Knjiga za najlepši snimak tranzita Venere

Postcards from the
Edge of the Universe

An Anthology of Frontline Astronomy from Around the World

24 rada, 116 strana, tvrd povez, bogato ilustrovana, predivna!

TV2012-logoAutori dva najlepša snimka ovogodišnjeg tranzita Venere koji stignu u AM do 16. juna ove godine dobiće po jednu knjigu Postcards from the Edge of the Universe. U knjizi dvadeset četiri mlada astronoma iz isto toliko zemalja objavljuju po jedan svoj rad. Knjiga je izuzetno lepo opremljena i predstavljaće dragulj u kućnoj biblioteci.

Više o ovome pročitajte na sajtu AM-a.

Sve što vam je potrebno da znate o tranzitu Venere možete pogledati >>>>OVDE.

Armstrong progovorio o sletanju na Mesec (preuzeto)

Svet će sigurno još dugo pamtiti Nila Armstronga kao prvog čoveka koji je prošetao površinom Meseca. Takođe je, međutim, dobro poznata činjenica da američki astronaut vrlo retko govori o legendarnom “velikom koraku za čovečanstvo”.

Baz Oldrin na Mesecu (Foto: Great Images in NASA/Wikipedia.org)

Continue reading “Armstrong progovorio o sletanju na Mesec (preuzeto)”

Sunce – 24.05.2012.

Kako to već ide, od kako sam pre više od nedelju dana nabavio Baader astrosolar filter, Sunca video nisam. Ali ko čeka taj i dočeka, pa sam jutros uspeo da napravim nekoliko fotografija Sunca koje se s vremena na vreme pojavljivalo kroz oblake. To je trajalo nekoliko minuta i nakon toga opet samo oblaci.

Pošto nisam imao dovoljno vremena za slikanje, ovog puta ne mogu da okrivim samo fotoaparat za loše rezultate! 😉

Od opreme, pored Baader folije, koristio sam teleskop 150/750 EQ3 SW Newton reflektor na EQ3 Mehanici i ozloglašeni fotoaparat Samsung L110. Snimano je na uvećenjima od 30 i 75X, a kada je došlo na red uvećanje od 150X ništa nije moglo oduvati oblake. Otvor koji je prekriven folijom je 125 mm.

Na Suncu trenutno postoji pet aktivnih regiona, od kojih su na ovim fotografijama vidljiva dva. Od ostala tri jedan region je na zalasku i teško je uočljiv, dok su ostala dva jako mala sa sitnim pegama.

Na jednoj slici se jasno vide pege kroz sloj oblaka i uvećanje je 30x. Druga je na uvećanju od 75x, dok je treća takođe na tom uvećanju, ali je urađen crop.

Vidljivi su aktivni regioni 1484 i 1486.

Jak zemljotres noćas u komšiluku

Noćas se u Bugarskoj, blizu granice sa Srbijom desio zemljotres jačine 5,8 stepeni po rihteru i koji se osetio i na jugu Srbije.

Seizmološki zavor Srbije

Evo šta je o zemljotresu napisao Čedomir Stanković:

Evo jednog jačeg zemljotresa u našem komšiluku. Oko 25 km zapadno od Sofije 5,8 stepeni po Rihteru na maloj dubini. To je razlog zašto se nije jako osetio u Nišu, ali većina nišlija je osetila zemljotres iako je bio oko 2 časova ujutru. Pretpostavljam da je bio zemljotres sa p talasima. Sa nižih spratova se žale na vertikalne potrese dok je kod mene na 14. spratu bilo kao u šeikeru. Pretpostavljam da će biti još ovakvih potresa kao posledica smirivanja tla, ali i kao rezultat delovanja na već postojeće pritiske u našoj okolini. Ovo će biti nesto kao okidač. Continue reading “Jak zemljotres noćas u komšiluku”

Šta će biti sa nama 2012. godine?

U  četvrtak, 24.  maja, sa početkom u 20 časova,

Odsek za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu

i

Astronomsko društvo ”ALFA”

organizuju predavanje

”ŠTA ĆE BITI SA NAMA 2012. GODINE?”.

Predavač je Čedomir Stanković,

član astronomskog društva Alfa iz Niša. Continue reading “Šta će biti sa nama 2012. godine?”

Uporedimo Sunčeve pege nekad i sad

Kada je Sunce u svom maksimumu aktivnosti, kao ove 2012. godine, broj Sunčevih pega je veoma povećan. U vremenu minimuma aktivnosti mogu proći nedelje i nedelje bez pega.

Pre nekih desetak da pojavila se Sunčeva pega, odnosno aktivni region 11476 i njegove slike su brzo obišle svet jer je region bio ogroman. Međutim, to je bukvalno pegica u odnosu na pege koje su se nalazile na Suncu 1947. godine.

Slika vredi više od ovih pisanih reči, a Zemlja i Jupiter su tu za dodatno upoređivanje veličina (Klikni na sliku):

Upoređivanja Sunčevih pega – foto NASA/SDO and the Carnegie Institution

Slika Velikog Medveda sa udaljenosti od 290 000 000 km

Iako slika ne deluje posebno, jer postoje mnogo bolje amaterke fotografije napoznatijeg asterizma u Velikim Kolima – Velikog Medveda, ova je ipak po nečemu posebna.

Posebna je po tome što je nastala na udaljenosti od 290 000 000 km od Zemlje, a “fotograf” je letelica Juno čiji je cilj Jupiter. Fotografija je deo provere instrumenata na letelici Juno, a korišćena je ekspozicija od 0,5 sekundi što govori zašto se tako slabo vide zvezde. Međutim, najbitnije je da Junocam instrument radi.

Više pročitajte >>>>ovde.

Veliki Medved sa udaljenosti od 290 miliona km do Zemlje – foto: NASA/JPL-Caltech/SWRI/MSSS

Inspirativna fotografija sa planine Rtanj

Ovu fotografiju je napravio Milan Miloradović iz Jagodine, jedan od naših najvrednijih astrofotografa koji ne prestaje da nas iznenađuje svojim delom i avanturizmom.

Astroblog ovog fotografa i astrofotografa >>>> astroblog-yagodinac.blogspot.com

Pogledajte još dve njegove fenomenalne fotografije planine Rtanj >>>>ovde

Kako je Milan naglasio, lokacija odakle je fotografija snimljena je ispod samog vrha Rtnja, na nekih 1400 m nadmorske visine. Levo je Venera, a desno sam vrh planine. Supermesec se pobrinuo za osvetljenje pejzaža.

Uživajte u slici (klikni na sliku): Continue reading “Inspirativna fotografija sa planine Rtanj”

Kakvo bre sad istraživanje Svemira?!

U poslednje vreme svemirske agencije širom sveta se baš trude da opravdaju novac koji traže za svoja svemirka istraživanja. U ovoj globalnoj ekonomskoj krizi to im sve teže polazi za rukom. Ovo je jedan od razloga uvođenja brenda “Made in space”.

Najteže je objasniti neophodnost svemirskih istraživanja državama koje u nauku ulažu čisto reda radi, kao recimo Srbija, kao i da se to odražava i na drugim poljima. Niko ne gleda prema budućnosti i ne razmišlja o budućim generacijama, a razlog opet treba tražiti u finansijskim problemima i obrazovanju. Mnogi ljudi će radije odobravati prodaju nekog sportiste drugom klubu za nekih 20 ili 30 miliona evra (dok on zarađuje 25 000 din.) nego da se taj novac uloži u izgradnju nekog satelita ili neke druge tehnologije…recimo za prečišćavanje vode ili vazduha, iako se ne odvajaju od tehnoloških sitnica – mobilnog telefona, televizora ili računara.  A o gladi na svim kontinentima, posebno Africi, da i ne govorimo. Continue reading “Kakvo bre sad istraživanje Svemira?!”