Sledi spisak zvezda poređanih po prividnim veličinama, onako kako ih mi vidimo sa Zemlje. Na spisku će Sunce biti izostavljeno.
Međutim, treba napomenuti da su apsolutne veličine sasvim drugačije, jer nama neke zvezde izgledaju veće od drugih zbog različitih udaljenosti, a da ustvari nije tako.
Recimo Sirijus je malo veći od Sunca, dok je Betelgez veći za oko 1000 puta.
“XMM-Newton” je ESA – in teleskop koji traga za redndgenskim izvorima u svemiru, odnosno izvorima X zračenja. Lansiran je 10.
XMM-Newton - ESA
decemba 1999. godine pomoću rakete Ariane 5.
Ime sve govori. X – se odnosi na zračenje, MM – multi-mirror (poseduje 170 tankih cilindričnih ogledala) i u čast Isaka Njutna.
“Herschel”, ESA – ina svemirska opservatorija, nosi najveći i najmoćniji infracrveni teleskop do sada. Cilj ove misije je bolje upoznavanje Continue reading “Malo drugačija Andromeda”→
Naučnici NASA-e su, koristeći svemirski teleskop Kepler, otkrili šest planeta koje su su po sastavu mešavne stena i gasova i koje kruže oko zvezde nalik našem Suncu, pod nazivom Kepler 11. Ovaj planetarni sistem se nalazi, otprilike, na 2000 svetlosnih godina od Zemlje.
Ovakav planetarni sistem je redak slučaj u Svemiru i smatra se da manje od 1% zvezda može imati ovakav planetarni sistem. Sve ove planete kruže na orbitama koje su veoma blizu matične zvezde. Kepler 11 je najsloženiji sistem koji je otkriven van našeg Sunčevog sistema.
Danas sam primetio u statistici bloga da je naglo počelo interesovanje za zvezdu Betelgez, pa sam malo pogledao na netu. Neki sajtovi su
Betelgez
preneli vest da se bliži kraj ove zvezde i kako ćemo na nebu imati dva Sunca.
Međutim, ova vest je već objavljena u drugoj polovini 2009. godine i nije nova. Eksplozija ove zvezde će u svakom slučaju biti pravi doživljaj, ali nema opasnosti po nas zbog njene velike udaljenosti. A i prognoze naučnika variraju od eksplozije večeras do eksplozije za milion godina.
Više o ovoj zvezdi i potencijalnoj eksploziji možete pročitati na sledećem linku:
NASA je saopštila da je pomoću njenog teleskopa Kepler otkrivena do sada najmanja planeta. Planeta je veličine 1,4 Zemlje, masa joj je veća 4,6 puta, a ime koje je dobila je Kepler 10b. Takođe, ova planeta je pripada planetama Zemljinog tipa, za razliku od do sada otkrivenih planeta gasovitog (Jupiterovog) tipa.
Značaj otkrića dobija na težini sada kada se zna da se planete slične Zemlji mogu otkriti ovom metodom. Zo je bio i cilj Kepler misije.
Međutim, postojanje života na ovoj planeti je isključeno jer se nalazi previše blizu matične zvezde. Odnosno, bliža je 20 puta matičnoj zvezdi nego Merkur Suncu, što dovodi to toga da je temperatura na njenoj površini oko 1500 ºC.
Galaksija NGC 3627, sa mesijeovom oznakom M66, nalazi se u sazvežđu Lav. Jedna je od tri galaksije koje čine poznati Leo Triplet, zajedno sa M65 i NGC3628. Udaljena je od nas 35 miliona svetlosnih godina.
U prečniku ima oko 100 000 svetlosnih godina, po čemu je veoma slična našoj galaksiji Mlečni Put.
M66 je veoma bogata gasovima i prašinom, a na slici se jasno uočavaju područija sa plavim mladim zvezdama. Crvene tačke predstavljaju starije zvezde. Na oblik spiralnih krakova verovatno utiče Continue reading “M66”→
Galaksija Mlečni Put je galaksija u kojoj se nalazi naš Sunčev sistem. Na samoj periferiji, na nekih 27000 svetlosnih godina od njegovog centra nalazi se Sunce zajedno sa svojim planetama i nama. Naša Galaksija, prema nekim procenama sadrži preko 2oo milijardi zvezda i to je čini galaksijom prosečne veličine, ako gledamo poznat Svemir. Međutim ako gledamo samo galaksije u našem okruženju, odnosno u krugu od 10 miliona svetlosnih godina, onda je možemo svrstati u red najvećih galaksija. Sa Zemlje se vidi kao traka zvezda, baš kao na slici. Naravno pod odličnim posmatračkim uslovima.
Naša galaksija nije usamljena u ovom delu Svemira. U njenom susedstvu nalaze se i druge galaksije koje nam sa površine Zemlje izgledaju kao blede flekice zbog njihove udaljenosti.
Prema najnovijim procenma i nakon otkrića još nekoliko članova lokalnog jata, procenjuje se da ih ima više od 40.
Iznad i ispod centra naše galaksije Mlečni Put otkrivena je zanimljiva struktura u obliku peščanog sata ili mehurova ili balona, kako su sve do sada opisivali oblik ove strukture. Za ovo otkriće je zaslužan Nasin teleskop Fermi (Fermi Gamma-ray Space Telescope – FGST).
Šta je nastalo pre – kvazar ili galaksija? Astronomi su dugo verovali da su mlade galaksije “hranile” tajanstvene “crne rupe” u njihovim središtima – sve dok ove “crne rupe” nisu postale kvazari koji su neverovatno veliki i snažni izvori energije.
Ali naučnici su sada otkrili kvazar koji, kako izgleda,
“izbućkava” nove zvezde u odsustvu “galaksija-domaćina”.
Otkriće ukazuje da kvazari stvaraju neke galaksije a ne da
se događa suprotno – da galaksije omogućavaju stvaranje
kvazara.