Otkrivena prva planeta veličine Zemlje

NASA-ina misija Kepler, odnosno teleskop Kepler je otkrio dve planete slične veličine kao i naša Zemlja, koje kruže oko svoje matične zvezde slične našem Suncu. Planete imaju službena imena Kepler-20e i Kepler-20f i suviše su blizu zvezde oko koje kruže, tako da je nemoguće da se na njima nalazi voda u tečnom stanju, a verovatno su stenovite. Ovo su i najmanje planete koje su do sada otkrivene koje kruže oko zvezde slične našem Suncu.

Kepler-20e je malo manji od Venere i prečnik mu je 0,87 prečnika Zemlje, dok je Kepler-20f jedva malo veći od Zemlje sa prečnikom

Upoređivanje veličina planeta - foto: NASA

1,03 prečnika Zemlje. Obe planete su deo sistema Kepler-20 koji se sastoji od pet planeta i udaljen je od nas oko 1000 svetlosnih godina, a nalazi se u sazvežđu Lira.

Kepler-20e napravi krug oko zvezde za 6,1 dan, a površinska temperatura mu je oko 760 °C, a planeta Kepler-20f obiđe oko svoje zvezde za 19,6 dana sa površinskom temperaturom od oko 430 °C. Sve ovo čini ove planete jako negostoljubivim i nemogućim za razvoj života kakav mi poznajemo.

(Napomena: temperature sam konvertovao preko konvertora farenhajta u celzijuse, Continue reading “Otkrivena prva planeta veličine Zemlje”

Otkrivena prva planeta u nastanjivoj zoni

Naučnici koji rade na misiji Kepler objavili su otkriće prve planete koja se nalazi u nastanjivoj zoni. Nastanjiva zona je prostor oko neke planete gde vladaju odgovarajući klimatski uslovi i gde voda može postojati u tečnom stanju, odnosno mesto oko planete gde je život moguć na bazi ugljenika.

Planeta je 2,4 puta veća od Zemlje i kruži oko zvezde koja je slična Suncu, ali je malo hladnija i manja. Službeno ime planete je Kepler – 22b, a oko matične zvezde napravi jedan krug za 290 zemaljskih dana. Udaljena je od nas oko 600 svetlosnih godine.

Na sledećoj slici se mogu uporediti dva zvezdana sistema, kao i veličine planeta. Zelenom bojom je označena nastanjiva zona.

Sistem Kepler-22b i Sunčev sistem, upoređivanje - NASA (klikni na sliku)

Continue reading “Otkrivena prva planeta u nastanjivoj zoni”

Lansiranje rovera uspešno (video)

Rover Curiosity je uspešno lansiran. Lansiranje smo imali prilike da gledamo uživo na NASA – inom sajtu. Očekuje ga desetomesečno putovanje po unutrašnjem Sunčevom sistemu do Marsa.

Više o Roveru Curiosity: https://svemir.wordpress.com/2011/11/24/novi-rover-krece-na-mars/

NASA je već postavila video lansiranja rovera, pa oni koji su propustili mogu da pogledaju, dok drugi video pokazuje odvajanje glavnog dela (Mars Science Laboratory Curiosity rover) od rakete, a koji će nastaviti svoj put ka Marsu : Continue reading “Lansiranje rovera uspešno (video)”

Novi rover kreće na Mars

Rover Curiosity - Foto: NASA

Rover Curiosity, dugačak tri metara, uskoro kreće na svoj desetomesečni put ka Marsu. NASA već obrojava poslednje sate do lansiranja rovera pomoću rakete – nosača “Atlas V”. Lansiranje će se obaviti sa Kejp Kanaverala.

Vreme do lansiranja i dodatne informacije pratite >>>>ovde.

Očekuje se da rover obavlja svoje zadatke najmanje dve godine. Cilj je da se ispita klima i geologija Marsa u prošlosti, kao i mogućnost postojanja bilo kakvog oblika života na njemu ili da li ga je bilo u prošlosti.

Sledeći video detaljno pokazuje let rovera na Mars i njegov boravak  i istraživanje na njemu. Vredi pogledati svih 11 minuta i 20 sekundi. Continue reading “Novi rover kreće na Mars”

Let ISS-a preko Bliskog istoka i južne Azije (video)

Ovaj video (animacija), u trajanju od 34 sekunde, je sastavljena od nekoliko desetina fotografija napravljanih 21. oktobra 2011. godine, sa ISS-a i sa visine od 360 km.

Pored atmosfere, munja u oblacima, odsjaja Meseca, zvezda u daljini…posebnu pažnju privlači dugačka narandžasta linija na površini Zemlje. Ta linija je, tačnije, granica između Indije i Pakistana koja je ograđena i osvetljena od strane indijske vlade u cilju sprečavanja krijumčarenja. Dužina granice je skoro 3000 km, a za sada je osvetljena u dužini od 1930 km.

Foto: NASA

Ovako izgleda na samoj granici Indije i Pakistana (više o ovome pročitajte >>>>ovde): Continue reading “Let ISS-a preko Bliskog istoka i južne Azije (video)”

Poznato je tačno mesto pada satelita ROSAT

Pre nekoliko dana, tačnije 23. oktobra u 03:50h, satelit ROSAT je ušao u atmosferu Zemlje iznad Bengalskog zaliva jugozapadno od Tajlanda, potvrdila je Nemačka Svemirska Agencija.

Mestu ulaska u astmosferu i mesto pada u Bengalskom zalivu

Continue reading “Poznato je tačno mesto pada satelita ROSAT”

Satelit ROSAT pao na Zemlju, detalji nepoznati

Negde na ovoj putanji ROSAT je ušao u atmosferu Zemlje - slika: DLR and ROSAT_Reentry Twitter.

Continue reading “Satelit ROSAT pao na Zemlju, detalji nepoznati”

Za nekoliko dana na Zemlju pada nemački satelit

Satelit ROSAT

Kao što je već najavljeno ovde, uskoro se očekuje pad nemačkog satelita ROSAT. Prema najnovijim predviđanjima njegov pad se očekuje između 21 i 24. oktobra, dok se prema procenama koje su objavljene ovde pad očekuje 23. oktobra sa greškom plus-minus 1 dan.

Šanse da neko bude povređen su procenjene na 1:2000, dok je za satelit UARS koji pao u septembru procena iznosila 1:3200.

Više detalja o ovom satelitu, njegovj putanji, kao i o delovima koji će završiti na Zemlju možete pročitati u prethodnom tekstu koji je kopiran u nastavku:

Još jedan satelit pada na Zemlju – ROSAT

Nakon pada satelita UARS očekuje se pad još jednog satelita. U pitanju je Nemački satelit ROSAT (ROentgen SATellite). Očekuje se da će veći deo satelita izgoreti pri prolasku kroz atmosferu pri brzini od 28 000 km/h, međutim najnovija ispitivanja govore da postoji mogućnost da 30-ak pojedinačnih delova završe na Zemlju ukupne težine 1,7 tona. Najveći deo koji će završiti na Zemlju jeste ogledalo teleskopa koje je veoma otporno na toplotu. Continue reading “Za nekoliko dana na Zemlju pada nemački satelit”

Još jedan satelit pada na Zemlju – ROSAT

Satelit ROSAT

Nakon pada satelita UARS očekuje se pad još jednog satelita. U pitanju je Nemački satelit ROSAT (ROentgen SATellite). Očekuje se da će veći deo satelita izgoreti pri prolasku kroz atmosferu pri brzini od 28 000 km/h, međutim najnovija ispitivanja govore da postoji mogućnost da 30-ak pojedinačnih delova završe na Zemlju ukupne težine 1,7 tona. Najveći deo koji će završiti na Zemlju jeste ogledalo teleskopa koje je veoma otporno na toplotu.

Kao i kod satelita UARS vreme i mesto pada je nemoguće tačno predvideti. Očekuje se da će se pad desiti između 20 i 25 oktobra. Čak i da se utvrdi tačan dan pada satelita greška je moguća u granicama plus – minus 5 sati. Dodatan problem je što je manevrisanje ovim satelitom nemoguće.

ROSAT je veličine automobila i u toku svoje misije se kretao po eliptičnoj putanji na udaljenosti između 565 i 585 km iznad površine Zemlje. Ipak, u junu ove godine je bio na, svega, 327 km iznad Zemlje. Continue reading “Još jedan satelit pada na Zemlju – ROSAT”

Ponovo sudar komete i Sunca

Ponovo je, 1. oktobra, snimljena kometa koja uranja u Sunce. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je, kao i prethodnog puta, u “trenutku” sudara sa druge strane izbečena velika količina materije.

Vrlo je verovatno da je sve slučajnost, ali naučnici nisu 100% sigurni. Međutim, od mesta uranjanja komete do suprotne strane Sunca je velika udaljenost od preko milion kilometara, tako da ne postoji mehanizam kojim bi kometa delovala na izbacivanje koronarne materije, tako da je ovo za sada jedini odgovor, odnosno da je u pitanju slučajnost.

Ipak je zanimljivo da postoje dva odvojena snimljena sudara sa istim redosledom događaja.

Kometu je otkrio astronom amater 30. septembra, a službena oznaka joj je СОХО-2143. Continue reading “Ponovo sudar komete i Sunca”