Vanzemaljac u Sibiru?

U Sibiru snimljen leš vanzemaljca kako leži mrtav u snegu odmah pored nekog sela. Mogu samo reći ha ha…

Zabrinjava činjenica da postoje mnogi koji vole ovakve priče i prihvataju ih za ozbiljno. Međutim istina je suprotna. Uvek, ali uvek su u pitanju nemeštaljke, fotomontaže, optičke varke i slično. Većina viđenih NLO letelica je razjašnjena, vanzemaljac koji leži na stolu i naučnici pregledaju njegovo telo je delo vrhunskog vajara koji je kasnije sam priznao šta je uradio, ali neki i dalje ne žele da čuju to, krugovi u žitu koje je napravila ekipa zaluđenika uspela je da prevari pola sveta pa i za ovaj slučaj ima ljudi koji i dalje veruju…i još mnogo primera. Continue reading “Vanzemaljac u Sibiru?”

Ples galaksija

Još malo slika iz Svemira. Na slici se vide dve galaksije i kako je gornja galaksija  (UGC 1810)  gravitacionim delovanjem donje ( UGC 1813) izdužena prema dole. Uskoro (u svemirskim razmerama vremena)  će doći do sudara i nastanka jedne veće galaksije.

U gornjoj galaksije se vidi obilje plavih zvezda u spiralnim krakovima, kao i dosta prašine koja je preduslov za stvaranje novih mladih zvezda. Iza ovih galaksija na slici vidi se još mnogo drugih.

Slika je nastala pomoću svemirskog teleskopa Habl.  Continue reading “Ples galaksija”

Poslednje slike Merkura

Letelica Messinger vredno radi svoj posao.  Već su stigle očekivano dobre slike Merkurove površine. Jasno se vide ožiljci na površini koji su posledica udara asteroida i kometa. Do njegove površine mogu stići objekti veličine od nekoliko mikrometara pa do više kilometara. Razlog tome je veoma tanka (ili možemo reći da je nema) atmosfera koja ne sprečava pad ni manjih objekata. Ako uporedimo sa našom atmosferom u kojoj može potpuno da sagori i asteroid od više metara, onda se slobodno može reći da Merkur nema atmosferu i potpuno je izložen kosmičkim uticajima.

Krateri na Merkuru ostaju vidljivi dugo vremena. Njihova degradacija je veoma spora i dugo čuvaju prvobitne oblike koji su nastali nakon udara nekog nebeskog tela, jer nema procesa erozije kao na Zemlji, ne duvaju vetrovi… Continue reading “Poslednje slike Merkura”

Dan planete Zemlje

Dan planete Zemlje se obeležava 22. aprila. Ovaj datum su Ujedinjene Nacije odredile kao dan borbe protiv narušavanja životne sredine. Kao najveći praznik planete Zemlje trebao bi da utiče na sve države, a i pojedince da se uključe u globalnu akciju širanje ekološke svesti. Ove godine će se Dan planete Zemlje obeležiti po 41. put.

Širom sveta se političari utrkuju ko će da najavi obeležavanje ovog dana u svojoj zemlji, obećavaju bolje i čistije sutra, kamere u kadru hvataju njih i gomilu dece koja trčkaraju okolo i sakupljaju papiriće i slično i tako je dok se kamere ne isključe. Uvek se ispostavi da su govorili samo zbog birača. Ali zar nije i za druge stvari ista priča?

Veliki problem u našoj zemlji jeste voda. Ne postoji čisti rečni tok, skoro na svakoj reci postoji neka fabrika bez sistema za prečišćavanje otpadnih voda, sistemi za prečišćavanje pijaće vode su neispravni pa se o njima malo i govori. Niko ne reaguje.

Vazduh je na nekim mestima kancerogen, ali svi čekaju “sutra” pa da reše problem. Primena novih tehnologija je kod nas malo zakasnila i kasniće kako stvari stoje. Niko ne reaguje. Continue reading “Dan planete Zemlje”

Posmatranje noćnog neba

Običnim dvogledom možete na nebu posmatrati gomilu objekata. Naravno, što je instrument za posmatranje neba veći veći je i broj objekata ćete videti, a i slika biće jasnija i veća.

Mnogi očekuju da će pogledom kroz teleskop videti galaksije u jasnim bojama sa zvezdama u njihovim spiralnim kracima. Nažalost za takvo mišljenje su “krive” Hablove i slike drugih jakih teleskopa. U dvogledima i manjim amaterskim teleskopima objekti na nebu izgledaju znatno drugačije i bez boja. Tak se obradom astrofotografija, dobijene kroz slabije teleskope, u raznim računarskim programima dobijaju boje. Obično galaksije izgledaju kao male mrljice, osim Andromede koja može da se vidi bolje od ostalih, na planetama se radujemo ako primetimo nekoliko detalja i slično. Međutim, jesu Hablove slike one koje ostavljaju bez daha, ali videti uživo neki od tih objekta u realnom vremenu je nazamenljivo, pa makar i kao mrlju.

Ali to ne znači da ne možemo uživati sa onom opremom koju trenutno posedujemo. Ovih dana, pa i narednih meseci na nebu možemo uživati u mnogobrojnim galaksijama, maglinama i po nekom planetom u sazvežđima Lav, Devica i Berenikina kosa, koje sam izdvojio za ovu priliku:  Continue reading “Posmatranje noćnog neba”

Astronomsko proleće u Nišu

Dragi prijatelji pod zvezdama u ljubitelji istih,

alfa.org.rs

Imamo izuzetno zadovoljstvo da Vas sve zajedno pozovemo na niški astronomski prolećni kamp koji će biti održan u trajanju od: 28., 29. i 30. aprila 2011 godine (četvrtak, petak i subota) na već poznatom posmatračkom mestu, u neposrednoj blizini planinarskog doma Ploče na nadmorskoj visini od 612 m. Lokacija doma je na zaobilaznom putu koridora 10 koji vodi od Niške Banje, preko Jelašnice u pravcu Bele Palanke. Posmatrački uslovi su izuzetni i pogodni za sve vrste najzahtevnijih astrofoto snimanja a samim tim i za vizuelna posmatranja bilo koje vrste. Planinarski dom ima smeštajni kapacitet. Cena punog pansiona (tri obroka + prenoćište) Continue reading “Astronomsko proleće u Nišu”

Astronomi amateri otkrili asteroid blizu Zemlje

2011 GP59 – April 12, 2011 – E. Guido & G. Sostero.

 

Continue reading “Astronomi amateri otkrili asteroid blizu Zemlje”

Astronomsko društvo Bor

Uskoro počinje sa radom Astronomsko društvo Bor. Potrebno je da se završe još neke stvari oko papirologije i to je to.

U Boru postoji mnogo ljubitelja astronomije, a cilj ovog društva je da ih bude još više. Iz tog razloga svako ko želi da se pridruži društvu i ko ima zanimljive ideje dobrodošao je.

Trenutni sajt društva koji služi za obaveštenja je na adresi: www.adbor.org . Uskoro nova web lokacija.

Continue reading “Astronomsko društvo Bor”

50 godina od prvog leta u Svemir

Prošlo je 50 godina od prvog leta čoveka, tačnije Jurij Gagarina, u Svemir. Ovaj događaj se u Rusiji posebno obeležava, ali i širom sveta se daje značaj ovom događaju.

U letelici Vostok, 12. aprila 1961. godine, Jurij Gagarin je krenuo na istorijsko putovanje oko planete Zemlje. Ukupno je leteo 1 h i 48 min.

Ko je bio Jurij Gagarin? Pročitajte na OVDE!

Takođe Google na poseban način obeležava ovaj događaj, kao i mnoge druge događaje od velikog značaja. Kliknite na sliku: Continue reading “50 godina od prvog leta u Svemir”