Ovogodišnji tranzit Merkura će se desiti 11. novembra sa početkom u 13 h i 35 min. Na sredini tranzita preko Sunčevog diska Merkur će se naći u 16 h i 09 min. Međutim, samo dva minuta nakon toga će se za nas završiti posmatranje jer će Merkur tada biti ispod horizonta zajedno sa delom Sunčevog diska.
Tokom astronomskih posmatranja potrebno nam je da povremeno osvetlimo astronomsku kartu ili da recimo pronađemo okular u mraku. Poznato je da belo
svetlo zaslepljuje tek priviknute oči na mrak nakon čega će nam biti potrebno određeno vreme da ponovo “progledamo”, dok crveno ne.
Neverovatno je iritirajuće kada tokom astronomskih posmatranja neko upali lampu sa belim svetlom ili jednostavno upali lampu na svom telefonu, a tek kada bljesne blic fotoaparata…
S obzirom da je teško pronaći lampu sa crvenim svetlom kod nas, a ako je pronađete imaće višu cenu astronom amater Janko Mravik, predsednik astronomskog društva “Univerzum”, je dao ideju kako je napraviti i to slikovito prikazao: Continue reading “Kako napraviti crveno astronomsko svetlo?”→
U noći između 26 i 27. oktobra prestaje letnje računanje vremena i počinje zimsko. Nekada smo morali pre spavanja da podesimo časovnike da bi sutradan bili tačni, ali sada je to retkost. Naši računari i pametni telefoni to urade za nas, a nama ostaje da skinemo satove sa zidova i da ih pomerimo jedan sat unazad da bi se uskladili za zimskim računanjem vremena.
Za one lenje nekada zidni satovi pokazuju letnje vreme i početkom novembra. 🙂
U tri sata nakon ponoći časovnici se vraćaju na dva sata i na taj način usklađujemo svoje vreme sa zimskim računenjam vremena.
U Srbiji je generalno teško naći ili bolje reći nemoguće naći kvalitetne makete
Rover Curiosity – Foto: NASA
astronomskih letelica, rovera, lendera i sličnih skalamerija. Mnogi koji su vešti u pravljenju maketa su sebi već naprvili vredne makete koje im ukrašavaju sobe boraveći na policama.
Međutim, da bi napravili zanimljivu maketu dovoljno je koristiti kvalitetan papir, makaze i lepak koji će sve to spojiti. Ipak i za tako nešto vam je i dalje potrebno određeno umeće i ono što je možda još bitnije strpljenje.
Takav jedan papirni rover Curiosity je napravio astronom amater Siniša Nikšić. Teško je ostati ravnodušan na strpljenje koje je uloženo na ovaj papirni rover. Kada bih ja imao ovoliko strpljenja i volje u savijanju i lepljenju papira u jednu celinu mislim da bih mogao kao Dart Vejder da pomeram predmete mahanjem rukom.
Naučnici su posmatrali asteroid 2015 TB145 pomoći Nasinog teleskopa IRTF (Infrared Telescope Facility) koji se nalazi na planiini Mauna Kea na Havajima i utvrdili da je ovaj nebeski objekat ustvari kometa, koja sve svoje isparljive materije “potrošila” nakon brojnih prolazaka oko Sunca.
Obavešten kao kada su u pitanju i klimatske promene američki predsednik Donald Tramp je imao još jedan u nizu bisera.
U petak 18. oktobra dok su astronautkinje Christina Koch i Jessica Meir bile u svemirskoj šetnji i vršile zamenu dela na Međunarodnoj svemirskoj stanici predsednik SAD Donald Tramp ih je pozvao telefonom da bi im čestitao i istakao važnost njihovog posla.
Velika Britanija planira da 2021. godine pošalje na Mesec malenog četvoronožnog robota. Iako smo navikli da kada čujemo za rover prvo pomislimo na robota koji se kotrlja na točkovima, ali neko setio da umesto na njih ovaj mali rover hoda na nogicama. Baš zbog tih nogica ovaj rover podseća na pauka koji će biti prvi britanski robot na Mesecu.
I dok Mars deluje potpuno pusto na njemu ipak ima nekoga ko vredno radi u samoći da bi smo mi dobili potrebne informacije o zanimljivostima na crvenoj planeti.
Kamera HiRISE koja se nalazi na Nasinoj letelici Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) napravila je odlične snimke lendera InSight i rovera Curiosity na površini crvene planete.
Lender InSight je dodirnuo Marsovu površinu 26. novembra 2018. godine oko 21h sa ciljem da ispita unutrašnjost Marsa. Nalazi na delu Marsa koji se naziva Elysium Planitia i koji je odgovarao potrebnim uslovima za sletanje i nalazi se na Marsovom ekvatoru. Slika lendera je nastala 23. septembra 2019. godine sa visine od 272 km i ovo je do sada najbolje slika ledera InSight iz Svemira. Pored dva kružna solarna panela na lenderu oko njega se vide i tragovi sletanja koji su napravili potiskivači prilikom sletanju u obliku tamnog prstena oko mesta sletanja. Continue reading “Kamera na MRO snimila lender InSight i rover Curiosity”→
Krajem 2012. godine sam čvrsto rešio da potrošim novac na neki fotoaparat a odluka je na kraju bila da to bude Nikon D5100. Možda i nije bila najsrećnija odluka ali se fotoaparat pokazao kao veoma izdržljiv i zahvalan za ono što je meni bilo potrebno. Objektiv koji je sa njim u kutiji bio je Nikkor 18-55 mm, običan pastikanac najgoreg kvaliteta, ali za svakodnevno ne mnogo zahtevno fotkanje može da posluži.
U septembru 2013. godine sa brat i ja odlučili smo da slikamo zalazak Sunca, a kasnije i zvezdano nebo pa smo našli odlično mesto sa pogledom na planinu Rtanj. Baš te večeri nakon zalaska Sunca na nebu su se mogle videti planete Saturn i Venera, kao i Mesečev srp. Saturn je bio visoko i nije bio zanimljiv za fotografisanje jer nije bio u crvenkasto-plavom delu neba koje boje sunčevi zraci nakon njegovog zalaska. Međutim, konjukcija Meseca i Venere je bila pravi pogodak. Continue reading “Fotografija “Skywatcher” – moja nauspešnija fotografija”→
Svemirski teleskop Habl snimio je međuzvezdanog putnika koji je u prolazu kroz naš zvezdani sistem otkriven 30. avgusta ove godine.
Kometa 2I/Borisov je drugi međuzvezdani objekat koji je otkriven, a na slici se vidi prašina koja okružuje malo čvrsto ledeno jezgro komete slično kometama našeg zvezdanog sistema.
Fotografija je napravljena 12. oktobra kada je kometa bila na udaljenosti od oko 418 429 440 kilometara od Zemlje