*, naravno tu su kao i uvek sporadici…
Maksimum je 21.10. i tokom te noći očekujemo oko 30-ak vidjenih meteora po jednom satu u udealnim posmatračkim uslovima! Večeri oko maksimuma će biti bez Meseca, te nam isti neće smetati! Jedini problem može predstavljati hladno Continue reading “Maksimum Orionida!!!”→
Ova planina ili tačnije vulkan naziva se Olympus Mons i nalazi se na Marsu. Visina ovog vulkana iznosi 25 km i u odnosu na njega najviši vrh Himalaja (Mont Everest) izgleda kao brdašce, jer je skoro 3 puta veći od njega (8848 * 3).
U prečniku iznosi 624 km. Radi poređenja: udaljenost Beograd – Skoplje je oko 440 km. Često se iznad njega nalaze oblaci, pa su kod prvih posmatranja sa Zemlje ljudi mislili da je prekriven ledom.
Ovaj vulkan je relativno mlad i po nekim procenama zadnja erupcija se dogodila pre nekih 25 miliona godina.
Još davne 1879. godine otkrio ga je Đovani Skjapareli.
Ukratko o proizvodnom procesu. Odvija se sledećim redom:
Odeljenje pripreme – prijem sirovina (koncentrat bakra, topitelji i energenti)
Proces prženja – prženje rude zbog oslobadjanja koncentrata od sumpora (oko 50%) u reaktorima. Na izlazu iz reaktora izlazi prženac i sumpordioksid koji odlazi u atmosferu. (Slika 1.)
Proces topljenja – odvija se u plamenim pećima gde nastaje bakrenac i izdvaja se šljaka.
Proces konvertovanja – odvija se u konvertorima i na izlazu se dobija blister bakar (99,3% Cu). A šljaka koja se izdvaja odlazi na topljenje.
Proces plamene rafinacije, gde se dobija konačni topionički proizvod – anodni bakar (99,8% Cu), koji se šalje dalje na preradu u pogonu za elektrolitičku rafinaciju. Continue reading “Borska topionica i životna sredina”→
Svako je od nas po ko zna koliko puta bacio neko smeće (papir, kesice od čipsa i slično) na ulicu, a ne u neku kantu pored puta (Slika 1). Često se to dešava jer nema kante u širokom krugu oko nas. Zato vam niko neće napisati kaznu za tako nešto, dok je u razvijenim zemljama ta kazna normalna stvar. Sećam se da je u Beogradu bilo pokušaja da se te kazne sprovedu u delo, pa su čak i na televiziji pokazivali kako neki inspektor (u pratnji jednog policajca, naravno) pisao kazne onima koji su bacali smeće van predviđenih mesta za to. Pošto je ovo Srbija, taj pokušaj je trajao dok se kamera nije isključila. Zato i dalje, kada vetar krene da duva vidimo kese kako lete u vazduhu, a razno papirno smeće zna da nam se odbija od nogu. Da je ružno, ružno je. Continue reading “Uticaj čoveka na globalne probleme (VII)”→
Svako ko se u Srbiji zaposli, a da nije imao nikakvu vezu ili ponudio odredjenu sumu novca (ne krivim nikoga za takve stvari, jer je posao bitna stvar i svako mora da se snalazi), imao je neverovatnu sreću. Malo je verovatno da neka firma zaposli nekoga ko se na konkursu i razgovoru najbolje pokazao, ali ima i takvih, mada u promilima. Korupcija je tolika da su ljudi prinuđeni da pristupe nekoj političkoj stranci da bi se zaposlili, ali i tada često bivaju izigrani zbog lažnih obećanja. Ali to svi znaju, pa da skratim. Hteo sam samo da navedem nekoliko primera korupcije i sličnih stvari za koje sam saznao ili lično se uverio, ali neću da navodim imena firmi ili bilo kakva imena.
1. Konkurs za komercijalistu na terenu u jednoj firmi u južnoj Srbiji. Prijavilo se preko hiljadu kandidata, jer je konkurs obuhvatao nekoliko gradova, ali ću navesti slučaj samo u jednom gradu, jer za njega sam 100% siguran šta se desilo. Continue reading “NIje svako guzonjin sin!!!”→
Samo jednim pogledom ka noćnom nebu možemo videti gomilu objekata. Skoro svi objekti, koje vidimo golim okom, pripadaju našoj galaksiji, osim objekta M31 – galaksija Andromeda, koja se nalazi u istoimenom sazvezđu. Na noćnom nebu se najviše ističe, naravno, Mesec. Ako na nebu, pri vedrim noćima i bez svetlosnog zagađenja, vidite jednu beličastu dugačku traku koja se prostire preko celog neba,to je Mlecni put ili Kumova slama. Belu boju joj daju milijarde zvezda od kojih se sastoji. To je naša Galaksija kakvu mi vidimo sa našeg položaja u njoj. Negde daleko iza te beličaste trake se nalazi jezgro naše galaksije, koje se sastoji od masivne crne rupe, koja lagano guta bliže zvezde. Mi smo daleko odatle nekih 27000 svetlosnih godina, tako da smo od te crne rupe na bezbednom rastojanju, ali od malih koje lutaju galaksijom nisam siguran.
Nebeski objekti uvek izlaze sa istocne strane (posledica rotacije Zemlje), a zalaze na zapadnoj strani. Tako da mi preko noci vidimo razlicita sazvezdja. Medjutim, postoje sazvezdja koja nikada ne zalaze, a nazivaju se cirkumpolarna sazvezdja. Neka od njih su: Veliki medved, Mali medved, Zmaj, Kasiopeja, Cefej. Ova sazvezđa imaju ovu osobinu jer se nalaze blizu Polarne zvezde, oko koje prividno rotira zemljina osa. Continue reading “Zanimljiva astronomija”→