Zemljiste je osnovni deo svakog ekosistema. Sta je plodnost zemljista? To je sposobnost zemljista da biljke snabdeva vodom, mineralnim supstancama i naravno kiseonikom. Pored toga sto od osobina zemljista zavisi koliko ce biljke u procesu fotosinteze proizvesti organskih materija i sto se u njemu odvija razlaganje istih, ono sluzi i kao staniste mnogim zivim organizmima. Promene fizickih, hemijskih i bioloskih osobina zemljista dovode do smanjenja plodnosti i mogu uticati na funkcionisanje celog ekosistema.
To se moze pokazati na primeru lanca ishrane, kada neka jestiva biljka raste u zemljistu koje je zagadjeno npr. teskim metalima. Te biljke covek i zivotinje unose kao hranu u organizam, ne razmisljajuci gde je ta biljka rasla i pod kojim uslovima. Sve to moze ostaviti posledice u organizmu na krace ili duze vreme, zavisno od vrste zagadjenja.
Teski metali najcesce dospevaju u zemljiste preko atmosfere. Kada metali dospeju u zemljiste pocinje proces zakiseljavanja pri cemu dolazi do vece pokretljivosti jona metala, a samim tim i do njihovog akumuliranja u biljkama. Ako je , recimo, pH <6,5 u zemljistu se povecava pokretljivost kadmijuma, za pH < 5,5 povecava se pokretljivost kod nikla, mangana, kobalta i aluminijuma, a za pH < 4 i kod olova i bakra.
Bakar je neophodan za rast biljaka, ali je veoma stetan u povecanim koncentracijama. Olovo se talozi u ljudskim kostima, kadmijum moze biti kancerigen.
Jedan od izvora zagadjivanja zemljista je i poljoprivreda. Zemljiste se zagadjuje direktim unosenjem hemijskih sredstava. Pesticidi se ukljucuju u lanac ishrane i dolazi do njihovog nakupljanja u pojedinim tkivima. Prvo dolazi do nagomilavanja pesticida u biljkama i zastupljenost im je razlicita u razlicitim delovima biljaka, a to zavisi od vrste biljaka i pesticida. Kasnije, preko biljaka, ti pesticidi dospevaju do coveka.
U industrijskim gradovima dolazi do pojave kiselih kisa sto dovodi do unistavanja zelenog pokrivaca,a i materijalnih dobara. Tesko je obnoviti zemljista koja su zagadjena kiselim kisama.
Cesto se preko zagadjenog zemljista zagadjuju povrsinske i podzemne vode, sto je bio razlog za zatvaranje mnogih korisnih bunara. Narocito u poljoprivrednim regionima zbog povecanog koriscenja hemijskih sredstava. Kada se zagade povrsinske vode lako dolazi do pomora akvaticnog sveta na tom mestu, a kod tekucih voda i nizvodno.
A tu su i deponije. Kod nas u Srbiji je mnogo divljih deponija, a mogu se sresti i pored puta, reka ili slicno. Dobro organizovana deponija zahteva ukljucivanje opstine i odvajanje vece kolicine novcanih sredstava. Preko deponije se pored zemljista zagadjuju i podzemne vode raznim organsikim i neorganskim jedinjenjima, procednim vodama itd. Dolazi i do zagadjivanja atmosfere raznim gasovitim jedinjenjima, kada dolazi i do sirenja neprijatnih mirisa. Kod divljih deponija je cesta pojava glodara koji su prenosioci raznih zaraza.
Mere zastite, ukratko, podrazumevaju smanjenje upotrebe zagadjujucih materija u poljoprivredi, dobro organizovanje deponija, zasadjivanje biljaka koje su u stanju da upijaju zagadjujuce materije, pa i otrovne. Na primer, ljubicica moze da zivi u zemljistu bogatim arsenom. I slicne druge akcije koje imaju za cilj ocuvanje zemljista. Za sve ovo je potrebna dobra volja drzave, koja u nasem slucaju jos uvek nije spremna na takve poduhvate, a nema ni osnovne zakone vezane za zastitu zivotne sredine. Da nije zalosno bilo bi smesno, ali tako je.
najbolje
Odličan članak. Svakako da ni jedan članak ne može da u potpunosti obradi jednu temu pa ni ovu.
Evo dva priloga sa moga bloga:
http://agroekonomija.wordpress.com/2011/08/11/%D1%80%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%86%D0%B5%D1%81-%D0%BE%D1%87%D1%83%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4/
http://agroekonomija.wordpress.com/2011/03/21/%D0%B4%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%BD%D0%B5-%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B5-%D0%B7%D0%B0%D0%B3%D0%B0%D1%92%D1%83%D1%98%D1%83%D1%9B%D0%B5-%D1%81%D1%83%D0%BF%D1%81/
ovo je naj groznije zagadjivanje
Mnogo mi se svidja.Lepo je uradjeno.
Ovde je napisana neka osnova, a za ostalo je korisno konsultovati literaturu.
Nema onoga sto meni treba!
Jako lepo.
nema na cemu i samo tako nastavite i daleko cete stici
Hvala Djuro!
mislim da je vas saijt najbolji i da drugim ljugima jako lepo opisuje sta oni radeod nase planete zemlje.
dja mi se,
ovo je super
Hvala!
Ovo ostalo ima u ostalim člancima.
odlicnoi uraljeno samo vam fale jos neke stvarcice npr:covek zagadjuje svoju okolinu i sa cigarama,automobilima,kamionima,naftom,smrdljivim carapama,bacanjem smeca,mrtve zivine,pokvarenog mehanizma u vodu, raznim odpadima koji pretvaraju prelepu livadu u deponije smeca i djubrista itd…..
Lanac ishrane je čudo! 🙂
A i kruženje materije u prirodi…
Svidja mi se ovo ima sve sto mi treba
Ljubičica može da živi u zemljištu bogatim arsenom. Sa stanovišta fotosinteze i obogaćivanja vazduha kiseonikom to je ok. Ali šta kada ljubičica uvene? Arsen ode natrag u zemlju. Ili nešto pojede ljubičicu. Unese arsen u organizam, jednog dana umre/ugine i ostavi arsen tamo gde je pokopan/o.
Davno sam rešio, kupujem jednog dana zemlju na nekoj planini (još ako postoji neki izvor vode u blizini…). Pravim brvnaru sa obnovljivim izvorom energije, čuvam stoku, i uživam u prirodi