Neptun je otkriven 23. septembra 1849. godine. Pošto njegova revolucija traje 164,8 godina, to znači da se on sada ponovo nalazi na mestu u svojoj orbiti gde je i otkriven. Zbog toga je u njega uperen pogled svemirskog teleskopa Habl i napravljene su odlične fotografije.
Dan na Neptunu traje skoro 16 sati (15h i 48min), tako da se na ove četri slike vide svi delovi ove planete. Vremenski razmak između fotografija je 4 sata. Prečnik mu je 48 600 km, a njegov najveći satelit je Triton prečnika 4400 km.
Neptun - Credit: NASA, ESA and the Hubble Heritage Team (STScI/AURA)
Dok astronomi amateri kod nas imaju velikih problema sa komarcima i možda po nekim psom, mogu da uživaju u lepoti noćnog neba kad god požele. Međutim, ljubitelji astronomije u Avganistanu imaju mnogo većih problema. Samo iznošenje teleskopa na tamnim lokacijama, kakve su potrebne za astronomksa posmatranja i njihovo postavljanje sa sobom povlače veliki rizik. U taj rizik spadaju nagazne mine kojih ima na mnogim mestima, zatim opasnost od bombardovanja vojnih snaga SAD, Velike Britanije i Avganistana, kao i talibana. Takođe i lokalno stanovništvo i policija nisu ravnodušni kada vide tubus montiran na montaži, a montažu na stalak.
Lokalni farmer u Avganistanu posmatra noćno nebo : Foto: Yunos Bakhshi from the Afghanistan Astronomy Association
Danas sam u jednoj knjižari kupovao knjige, čisto da se malo obnovi kućna biblioteka i pročitaju zanimljive stvari. Neke sam kupio, od nekih sam odustao, ali jednoj nisam mogao da odolim – knjiga za decu SVEMIR.
Mislio sam da je bolje da klincu, kad za to dođe vreme, pročitam pre spavanja ovu knjigu nego neku tamo bajku! 😉
Međutim, nisam mogao a da ne vidim šta bi sada radio sa tom knjigom dok mu još nije vreme za tako nešto. Bilo je zanimljivo! 😉 (Klikni na sliku)
Nedelja, 3. jul od 9-11h, na talasima Radio Pančeva.
Radio emisija Andromeda ima neverovatno veliku slušanost u ovom delu Evrope. Kako je nastala govore novinarka Tanja Devčić i Ante Radonić, voditelj Planetarija u Tehničkom muzeju (vidi http://www.mdc.hr/tehnicki/hr/04-astronautika.htm). Slušaćete, ko je bio Carl Sagan? autora Predraga Agatonovića iz AD Bor. Continue reading “Radio emisija Globus 48”→
KAKAV JE TO KAMP?: Astronomski kamp na Letenki je kamp za popularizaciju nauke, pre svega astronomije. Kamp organizuje
Astronomski magazin uz pomoć prijatelja i to od 2001. godine. Od 2006. Kamp finansijski pomaže Porkajinski sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj, kao i PMF u Novom Sadu.Kamp se organizuje u julu (sedmi mesec), za onaj vikend kada Mesec ne ometa (ili bar najmanje ometa) posmatranje.Namera organizatora je da kamp… Više o ovome… Continue reading “Astronomski kamp”Letenka” 2011″→
Danas je iznad naše planete preleteo mali asteroid 2011 MD. Sledeću sliku i animaciju su napravili astronomi amateri Ernesto Guido, Nick Howes i Giovanni Sostero sa Faulkes Telescope South (2.0-m f/10.0 Ritchey-Chretien). Vidljiv je bio na južnom nebu. Klikni na sliku i animaciju:
Nedelja, 26 jun, 10-11 sati, na talasima Radio Pančeva.
Naša 47. radio emisija za popularizaciju i promociju nauke Globus će trajati ovog puta, nešto manje od 60 minuta.
Nastavljamo interesantnu priču o teleskopima sa Miodragom Sekulićem, sekretarom Astronomskog društva Alfa iz Niša. Miki će nam takođe ispičati kako je bilo na posmatranju Meseca u Nišu. Ovaj događaj je na Niškoj tvrđavi okupio oko 1000 posmatrača.
Jovan Aleksić iz AD Ruđer Bošković će nam preneti utiske sa 29. Beogradskog astronomskog vikenda. Jovan je istaknuti član Mense i poznat je kao jedan od najvrednijih popularizatora nauke u državi.
Kako se približava 10. jul, dan rođenja Nikole Tesle, sve više ćemo pričati o jednom od najgenijalnijih ljudi sveta. Continue reading “Radio emisija Globus 47”→
Pomoću VISIR instrumenta na Very Large Telescope (VLT) – ESO, snimljena je složena i svetla maglina oko zvezde Betelgez detaljnije nego ikad pre.
Betelgez je crveni superdžin i jedna od najsjajnijih zvezda na našem nebu. Prečnik je jednak 4,5 puta prečnika Zemljine orbite oko Sunca. Kada bi se ova zvezda nalazila na mestu Sunca u njenoj unutrašnjosti bi se našle sve unutrašnje planete Sunčevog sistema – Merkur, Venera, Zemlje i Mars, a njene granice bi bile blizu Jupiterove orbite.
Maglina koja je snimljena oko zvezde prostire se do udaljenosti od 60 milijardi km od njene površine, odnosno 400 rastojanja Zemlja – Sunce.
Crveni superdžin kao Betelgez predstavlja fazu u životu jedne masivne zvezde, nakon koje zvezda može završiti svoj životni vek kao supernova. Upravo to se očekuje i sa Betelgezom. Postoji verovatnoća da se taj događaj već odigrao, a da zemljani sada samo čekaju da ta svetlost stigne do nas. Continue reading “Okolina zvezde Betelgez (slika)”→