Najdetaljnija slika asteroida Veste (otkriven i satelit)

Vesta - Foto: NASA/JPL-Caltech/UCLA/MPS/DLR/IDA

Letelica Dawn je snimila do sada najbolju fotografiju ogromnog asteroida Veste gde se vidi u celosti. Na slici se vidi veliki broj detalja, a slikano je sa udaljenosti od 5200 km.

Zanimljivo je još i to da se Vesta veoma brzo okreće oko svoje ose. Period rotacije iznosi 5 sati i 20 minuta, a njen prečnik iznosi 530 km.

Više o misiji Dawn pročitajte u ovom tekstu.

Sumnje oko toga da li Vesta poseduje sopstveni prirodni satelit su bile sa razlogom. Oko Veste kruži još jedno nebesko telo koje je dobilo ime po letelici (misiji) koja ga je otkrila – DAWN.

Glavni inženjer i menadžer misije, Dr. Marc Rayman, kaže da površina Veste izgleda potpuno vanzemaljski i jedinstveno, kao i da je to jedan od poslednjih neistraženih svetova u Sunčevom sistemu.

Sistem Vesta – Dawn je trenutno udaljen od Zemlje 184 miliona kilometara.

Da se ne zaboravi, 5. avgusta počinje misija Juno koja ima za cilj da istraži planetu Jupiter. O misiji juno pročitajte ovde.

3 thoughts on “Najdetaljnija slika asteroida Veste (otkriven i satelit)

  1. Zlatni Retriver

    Hvala na odličnim linkovima. Očigledno je kvadrat brzine satelita jednak količniku mase asteroida i udaljenosti od ose rotacije istog (ako zanemarimo G kao const). Da ima manju brzinu centripetalna sila satelita bi bila manja od gravitacione asteroida što bi imalo za posledicu sudar. A po površini se vidi da je to u istoriji ovog tela bio čest slučaj.

  2. Postoji više faktora koji utiču na to da li će se dva nebeska tela sudariti ili će jedno od njih biti zarobljeno u orbiti oko grugog.

    Klasičan primer je recimo kamen vezan konopcem koji okrećemo oko ruke. U ovom slučaju kamen bi odleteo da nije konopca, naravno. Tako i između dva tela, konopac je gravitacija.
    Ako dva tela idu direktno jedno ka drugom, doći će do sudara, ali ukoliko prolaze na nekom rastojanju, uvek postoji mogućnost da veće privuče manje telo i zarobi ga u orbiti oko sebe. A to da li će ga privući do kraja ili ne opet zavisi od mnogo faktora.

    Možda ovo pomogne:

    http://sr.wikipedia.org/wiki/Гравитација

    I ovo je zanimljiv primer:

    http://static.astronomija.co.rs/astronautika/NASA/shuttle/shuttle/brzina.htm

  3. Zlatni Retriver

    Zaista se ne razumem u astronomiju ali me interesuje kako je moguće da ovako malo nebesko telo ne uvuče gravitacionom silom taj satelit već on ima rotaciju oko asteoroida? Da li je u pitanju udaljenost do asteoroida?

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s