Da je Sunce aktivno u poslednje vreme potvrđuju i najnovija dešavanja na njegovoj površini. Nije čest slučaj da se zabeleže pet ogromnih Sunčevih baklji za samo dva dana.
Sve se dešavalo 23 i 24. februara, a četri od pet erupcija su se desile u 24 sata.
Lako se ostane bez daha kada vidimo koliko neverovatnih predela ima na planeti Zemlji, a koje mi verovatno nikada nećemo videti. Ovaj dokumentarni film pokazuje koliko ustvari mi utičemo na prirodu i koliko je bitno da svaki pojedinac odigra svoju ulogu u očuvanju planete i svoje životne okoline. Takođe pokazuje da je krajnje vreme da korišćenje energije Sunca i drugih eko izvora postane svakodnevnica.
Još jedan snimak noći na planeti Zemlji, sa ISS-a. U poslednje vreme su ovakvi snimci postali veoma popularni, a nadamo se da će ljudske posade u budućnosti slati još zanimljivije snimke kako Zemlje tako i drugih nebeskih tela.
Ipak…zanimljivije je znati da je čovek (žena) držao kameru ili fotoaparat u ruci negde u Svemiru, nego kada isto to uradi bespilotna svemirska letelica, odnosno satelit ili čak rover na Marsu.
Na snimku se vidi prelet ISS-a preko Sjedinjenih Američkih Država prema Kanadi.
NASA -ina misija GRAIL koja je lansirala dve letelice, GRAIL A i GRAIL B, u orbitu oko Meseca poslala je svoje prve snimke “tamne” strane Meseca. Naravno, i druga strana Meseca je osvetljena, ali je mi sa Zemlje ne vidimo jer je Mesec uvek jednom stranom okrenut prema Zemlji.
Primarni cilj ove misije je do sada najdetaljnije mapiranje mesečeve gravitacije.
Na snimku se prvo vidi severni mesečev pol, a letelica nastavlja da snima sve do južnog pola Meseca. Jasno se vidi koliko je razlika u izgledu vidljive i (nama) nevidljive strane Meseca. Vidljiva je prošarana tamnim “morima” ohlađene lave, dok je nevidljiva strana prepuna kratera, ali ne i “morima”.
Prirodnjačko društvo “GEA” iz Vršca je osnovano je 28. avgusta 1999. godine. Glavni cilj društva je popularizacija prirodnih nauka, kao i proučavanje prirode. Društvo pored biološkeisekcijezageonauku ima i astronomsku cekciju. (Više o društvu >>>> ovde)
Društvo je o astronomiji i svom prošlogodišnjem radu napravilo specijalnu TV emisiju koju vredi pogledati. Poznato je da je bavljenje naukom, a posebno astronomijom kod nas veliki izazov. Ogroman doprinos na popularizaciji astronomije pored profesionalnih astronoma daju i astronomi amateri, a više o tome pogledajte u pomenutoj emisiji.
Kako u izveštaju piše: Zvezdano nebo je široko i otvoreno za sve, a astronomija je verovatno jedina nauka kojom se mogu baviti i u njoj uživati podjednako amateri i profesionalci.
Sunčeva baklja ili solar flare je ustvari velika eksplozija na Suncu (sunčevoj atmosferi) uz, naravno, oslobađanje ogromne količine energije.
Sunčeve baklje se dele na A, B, C, M ili X, prema površinskom toku energije (W/m2), kada se meri X zracima talasne dužine 0,1 do 0,8 nm, iz blizine Zemlje, kao npr. sa letelice GOES. Svaka klasa ima površinski tok energije 10 puta veći od prethodnog. Unutar klasa je podela od 1 do 9, tako na primer X2 klasa je dva puta snažnija od X1. Najsnažnije klase M i X su često povezane sa različitim smetnjama u Zemljinoj atmosferi.
Prema istraživanjima Goddard Institute for Space Studies (GISS) u Njujorku, koji prati globalne promene temperature na površini Zemlje, protekla 2011. godina je deveta od deset najtoplijih godina računajući od 1880. godine, a takođe deveta najtoplija od 2000. godine.
Od sredine 20-og veka pa do sada prosečna godišnja temperatura na površini planete Zemlje je porasla za 0,92 F ili 0,51 °C.
Završena je još jedna naučna simfonija koja je deo projekta Symphony of Science, pod nazivom “The Greatest Show on Earth”. Očigledno je da je pesma dobila naziv po knjizi Ričarda Dokinsa – Najveća predstavlja na Zemlji. Knjiga detaljno opisuje Evoluciju koja je i glavna tema u ovoj pesmi.Continue reading “Još jedna naučna simfonija – Najveća predstava na Zemlji”→