Prva slika iz Merkurove orbite

Dočekana je i prva slika iz Merkurove orbite. “Messenger” je napravio istorijski korak time što nam je poslao prvu fotografiju iz orbite Merkura.

Primetno je da je površina Merkura  prošarana kraterima koji su posledica sudara ove planete sa manjim nebeskim telima (asteroidi i komete). Neodoljivo podseća na Mesečevu površinu. Južni pol Merkura se nalazi u blizini donjeg dela slike.

Slikom jasno dominira krater Debussy prečnika 85 km sa svojom prošaranom okolinom.

Na prvi pogled ništa spektakularno, međutim iz ovakvih fotografija naučnici dobijaju vredne informacije za dalja naučna istraživanja. Uskoro se očekuju nove fotografije. Continue reading “Prva slika iz Merkurove orbite”

Mesijeov Maraton je ovih dana

Charles Messier je u 18-om veku na nebu otkrio 110 objekta koje je ubacio u svoj katalog. U katalogu se nalaze galaksije, magline i zvezdana jata. Naravno, on je tada smatrao da se svi ti objekti nalaze u našoj galaksiji, a danas njegovi objekti služe za zabavu astronoma amatera.

M objekti - Wikipedia (klikni na sliku)

Continue reading “Mesijeov Maraton je ovih dana”

Najveći kanjon u Sunčevom sistemu

Kanjon na Marsu je najveći poznati kanjon u Sunčevom sistemu. Nazvan je Valles Marineris. Dužina kanjona iznosi preko 3 000 km, širina je 600 km, dok je dubina oko 8 km. Poređenja radi, Veliki kanjon u Arizoni je dugačak 800 km, na nekim mestima dostiže širinu od 300 km, a dubina mu je 1,8 km.

Poreklo ovog kanjona je još uvek nepoznato. Postoji teorija po kojoj je nastao pre više od milijardu godina kao posledica hlađenja planete.

Fotografija je nastala iz više od 100 slika Marsa koje napravio orbiter Viking sedamdestih godina prošlog veka. Continue reading “Najveći kanjon u Sunčevom sistemu”

Posmatranje novim teleskopom

Nakon oblačnih dana moralo je da ga razvedri. Pravi trenutak da se teleskop iznese van grada i njime potraže magline, galaksije, planete, jata zvezda, pa i same zvezde… Društvo mi je pravio još jedan astronom amater.

Teleskop i prateću opremu je malo teže nositi, pa je morao da bude prebačen autom. Sasvim malo izvan grada postoji solidno mesto za posmatranje, pa smo njega i odabrali za ovaj put…a za sledeći videćemo.

Samo postavljanje opreme je trajalo nekih 10 do 15 minuta. Za ovu vrstu teleskopa sasvim dovoljno vreme za hlađenje, što se tiče posmatranja. Od opreme korišćeno je: tražioc 6×30, okulari od 10 i 25 mm, kao sočivo barlow 2X. I naravno teleskop Skywatcher 150/750 na ekvatorijalnoj montaži (EQ3). Continue reading “Posmatranje novim teleskopom”

“Dawn” se budi – cilj Vesta i Ceres

Misija “Dawn” ima za cilj da se približi određenim objektima u asteroidnom pojasu. U pitanju su Vesta (asteroid) i Ceres (patuljasta planeta). Lansirana je 27. septembra 2007. godine.

Nakon mirovanja od šest meseci kamere na letelici Dawn su ponovo uključene. Instrumenti su budni i za sada sve funkcioniše prema očekivanjima. Proba uspešna. Testovi su obavljeni od strene Max Planck instituta za istraživanje Sunčevog sistema, u Nemačkoj. Tastovi su obuhvatili detaljanu proveru mehaničkih i električnih komponenti.

Letelica će prići u junu prići Vesti, a najbliže rastojanje biće 200 km od površine  i tada će početi sa prikupljanjem naučnih podatka. Posebno je zanimljiv ogroman krater koji ima prečnik 460 km i dubinu od 13 km. Pretpostavlja se da je to posledica sudara Veste i tela sličnog njoj. Takođe, letelica će pokušati da tokom orbitiranja oko Veste potraži njegove prirodne satelite, za koje se pretpostavlja da postoje. Continue reading ““Dawn” se budi – cilj Vesta i Ceres”