Letnje računanje vremena 2014

SAT

U Srbiji letnje računanje vremena ili letnje ukazno vreme počinje zadnje nedelje marta. Tada se časovnik pomera jedan sat unapred. Tako je i ove godine.

U nedelju, 30. marta, u jutarnjim satima, tačnije u 2h, kazaljke na satu se pomeraju na 3h i tako će ostati do poslednje nedelje oktobra. Ove godine će to biti 26. oktobar. Continue reading “Letnje računanje vremena 2014”

Sat za planetu Zemlju 2014

Akcija Earth Hour započeta je 2007. godine Sidneju (Australija) kada su se 2,2 miliona ljudi i preko 2000 preduzeća pridružili akciji i ugasili

Klikni na sliku
Klikni na sliku

svetla na jedan sat i time pokazali zabrinutost za klimatske promene koje predstavljaju jedan od najvećih globalnih problema. Već sledeće godine Earth Hour se proširuje na ostale kontinente i pridružuje joj se 50 miliona ljudi u 35 zemalja, dok je 2009. godine učestvovalo preko 4000 gradova u 88 zemalja.

Kako je akcija napredovala i imala sve više pristalica, očekivano je 2010. godine broj porastao i pridružilo se 128 zemalja širom sveta.

Earth Hour 2011 je održan 26. marta. Prošle godine je učestvovalo preko 5200 gradova iz 135 zemalja.

Svake naredne godine bilo je više i više učesnika.

Detaljnije o ovom projektu možete pogledati na zvaničnom sajtu. Continue reading “Sat za planetu Zemlju 2014”

Orbita novootkrivenog planetoida

Danas je u časopisu Nature objavljen rad u kome se navodi da je otkriven još jedan planetoid sa službenim imenom 2012 VP113 i koji je za nekoliko astronomskih jedinica udaljeniji od Sunca u odnosu na planetoid Sedna.

Više o ovom otkriću možete pročitati >>>> ovde.

Na sledećoj slici možete videti oblike putanja najpoznatijih patuljastih planeta: Plutona, Erisa, Sedne i novootkrivenog 2012 VP113. Iako je orbita Sedne izduženija, ovaj planetoid prilazi bliže Suncu od 2012 VP113.

Continue reading “Orbita novootkrivenog planetoida”

Otkrivena je još jedna patuljasta planeta u našem zvezdanom sistemu

kuiper-oort

Pre 11 godina, 14. novembra 2003. godine otkriven je planetoid Sedna koji se nalazi daleko iza putanje Plutona. Sve do sada je Sedna zvanično važila za najudaljeniji objekat ove vrste od Sunca.

Danas je u časopisu Nature objavljen rad u kome se navodi da je otkriven još jedan planetoid sa službenim imenom 2012 VP113 i koji je za nekoliko astronomskih jedinica udaljeniji od Sunca u odnosu na planetoid Sedna.

1AJ = 150 000 000 km (rastojanje Zemlja-Sunce)

Planetoid 2012 VP113 su otkrili Scott Sheppard i Chadwick Trujillo pomoću opservatorije Gemini. Ova dva naučnika, kao i mnogi drugi,

Planetoid Sedna - foto Habl
Planetoid Sedna – foto Habl

pretpostavljaju da u ovom delu Sunčevog sistema postoji veliki broj ovakvih tela koje će u budućnosti najverovatnije biti otkriveni.

Stenovite planete se nalaze na rastojanju od 0,4 – 4,2 AJ od Sunca, džinovske gasovite planete od 5 – 30 Aj, dok se Kajperov pojas u kome se nalazi i Pluton, kao i na hiljade drugih ledenih objekata nalazi na rastojanju od 30 – 50 AJ (vidi sliku gore). Sedna je otkrivena van ovih granica i nalazi se na rastojanju od 76 AJ od Sunca.

Kada novootkriveni planetoid na svojoj putanji bude najbliže Suncu od njega će biti udaljen 80 AJ. I Sedna i 2012 VP113 su otkriveni kada su na svojoj putanji bili najbliži Suncu.

Takođe se pretpostavlja da se daleko iza orbita ova dva planetoida u dalekom Ortovom oblaku nalaze veća nebeska tela i da će veći broj ovakvih otkrića pomoći da se bolje razume evolucija Sunčevog sistem. Mađutim, istraživanje detalja u Ortovom oblaku zahtevaće i napredniju tehnologiju.

Proleće 2014

Proleće ove godine počinje 20. marta u 17:57 h. Tog dana je ravnodevnica, odnosno dan i noć traju jednako ili bolje rečeno približno jednako, jer je dan jedva nešto malo duži od noći. To se dešava zbog delovanja atmosfere i prelamanja Sunčeve svetlosti kada kroz nju prolazi. Dešava se to da mi ujutru vidimo Sunce pre nego što se ono ustvari pojavilo iznad horizonta, a uveče kada Sunce ode ispod zapadnog horizonta mi ga još nekoliko minuta vidimo kao da je iznad horizonta.

Ekvinocij i solsticij
Ekvinocij i solsticij

Ravnodnevnica ili ekvinocij Continue reading “Proleće 2014”

European Southern Observatory sada i na srpskom

Sada možete pratiti astronomske vesti sa sajta Evropske južne opservatorije na srpskom jeziku. Južna evropska opservatorija

Najveća opservatorija organizacije ESO.
Najveća opservatorija organizacije ESO.

(engl. European Southern Observatory, ESO) je najistaknutija astronomska organizacija u Evropi i najproduktivnija astronomska opservatorija u svetu. U ime petnaest zemalja članica, ESO upravlja teleskopima na tri lokacije u Čileu: — La Sija, Paranal i Šahnantor &mdash. ESO gradi projekat ALMA zajedno sa međunarodnim partnerima, i dizajniraEvropski izuzetno veliki teleskop (E-ELT).

Departman za edukaciju i promociju nauke pri ESO-u je ustanovio mrežu ljudi u okviru zemalja članica, ali i drugih zemalja, koji su

lokalni predstavnici i kontaktiraju sa medijima u vezi sa razvojem ESO-a, novih saopštenja za javnost, itd. Istovremeno, mogu vam pomoći da dođete do Continue reading “European Southern Observatory sada i na srpskom”

ISON – kometa veka (dokumentarac)

Svi znamo za kometu ISON i kako je neslavno završila svoje putovanje kroz Sunčev sistem. Ovo je dokumentarac o njoj, a zahvaljujem se Nikoli Kneževiću koji je ovaj film postavio na FB stranici sajta.

izvor: VIMEO

Pogledajte još dokumentarnih emisija:

SVEMIR – dokumentarac

Zemlja: Stvaranje planete (titlovan dokumentarac)

Putovanje do ivice Svemira – fenomenalan dokumentarac

E=mc2 – dokumentarac o Ajnštajnovim idejama

Dokumentarac sa Stivenom Hokingom

HOME – dokumentarac o životu na planeti Zemlji

Lov na skrivene dimenzije – Fraktali (dokumentarac)

Brzina svetlosti (dokumentarac)

Dokumentarac o Stivenu Hokingu – trailer

Mičio Kaku – kako će naučna dostignuća promeniti život iz korena

Čuveni američki fizičar i jedan od autora revolucionarne teorije struna Mičio Kaku pričao je u nedavnom intervjuu o tome kakva blicbudućnost čeka čoveka i na koji način će nam naučna dostignuća promeniti život.

O predstojećim dostignućima

Mičio Kaku

“Putovanje kroz vreme Continue reading “Mičio Kaku – kako će naučna dostignuća promeniti život iz korena”

Ajnštajnova izgubljena teorija?

Za one koji makar i malo poznaju život i rad Alberta Ajnštajna ovo može biti zanimljivo. Ukoliko želite da pročitate nešto više o ovom naučniku kliknite >>>> ovde.

Tekst je preuzet sa sajta B92.

Rukopis koji je decenijama ležao neprimećen pred očima naučnika otkrio je da je Albert Ajnštajn nekada razmišljao o B92alternativnoj verziji teorije koju danas poznajemo kao teoriju Velikog praska, predlažući teoriju po kojoj se svemir širio postepeno i večno.

Albert Ajnštajn snimljen 1921. godine (Foto: wikpedia.org, F Schmutzer)
Albert Ajnštajn snimljen 1921. godine (Foto: wikpedia.org, F Schmutzer)

Nedavno otkriven rad Continue reading “Ajnštajnova izgubljena teorija?”

Za nekoliko sati konjukcija Meseca i Venere

Oko 5h, 26.02.2014.godine, na istočnom jutarnjem nebu moći ćete da posmatrate blizak prividan susret Meseca i Venere. Iz nekih delova sveta moći će da se posmatra i okultacija Meseca i Venere, odnosno videće se kako Mesečev disk zaklanja Veneru koja će na nekoliko minuta nestati iz vidnog polja i pojaviće se sa druge strane Meseca.

Naravno, presudno je i čisto nebo, jer je iznad mnogih krajeva oblačno.

Nažalost, iz naših krajeva moći ćemo da posmatramo samo konjukciju ova dva nebeska tela koja će prividno biti udaljena jedno od drugog svega oko pola stepena. Mesec je u opadanju i videće se samo njegov srp što će olakšati posmatranje Venerinog sjaja koji će biti sa magnitudom od 4.3.

Slika je iz Stellariuma: Continue reading “Za nekoliko sati konjukcija Meseca i Venere”