Carl Sagan je ime jednog od najpoznatijih naučnika 20-og veka. Bio je američki astronom, popularizator astronomije, astrofizike i ostalih prirodnih nauka. Bio je pionir u razvijanju egzobiologije i programa SETI (Search for Extra-Terrestrial Intelligence).
U svetu je veoma poznat po pisanju naučno popularnih knjiga. Jedna od njegovih najpoznatijih (a koju sam uživao čitajući) je KOSMOS, po kojoj je snimljena i istoimena serija. U svom životu je napisao više od 600 naučnih radova i popularnih članaka i bio je autor i koautor ili urednik više od 20 naučnih knjiga. Njegova najpoznatija SF knjiga je Kontakt.
Rođen je 9. novembra 1934. godine u Bruklinu (Njujork). Potiče iz rusko-jevrejske porodice. Gimnaziju je završio u Nju Džersiju 1951. godine. Kasnije je studirao na Univerzitetu u Čikagu, a zvanje doktora nauka je stekao 1960. godine.
Godine 1971. je postao redovni profesor na Univerzitetu Korneli, a od 1972 do 1981. godine radio je kao pomoćnik direktora Centra za radio i svemirska istraživanja na Univerzitetu Korneli.
Radio je kao savetnik u NASI, zatim je učestvovao u projektu Apolo pre sletanja na Mesec. On je osmislio poruku koja je poslata na zlatnoj ploči na letelici Vojadžer 1, a kasnije i 2. To je poruka koja bi trebala da kaže potencijalnim vanzemaljskim nalazačima nešto o nama i našem mestu u Svemiru. U svojoj knjizi Kosmos je opisao detaljnije misiju Vojadžra.
Umro je 20. decembra 1996. godine od retke bolesti koštane srži.
Neka od naučnih dostignuća
Istraživanjem radio talasa sa Venere je predvideo da je površinska temperatura ove planete 500 °C. Takođe je pre toga pretpostavio da je površina ove planete veoma topla i suva. Pomoću misije Mariner, na kojoj je i sam radio, njegova predviđanja su potvrđena.
Takođe je među prvima pretpostavio da Saturnov mesec Titan poseduje tečne okeane i da Jupiterov satelit Evropa ispod površine krije okeane vode. Okeane ispod površine Evrope je kasnije indirektno potvrdila letelica Galilej.
Pomogao je da se objasni sastav atmosfera na Veneri i Jupiteru. Otkrio je i da je atmosfera na Veneri veoma gusta i da pritisak raste sve do tla i da je veoma visok. Saslužan je i za otkriće sezonskih promena na Marsu.
I još puno toga…
On je 1994. godine dobio Public Welfare Medal, najviše priznanje Nacionalne Akademije Nauka za doprinos nauci.
Naučna zastupanja
Bio vatreni zagovornik u istraživanjima vanzemaljskog života. On je pozvao naučnike širom sveta da pomoću radio teleskopa prate signale koje mogu slati venzemaljski oblici života. Na taj način je bio jedan od inicijatora već pomenutog programa SETI. Jedan je i od osnivača Planetarnog društva (Planetary Society) koje broji preko 100 000 članova širom sveta.
Tokom Hladnog rata Sagan je bio zadužen za širenje svesti o opasnostima upotrebe nuklearnog oružija. Veoma se zanimao za planetologiju, a i za poreklo života i naučno objašnjenje našeg mesta u Svemiru.
Bio je u upravnim odborima mnogih naučnih uduženja u Americi i jedan od najvećih popularizatora nauke na svetu.
Borio se protiv astrologije i njenog nenaučnog izlaganja, a takođe je često govorio o sukobu nauke i religije. Jedna od njegovih poznatih izreka (ako je možemo tako nazvati): Ako pod pojmom “Bog” mislimo na skup fizičkih zakona koji upravljaju kosmosom, onda zasigurno postoji takav Bog. Međutim, taj Bog nas emotivno ne ispunjava…nema previše smisla moliti se zakonu gravitacije. – iz knjige Ričarda Dokinsa Zabluda o Bogu
U svojoj knjizi Plava tačka u beskraju je napisao:
Kako je moguće da gotovo nijedna religija nije razmotrila nauku i zaključila: To je bolje nego što smo mislili! Kosmos je mnogo veći nego što je rekao naš prorok – veličanstveniji, istančaniji, otmeniji.
Bio je jedan slobodouman čovek za koga nisu postojale granice u Kosmosu.
Deo teksta je preveden sa :