Na decembarskom noćnom nebu planete vidlljive golim okom možemo podeliti na jutarnje i večernje, prema dobu dana kada ih možemo posmatrati. Već je u nekim prethodnim tekstovima bilo reči o večernjim planetama, ali ćemo ih ponovo pomenuti i dopuniti to dodatnim informacijama, dok o jutarnim planetama nismo pisali.
Krenućemo redom, baš onim koji koristimo kada nabrajamo planete Sunčevog sistema prema njihovoj udaljenosti od Sunca i naravno prva je planeta Merkur. Continue reading “Položaj planeta u decembru”→
Zimsko noćno nebo je zaista posebno u astronomskom smislu. Pored zanimljivih sazvežđa tu su i sjajne zvezde koje dominiraju zimskim nebom, kao i objekti dubokog neba. Hladne noći određuju vremenski limit astronomskim posmatranjima ali uz dobru organizaciju može se uživati.
Možemo sa sigurnošću reći da je rasejano zvezdano jato Plejade najpoznatije zvezdano jato na severnoj nebeskoj hemisferi i malo je onih koji ga nikada nisu videli a posmatrali su zvezdano nebo. Jednostavno mala je verovatnoća za tako nešto. Posebno jer se nalazi u blizini drugog poznatog zvezdanog jata Hijada čije najsjajnije zvezde crtaju oblik slova V po čemu se lako prepoznaje na nebu. Oba jata se nalaze u istom sazvežđu.
Hijede i Plejade – foto: Bob King
Napomena: Sjajna narandžasta zvezda na slici je Aldebaran koja samo prividno priprada Hijadama, ali je ustvari oko 90 svetlosnih godina bliža nama od zvezda ovog jata.
Jedan od zanimljivijih nebeskih događaja na nebu su konjukcije dva nebeska tela. Ipak, od svih konjukcija posebno se izdvajaju susreti dve najsjnije planete na nebu – Venere i Jupitera.
Upravo će se njihov prividni susret desiti danas i može se videti nakon zalaska Sunca. Prividni jer će za nas na nebu ove dve planete biti blizu, odnosno udaljene jedna od druge 1,2 stepena. Ova prividna udaljenost ipak nije dovoljna da ih vidimo u istom vidnom polju okulara na teleskopu, ali je svakako zanimljiv susret za posmatranje. Na fotografijama večernjeg neba može biti posebno zanimljiv i Saturn koji će se nalaziti na istom delu neba.
Misija Apolo 12 je druga misija iz programa Apollo koja je spustila astronaute na Mesečevu površinu. Lansiranje je obavljeno 14. novembra 1969. godine iz svemirskog centra Kenedi. Posada su činili Čarls Konrad Mlađi – komandant, Ričard F. Gordon – pilota komandnog modula i Alan L. Bin – pilota lunarnog modula.
Misija je trajala 10 dana 4 sata i 36 minuta, dok su astronauti na Mesečevoj površini boravili 31 sat i 31 minut. Uspešno su obavljene dve planirane šetnje sa ukupnim trajanjem od 7 sati i 50 minuta i na Zemlju je doneto 34 kg mesečevog kamenja. Continue reading “Pomračenje Sunca Zemljom iz 1969. godine”→
Ovogodišnji tranzit Merkura će se desiti 11. novembra sa početkom u 13 h i 35 min. Na sredini tranzita preko Sunčevog diska Merkur će se naći u 16 h i 09 min. Međutim, samo dva minuta nakon toga će se za nas završiti posmatranje jer će Merkur tada biti ispod horizonta zajedno sa delom Sunčevog diska.
Tokom astronomskih posmatranja potrebno nam je da povremeno osvetlimo astronomsku kartu ili da recimo pronađemo okular u mraku. Poznato je da belo
svetlo zaslepljuje tek priviknute oči na mrak nakon čega će nam biti potrebno određeno vreme da ponovo “progledamo”, dok crveno ne.
Neverovatno je iritirajuće kada tokom astronomskih posmatranja neko upali lampu sa belim svetlom ili jednostavno upali lampu na svom telefonu, a tek kada bljesne blic fotoaparata…
S obzirom da je teško pronaći lampu sa crvenim svetlom kod nas, a ako je pronađete imaće višu cenu astronom amater Janko Mravik, predsednik astronomskog društva “Univerzum”, je dao ideju kako je napraviti i to slikovito prikazao: Continue reading “Kako napraviti crveno astronomsko svetlo?”→
U noći između 26 i 27. oktobra prestaje letnje računanje vremena i počinje zimsko. Nekada smo morali pre spavanja da podesimo časovnike da bi sutradan bili tačni, ali sada je to retkost. Naši računari i pametni telefoni to urade za nas, a nama ostaje da skinemo satove sa zidova i da ih pomerimo jedan sat unazad da bi se uskladili za zimskim računanjem vremena.
Za one lenje nekada zidni satovi pokazuju letnje vreme i početkom novembra. 🙂
U tri sata nakon ponoći časovnici se vraćaju na dva sata i na taj način usklađujemo svoje vreme sa zimskim računenjam vremena.
U Srbiji je generalno teško naći ili bolje reći nemoguće naći kvalitetne makete
Rover Curiosity – Foto: NASA
astronomskih letelica, rovera, lendera i sličnih skalamerija. Mnogi koji su vešti u pravljenju maketa su sebi već naprvili vredne makete koje im ukrašavaju sobe boraveći na policama.
Međutim, da bi napravili zanimljivu maketu dovoljno je koristiti kvalitetan papir, makaze i lepak koji će sve to spojiti. Ipak i za tako nešto vam je i dalje potrebno određeno umeće i ono što je možda još bitnije strpljenje.
Takav jedan papirni rover Curiosity je napravio astronom amater Siniša Nikšić. Teško je ostati ravnodušan na strpljenje koje je uloženo na ovaj papirni rover. Kada bih ja imao ovoliko strpljenja i volje u savijanju i lepljenju papira u jednu celinu mislim da bih mogao kao Dart Vejder da pomeram predmete mahanjem rukom.
Naučnici su posmatrali asteroid 2015 TB145 pomoći Nasinog teleskopa IRTF (Infrared Telescope Facility) koji se nalazi na planiini Mauna Kea na Havajima i utvrdili da je ovaj nebeski objekat ustvari kometa, koja sve svoje isparljive materije “potrošila” nakon brojnih prolazaka oko Sunca.