Pogled na “tamnu” stranu Meseca (video)

Vidljiva strana Meseca

NASA -ina misija GRAIL koja je lansirala dve letelice, GRAIL A i GRAIL B, u orbitu oko Meseca poslala je svoje prve snimke “tamne” strane Meseca. Naravno, i druga strana Meseca je osvetljena, ali je mi sa Zemlje ne vidimo jer je Mesec uvek jednom stranom okrenut prema Zemlji.

Primarni cilj ove misije je do sada najdetaljnije mapiranje mesečeve gravitacije.

Na snimku se prvo vidi severni mesečev pol, a letelica nastavlja da snima sve do južnog pola Meseca. Jasno se vidi koliko je razlika u izgledu vidljive i (nama) nevidljive strane Meseca. Vidljiva je prošarana tamnim “morima” ohlađene lave, dok je nevidljiva strana prepuna kratera, ali ne i “morima”.

Snimak je napravljen pomoću MoonKAM (Moon Knowledge Acquired by Middle) kojom su opremeljene obe letelice. Continue reading “Pogled na “tamnu” stranu Meseca (video)”

Rezultati ankete 12 – planetoid Ceres

Završena je još jedna anketa, a pitanje i ponuđeni odgovori su sledeći:

Prvi otkriveni asteroid u asteroidnom pojasu je:

  • Pallas
  • Iris
  • Vesta
  • Eros
  • Juno
  • Ceres

Glasano je ukupno 125 puta, a upravo je najveći broj glasova bio za tačan odgovor – Ceres. Rezultati su sledeći: Continue reading “Rezultati ankete 12 – planetoid Ceres”

Koliko je tamno vaše noćno nebo?

Naišao sam na odličan primer koji pomoću magnitude zvezda pokazuje koliko je noćno nebo, posmatrano sa određnih delova Zemlje, tamno. Kako se obično vidi iz gradova, prigradskih naselja, kao i sa onih mesta gde je prvo gradsko svetlo desetinama kilometara daleko.

Za primer je poslužilo sazvežđe Orion, kao najlepše sazvežđe zimskog neba (ovo je subjektivan zaključak, jer verovatno ima onih koji ne misle tako).

Na prvoj slici se vide zvezde do druge magnitude i to je tipično za gradska područija. Broj vidljivih zvezda u Orionu je jako mali.

Na drugoj slici su prikazane zvezde do četvrte magnitude. Broj zvezda je veći i ovaj primer je tipičan za prigradska naselja. Tokom noći možete prebrojati oo 500 zvezda. Continue reading “Koliko je tamno vaše noćno nebo?”

Prirodnjačko društvo “GEA” – Moj pogled u vasionu

Prirodnjačko društvo “GEA” iz Vršca je osnovano je 28. avgusta 1999. godine. Glavni cilj društva je popularizacija prirodnih nauka, kao i proučavanje prirode. Društvo pored biološke i sekcije za geonauku ima i astronomsku cekciju. (Više o društvu >>>> ovde)

Društvo je o astronomiji i svom prošlogodišnjem radu napravilo specijalnu TV emisiju koju vredi pogledati. Poznato je da je bavljenje naukom, a posebno astronomijom kod nas veliki izazov. Ogroman doprinos na popularizaciji astronomije pored profesionalnih astronoma daju i astronomi amateri, a više o tome pogledajte u pomenutoj emisiji.

Kako u izveštaju piše: Zvezdano nebo je široko i otvoreno za sve, a astronomija je verovatno jedina nauka kojom se mogu baviti i u njoj uživati podjednako amateri i profesionalci.

(Trajanje 16:31 min.) Continue reading “Prirodnjačko društvo “GEA” – Moj pogled u vasionu”

Sunce i dalje veoma aktivno, još jedna eksplozija

Sunčeva baklja ili solar flare je ustvari velika eksplozija na Suncu (sunčevoj atmosferi) uz, naravno, oslobađanje ogromne količine energije.

Sunčeve baklje se dele na A, B, C, M ili X, prema površinskom toku energije (W/m2), kada se meri X zracima talasne dužine 0,1 do 0,8 nm, iz blizine Zemlje, kao npr. sa letelice GOES. Svaka klasa ima površinski tok energije 10 puta veći od prethodnog. Unutar klasa je podela od 1 do 9, tako na primer X2 klasa je dva puta snažnija od X1. Najsnažnije klase M i X su često povezane sa različitim smetnjama u Zemljinoj atmosferi.

Više o sunčevim bakljama pročitajte >>>>ovde. Continue reading “Sunce i dalje veoma aktivno, još jedna eksplozija”

Mali asteroid prošao danas blizu Zemlje

Asteroid 2012 BX34 - foto: E. Credit: Guido, G. Sostero i N. Howes

Continue reading “Mali asteroid prošao danas blizu Zemlje”

Još jedan delić opreme – laserski pokazivač

Svojoj skromnoj opremi dodao sam još jedan bitan komad – Green Laser Pointer koji na astronomskim posmatranjima služi da se tačno pokaže mesto na nebu gde se nalazi posmatrani objekat.

To se postiže tako što laserki pokazivač projektuje prividno tačku na nebu i na taj način se pokaže tačno mesto na kome je posmatrani objekat.

Karakteristike ovog Laser Pointer-a su: Continue reading “Još jedan delić opreme – laserski pokazivač”