Ples galaksija

Još malo slika iz Svemira. Na slici se vide dve galaksije i kako je gornja galaksija  (UGC 1810)  gravitacionim delovanjem donje ( UGC 1813) izdužena prema dole. Uskoro (u svemirskim razmerama vremena)  će doći do sudara i nastanka jedne veće galaksije.

U gornjoj galaksije se vidi obilje plavih zvezda u spiralnim krakovima, kao i dosta prašine koja je preduslov za stvaranje novih mladih zvezda. Iza ovih galaksija na slici vidi se još mnogo drugih.

Slika je nastala pomoću svemirskog teleskopa Habl.  Continue reading “Ples galaksija”

Poslednje slike Merkura

Letelica Messinger vredno radi svoj posao.  Već su stigle očekivano dobre slike Merkurove površine. Jasno se vide ožiljci na površini koji su posledica udara asteroida i kometa. Do njegove površine mogu stići objekti veličine od nekoliko mikrometara pa do više kilometara. Razlog tome je veoma tanka (ili možemo reći da je nema) atmosfera koja ne sprečava pad ni manjih objekata. Ako uporedimo sa našom atmosferom u kojoj može potpuno da sagori i asteroid od više metara, onda se slobodno može reći da Merkur nema atmosferu i potpuno je izložen kosmičkim uticajima.

Krateri na Merkuru ostaju vidljivi dugo vremena. Njihova degradacija je veoma spora i dugo čuvaju prvobitne oblike koji su nastali nakon udara nekog nebeskog tela, jer nema procesa erozije kao na Zemlji, ne duvaju vetrovi… Continue reading “Poslednje slike Merkura”

Astronomi amateri otkrili asteroid blizu Zemlje

2011 GP59 – April 12, 2011 – E. Guido & G. Sostero.

 

Continue reading “Astronomi amateri otkrili asteroid blizu Zemlje”

Za lakše snalaženje na noćnom nebu

Svako ko ima dobar dvogled ili ko kupi bilo kakav teleskop kada ih uperi u noćno nebo prvo potraži neki od M objekta.

Ovi objekti se nalaze u Mesijeovom katalogu. Međutim na ovoj adresi, na kojoj ćete se naći klikom na sliku, se nalazi i Caldwell Catalog koji važi za dopunu Mesijeovog kataloga.

Više o Mesijeovom maratonu na kome se primenjuje Mesijeov katalog pročitajte OVDE.

Sledi link sa mapama gde su ucrtani ovi i mnogi drugi objekti.

Klikni na sliku.

Prva slika iz Merkurove orbite

Dočekana je i prva slika iz Merkurove orbite. “Messenger” je napravio istorijski korak time što nam je poslao prvu fotografiju iz orbite Merkura.

Primetno je da je površina Merkura  prošarana kraterima koji su posledica sudara ove planete sa manjim nebeskim telima (asteroidi i komete). Neodoljivo podseća na Mesečevu površinu. Južni pol Merkura se nalazi u blizini donjeg dela slike.

Slikom jasno dominira krater Debussy prečnika 85 km sa svojom prošaranom okolinom.

Na prvi pogled ništa spektakularno, međutim iz ovakvih fotografija naučnici dobijaju vredne informacije za dalja naučna istraživanja. Uskoro se očekuju nove fotografije. Continue reading “Prva slika iz Merkurove orbite”

Najveći kanjon u Sunčevom sistemu

Kanjon na Marsu je najveći poznati kanjon u Sunčevom sistemu. Nazvan je Valles Marineris. Dužina kanjona iznosi preko 3 000 km, širina je 600 km, dok je dubina oko 8 km. Poređenja radi, Veliki kanjon u Arizoni je dugačak 800 km, na nekim mestima dostiže širinu od 300 km, a dubina mu je 1,8 km.

Poreklo ovog kanjona je još uvek nepoznato. Postoji teorija po kojoj je nastao pre više od milijardu godina kao posledica hlađenja planete.

Fotografija je nastala iz više od 100 slika Marsa koje napravio orbiter Viking sedamdestih godina prošlog veka. Continue reading “Najveći kanjon u Sunčevom sistemu”

Kiše metana na Titanu

Titan je najveći Saturnov prirodni satelit i drugi u Sunčevom sistemu sa prečnikom od 5700 km, što ga čini većim od Merkura. S obzirom da nije planeta ima veoma gustu atmosferu, gušću od svih poznatih prirodnih satelita. To ga čini posebno  zanimljivim za proučavanje. U atmosferi preovlađuju azot (N) i metan (CH4).

Sl.1 - Titan - Foto:NASA

Continue reading “Kiše metana na Titanu”

Discovery, Zemlja i Svemir

Šatl Discovery je uspešno stigao do ISS-a, na svojoj poslednjoj misiji u svom uspešnom radnom veku. Na levom krilu šatla se vidi napisano njegovo ime, a u pozadini planeta Zemlja i crnilo Svemira.

Takođe, dešavanja na ISS-u možete pratiti i na NASA TV.

Discovery - Foto: NASA

Dopunjeno novom slikom (02.03.2011.)

Slika je napravljana sa Zemlje, tačnije i Continue reading “Discovery, Zemlja i Svemir”

Radioteleskop ALMA i Mlečni Put (slika + video)

Četri antene radioteleskopa ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) i pogled ka noćnom nebu ispunjenom zvezdama u isčekivanju početka rada telelskopa.

Na desnoj strani slike se vidi Mesec u punom sjaju, a sa leve se proteže Mlečni Put.

Radioteleskop ALMA - Foto: ESO/José Francisco Salgado

Continue reading “Radioteleskop ALMA i Mlečni Put (slika + video)”

Maglina Severna Amerika

U letnjem sazvežđu Labud, blizu njegove najveće zvezde Denab, nalazi se maglina Severna Amerika. Ime je dobila po tome što po obliku podseća na ovaj kontinent ( u vidljivom delu elektromagnetnog spektra), a posebno deo sa Meksičkim zalivom. Inače, Deneb je jedna od zvezda koja čini veliki letnji trougao koji se jasno vidi visoko na letnjem nebu. Ostale dve zvezde su Vega u Liri i Altair u sazvežđu Orao.

NASA je uperila svoj svemirski telekop Spitzer i pomoću njegovih fotografija ove magline dobila veoma dragocene podatke i mnoštvo novina za koje se do sada nije znalo.

Luisa Rebull, član tima koji radi na projektu Spitzer, je rekla kako je uzbuđena time koliko se može više videti u infracrvenom, nego u vidljivom delu elektromagnetnog spektra. Spitzer otkriva pravo bogatstvo gasa i prašine u ovoj maglini. Takođe je otriveno 2000 novih mladih zvezda, dok se do sada znalo za samo 200. Continue reading “Maglina Severna Amerika”