Slika Velikog Medveda sa udaljenosti od 290 000 000 km

Iako slika ne deluje posebno, jer postoje mnogo bolje amaterke fotografije napoznatijeg asterizma u Velikim Kolima – Velikog Medveda, ova je ipak po nečemu posebna.

Posebna je po tome što je nastala na udaljenosti od 290 000 000 km od Zemlje, a “fotograf” je letelica Juno čiji je cilj Jupiter. Fotografija je deo provere instrumenata na letelici Juno, a korišćena je ekspozicija od 0,5 sekundi što govori zašto se tako slabo vide zvezde. Međutim, najbitnije je da Junocam instrument radi.

Više pročitajte >>>>ovde.

Veliki Medved sa udaljenosti od 290 miliona km do Zemlje – foto: NASA/JPL-Caltech/SWRI/MSSS

Inspirativna fotografija sa planine Rtanj

Ovu fotografiju je napravio Milan Miloradović iz Jagodine, jedan od naših najvrednijih astrofotografa koji ne prestaje da nas iznenađuje svojim delom i avanturizmom.

Astroblog ovog fotografa i astrofotografa >>>> astroblog-yagodinac.blogspot.com

Pogledajte još dve njegove fenomenalne fotografije planine Rtanj >>>>ovde

Kako je Milan naglasio, lokacija odakle je fotografija snimljena je ispod samog vrha Rtnja, na nekih 1400 m nadmorske visine. Levo je Venera, a desno sam vrh planine. Supermesec se pobrinuo za osvetljenje pejzaža.

Uživajte u slici (klikni na sliku): Continue reading “Inspirativna fotografija sa planine Rtanj”

Nekoliko slika “SuperMeseca 2012”

Večeras je Mesec najbliži Zemlji u ovoj godini, pa ga iz tog razloga nazivaju SuperMesec. SuperMesec je isti kao i svaki pun Mesec, osim što je Super! 🙂

Više o SuperMesecu pogledajte >>>>ovde.

Moralo je da žuri sa slikanjem jer su oblaci brzo dolazili sa jugozapada. Fotoaparat je, naravno, veoma loš, ali za slikanje Meseca može da posluži.

Slikano je na uvećanjima 30x, 75x i na 150x kroz teleskop SW BD 150/750 na EQ3 montaži. Ovaj teleskop takođe nije namenjen za posmatranje Meseca i planeta, ali baš kao i fotoaparat…može da posluži. 🙂

Na drugoj slici je Mesec uslikan kroz tanak sloj oblaka, što se i vidi. Uvećenje je 30x. Treća slika je na 75x, dok je Tycho krater uslikan na 150x.

This slideshow requires JavaScript.

Continue reading “Nekoliko slika “SuperMeseca 2012””

Snimljeno: Crna rupa uništila zvezdu

Foto: NASA, S. Gezari (JHU), A. Rest (STScI), and R. Chornock (Harvard-Smithsonian CfA)

Continue reading “Snimljeno: Crna rupa uništila zvezdu”

Enceladus – Cassini poslao prvu sliku

Kao što je već najavljeno na FB stranici sajta, letelica Cassini je 2. maja prošla od Saturnovog Meseca Enceladus-a na 74 km i do 2015. godine više neće prilaziti ovom satelitu.

Enceladus ima prečnik oko 504 km i geološki je aktivan. Opravdano se sumnja da se ispod njegove ledene površine nalaze jezera tečne vode.

Na slici, koja je očigledno nastala dok se Cassini približavao, jasno se vide gejzeri koji dostižu veliku visinu iznad Enkeladusa. Da li će i koliko slika biti još objavljeno sa najmanje ili barem malo manje udaljenosti videćemo.

Enceladus – foto: NASA/JPL/Space Science Institute

Eksplozija nove – Sagittarii 2012 (video+slika)

Dok je obavljala redovne poslove NASA-ina letelica STEREO B je slučajno snimila eksploziju nove. Baš kao i supernova, nova je stadijum u životu jedne zvezde.

Nova Sagittarii 2012 je snimana od 20 – 24. aprila i za to vreme dostigla magnitudu od 8,5. To još uvek nije dovoljno da se vidi golim okom. Nije poznato još uvek koliko je ova nova daleko od nas, ali je sigurno da ne predstavlja nikakvu pretnju.

Nova Sagittarii 2012 - foto:STEREO/SECCHI/NASA/NRL

Astronomi su dali ime nova ovom događaju zbog toga Continue reading “Eksplozija nove – Sagittarii 2012 (video+slika)”

Mala nebeska tela remete Saturnov F prsten

Uvećano - foto: NASA/JPL-Caltech/Space Science Institute

Nove slike koje je napravila Cassini letelica pokazuju uzburkane tragove u Saturnovom F prstenu koje je napravilo telo veličine od oko 1 km. Zanimljivo je da su naučnici, istražujući fotografije koje je letelica napravila, pronašli 500 ovakvih tragova na preko 20 000 fotografija koje su napravljene u periodu od  2004 do 2011. godine. Iz ovoga se zaključuje da je ovaj region vrlo aktivan i prepun malih tela koja se kreću nepravilno oko Saturna.

Saturnovi prstenovi imaju prečnik i do 250 000 km, ali su jako tanki i debljina im je u proseku oko 1,5 km. Kada bi se materijal iz Saturnovih prstenova sabio nastalo bi telo prečnika oko 100 km.

Ova mala tela putuju kroz prstenove jako malom brzinom od oko 2 metra u sekundi. Naučnici kažu da nije redak slučaj da nekoliko ovih malih tela putuju zajedno i na taj način stvaraju veoma egzotične tragove kroz F prsten. Continue reading “Mala nebeska tela remete Saturnov F prsten”

Teleskop Habl – 22. godine rada

Svemirski teleskop Habl (Hubble Space Telescope) je lansiran pre tačno 22 godine, 24. aprila 1990. godine. Ime je dobio po Edvinu Hablu, čoveku koji je svoju karijeru pravnika zamenio astronomijom i očigledno je da mu je to bio pravi potez. Otkrio je da se svemir širi (pomoću crvenog pomaka), odnosno da se galaksije udaljavaju jedna od druge, što je vremenom otvorilo vrata postavljanju teorije Velikog Praska. Krenulo se od činjenice da ako se sada sve galaksije udaljavaju jedna od druge, to znači da su nekada morale da budu znatno bliže…

Zbog ovog njegovog otkrića Ajnštajn je svoju čuvenu konstantu koja je “zaustavila” širenje Svemira nazvao svojom najvećom greškom. Iako ta konstanta danas igra ključnu ulogu, ali u širenju Svemira.

Teleskop Habl je u Zemljinu orbitu odleteo pomoću penzionisanog šatla Discovery. Ima masu od 11110 kg i veličine je minibusa, a jednu orbitu oko Zemlje pređe za 96–97 minuta (14-15 perioda na dan). Kruži na visini od skoro 600 km. Continue reading “Teleskop Habl – 22. godine rada”

Hablova Tarantula za 22. godišnjicu

Slika koja je oduševila sve ljubitelje astronomije u proteklih nekoliko dana je Hablova neverovatno detaljna slika magline Tarantula ili 30 Doradus koja se nalazi u Velikom Magelanovom Oblaku (VMO) koji je vidljiv golim okom sa južne polulopte, dok je Tarantula vidljiva već preko dvogleda.

VMO je jedna od patuljastih galaksija satelita naše galaksije Mlečni Put. Ima nepravilan oblik koji je posledica gravitacionog delovanja naše galaksije, čiji će deo u budućnosti i postati. Udaljena je od nas oko 170 000 svetlosnih godina.

Maglina Tarantula je veoma bogata prašinom i gasovima, pa samim  tim i mladim zvezdama koje je čine dovoljno sjajnom da je možemo posmatrati dvogledom…ali samo sa južne populopne, nažalost. Ove zvezde, od kojih su neke masivne, tople i pripadaju tipu plavih džinova emitovanjem ultraljubičaste svetlosti obasjavaju maglinu i daju joj boje koje vidimo na slici. Continue reading “Hablova Tarantula za 22. godišnjicu”