Davna 1609. godina označena je za prelomnu godine u svetu astronomije, odnosno godinu početka moderne astronomije. Te
godine je Galileo Galilej uperio svoj telekop u nebo i video ono što niko pre njega nije. Ne vrti se sve oko Zemlje, već se i neka druga nebeska tela okreću oko nečega što nije Zemlja.
Posmatrao je kako se Jupiterovi sateliti okreću oko Jupitera. Najveći sateliti ovog gasnog džina su nazvani po Galileju: Galilejevi sateliti, a to su: Ganimed, Kalisto, Evropa i Io.
Takođe je posmatrao Mesec i video planine na njemu, zaključio da Venera ima mene baš kao Mesec, video da se Mlečni Put sastoji od zvezda…
Zbog toga je i 2009. godina proglešena godinom astronomije i to 400 godina nakon Galilejevog otkrića, jednog od najvažnijih otkrića u istoriji astronomije. Continue reading “Na današni dan: Galileo, crkva i početak moderne astronomije”






