Privatna observatorija Gordona Rogersa

Slučajno mi je neko danas pokazao u dnevnim novinama članak o jednom astronomu i njegovoj privatnoj observatoriji. Blago rečeno bio sam oduševljen onim što sam video, pa sam rešio da potražim nešto o tome na internetu.

Gordon Rogers je astrofotograf iz mesta Long Crendon, koje se nalazi severozapadno od Londona. Observatorija je dobila ime the Crendon Observatory po njegovom rodnom mestu.

Astrofotografijom je počeo da se bavi 1994. godine. Svojim prvim teleskopom je prvi put posmatrao Mesec i ostao je u čudu. Odmah je počeo da okreće brojeve telefona astronoma misleći da je nešto otkrio, dok su 4, od ukupno 16 poziva bila usmerena na Havaje. Tada je sve to verovatno bilo svima jako smešno. Međutim, sada su stvari potpuno dugačije.

U svoju observatoriju je uložio više desetina hiljada funti, a njegove slike su obišle svet. Pripada grupi najcenjenijih astrofotografa amatera (ako se može sada nazvati amaterom) u svetu čije slike nebeskih objekata su korišćene na mnogim televizijama, časopisima i sl. Continue reading “Privatna observatorija Gordona Rogersa”

Poslednje slike Merkura

Letelica Messinger vredno radi svoj posao.  Već su stigle očekivano dobre slike Merkurove površine. Jasno se vide ožiljci na površini koji su posledica udara asteroida i kometa. Do njegove površine mogu stići objekti veličine od nekoliko mikrometara pa do više kilometara. Razlog tome je veoma tanka (ili možemo reći da je nema) atmosfera koja ne sprečava pad ni manjih objekata. Ako uporedimo sa našom atmosferom u kojoj može potpuno da sagori i asteroid od više metara, onda se slobodno može reći da Merkur nema atmosferu i potpuno je izložen kosmičkim uticajima.

Krateri na Merkuru ostaju vidljivi dugo vremena. Njihova degradacija je veoma spora i dugo čuvaju prvobitne oblike koji su nastali nakon udara nekog nebeskog tela, jer nema procesa erozije kao na Zemlji, ne duvaju vetrovi… Continue reading “Poslednje slike Merkura”

Astronomsko proleće u Nišu

Dragi prijatelji pod zvezdama u ljubitelji istih,

alfa.org.rs

Imamo izuzetno zadovoljstvo da Vas sve zajedno pozovemo na niški astronomski prolećni kamp koji će biti održan u trajanju od: 28., 29. i 30. aprila 2011 godine (četvrtak, petak i subota) na već poznatom posmatračkom mestu, u neposrednoj blizini planinarskog doma Ploče na nadmorskoj visini od 612 m. Lokacija doma je na zaobilaznom putu koridora 10 koji vodi od Niške Banje, preko Jelašnice u pravcu Bele Palanke. Posmatrački uslovi su izuzetni i pogodni za sve vrste najzahtevnijih astrofoto snimanja a samim tim i za vizuelna posmatranja bilo koje vrste. Planinarski dom ima smeštajni kapacitet. Cena punog pansiona (tri obroka + prenoćište) Continue reading “Astronomsko proleće u Nišu”

Astronomi amateri otkrili asteroid blizu Zemlje

2011 GP59 – April 12, 2011 – E. Guido & G. Sostero.

 

Continue reading “Astronomi amateri otkrili asteroid blizu Zemlje”

Astronomsko društvo Bor

Uskoro počinje sa radom Astronomsko društvo Bor. Potrebno je da se završe još neke stvari oko papirologije i to je to.

U Boru postoji mnogo ljubitelja astronomije, a cilj ovog društva je da ih bude još više. Iz tog razloga svako ko želi da se pridruži društvu i ko ima zanimljive ideje dobrodošao je.

Trenutni sajt društva koji služi za obaveštenja je na adresi: www.adbor.org . Uskoro nova web lokacija.

Continue reading “Astronomsko društvo Bor”

50 godina od prvog leta u Svemir

Prošlo je 50 godina od prvog leta čoveka, tačnije Jurij Gagarina, u Svemir. Ovaj događaj se u Rusiji posebno obeležava, ali i širom sveta se daje značaj ovom događaju.

U letelici Vostok, 12. aprila 1961. godine, Jurij Gagarin je krenuo na istorijsko putovanje oko planete Zemlje. Ukupno je leteo 1 h i 48 min.

Ko je bio Jurij Gagarin? Pročitajte na OVDE!

Takođe Google na poseban način obeležava ovaj događaj, kao i mnoge druge događaje od velikog značaja. Kliknite na sliku: Continue reading “50 godina od prvog leta u Svemir”

Dva asteroida proletela blizu Zemlje

U sredu, 6. aprila, dva novootkrivena asteroida su proletela blizu Zemlje.  Jedan je bio širine 10 m i proleteo je na rastojanju od 192 000 km, što predstavlja polovinu rastojanja do Meseca, dok je drugi imao prečnik 6 m i proleteo ja na rastojanju od 77 000 km od površine Zemlje.

Veći asteroid ima službenu oznaku 2011 GW9 i njegovu putanju pogledajte OVDE.

Manji asteroid ima službenu oznaku 2011 GP28 i njegovu putanju pogledajte OVDE.

Posebno je napomenuto od strane http://www.spaceweather.com/ da nije bilo opasnosti po našu bezbednost.

Kolika je opasnost i kolike su posledice od udara asteroida? Imamo li mehanizme koji to mogu sprečiti? Koji asteroidi su najveća pretnja? Uloga astronoma amatera u otkrivanju asteroida koji nam prete. I još mnogo toga možete saznati na sledećim klipovima.

Film na sledećem linku je podeljen u 6 dela i sa prevodom je:

OPASNOST OD ASTEROIDA

 

Uskoro Liridi na nebu – maksimum 22. aprila

Od 16-og  pa do 26. aprila na nebu se mogu videti Liridi. Liridi predstavljaju meteorsku kišu, a ime su dobili po mestu na kome će se

Sazvežđe Lira

pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba..

Uzrok ove meteorske kiše jesu ostaci komete Thatcher (C/1861 G1) koja je prošla blizu Zemlje i za sobom ostavila roj sitnih čestica na koje Zemlja nailazi svake godine u ovo vreme.

Najveći ZPČ (Zenitski Prosek po Času) se očekuje u noći između 22. i 23. aprila, a iznosi obično oko 20-ak meteora. Međutim, Liridi znaju da iznenade. Zabeleženi su slučajevi da je za sat vremena viđeno i do 100 meteora, odnosno popularno nazvanih “zvezda padalica”. Continue reading “Uskoro Liridi na nebu – maksimum 22. aprila”

Kratak dokumentarac o tek završenom M maratonu

Završen je ovogodišnji Mesijeov maraton Andrevlje 2011. Sledi kratak dokumentarac o tome.

Šta je Mesijeov maraton? Pročitajte odgovor OVDE.

Prekinito lansiranje rakete “Ariane 5” (video)

Na sreću, raketa nije ni poletela. Odbrojavanje je prošlo u isčekivanju poletanja rakete, ali je ipak ostala na Zemlji. Desio se kvar na motoru, ali razlozi još uvek nisu poznati i tek kada se utvrde biće zakazano novo lansiranje.  Na raketi su se nalazila dva komunikaciona satelita koja su ostala neoštećena.

Raketa će biti vraćena nazad u hangar gde će inženjeri pokušati da pronađu uzrok kvara i otklone ga.

Trajanje klipa. 1:45 min