Tranzit Merkura 9. maja

Ne tako čest astronomski događaj, tranzit Merkura preko Sunčevog diska, desiće se 9. maja 2016. godine.

Tačkica gore levo od sredine je Merkur - foto: Stellarium
Tačkica gore levo od sredine je Merkur – foto: Stellarium

Merkur i Venera, kao unutrašnje planete, s vremena na vreme prođu između Zemlje i Sunca tako da ih mi možemo videti kao crne tačkice na Sunčevom disku. Pošto su njihove orbite nagnute u odnosu na ravan ekliptike pod različitim uglom od Zemljine orbite mi ovakve tranzite ne vidimo često.

Na primer, tranzit Venere se dogodio 2012. godine, a sledeći će neko drugi posmatrati 2117. godine. Te 2012. godine smo se probudili veoma rano, odvezli se do obližnjeg brda, postavili teleskop pre izlaska Sunca i čekali tranzit Venere. Posmatranje je uspelo zahvaljujući samo jednoj rupi u oblacima. Imali smo svega nekoliko minuta i uspeli smo da fotografišemo. Evo nekoliko slike tranzita Continue reading “Tranzit Merkura 9. maja”

Aprilsko noćno nebo 2016

Stiglo je proleće i toplije vreme, a u isto vreme i više mogućnosti za astronomska posmatranja. I pored velikog broja Mars_animated_simobjekata na nebu koji se mogu videti u zimskom periodu, svako posmatranje bude skraćeno zbog hladnoće.

Međutim, ukoliko želite da posmatrate zimska sazvežđa morate požuriti, jer krajnji rok je
kraj aprila. Još uvek možete videti sazvežđa Orion i Veliki Pas. odnosno zvezde Rigel, Betelgez, Sirijus, kao i najčešću metu atronoma amatera maglinu M42. Moguće je do pomenutog roka videti i sazvežđe Bik u kome možemo posmatrati zvezdana jata Plejade i Hijade, kao i telekopom ostatak supernove Krab nebulu ili M1 objekat.

U aprilu će nebom dominirati Continue reading “Aprilsko noćno nebo 2016”

Ponovo udar u Jupiter?

Poznato je da mala nebeska tela često udaraju u Jupiter jer ih zbog svoje mase privlači znatno jače nego ostale

Jupiter i sateliti Ganimed, Evropa i Io - Foto: Zoran Tomić
Jupiter i sateliti Ganimed, Evropa i Io – Foto: Zoran Tomić

planete. I verovatno je mnogo puta sprečio udare asteroida i kometa u Zemlju.

Najpoznatiji je svakako udar komete Shoemaker-Levy 9 u Jupiter, koji se dogodio 1994. godine, kada se kometa raspala na više delova koji su zatim jedan za drugim udarali u planetu. Nakon toga su čak i astronomi amateri snimili udare malih nebeskih tela.

Ipak, izgleda da se 17. marta 2016. godine dogodio još jedan udar komete ili asteroida u Jupiter koji tek treba da se potvrdi. Snimak koji je postavljen na netu ide u prilog tome, ali sačekaćemo.

Ovaj video je postavio Continue reading “Ponovo udar u Jupiter?”

Jupiter u opoziciji 8. marta

Jupiter će 8. marta biti u opoziciji, odnosno nalaziće se sa suprotne strane Zemlje od Sunca. Biće cele noći na nebu, sve do izlaska Sunca. Zemlja će prolaziti između ova dva nebeska tela.

Ovo se dešava svakih 13 meseci, tako da narednu opoziciju Jupitera očekujemo 7. aprila sledeće godine. Poslednja opozicija ove planete se dogodila 6. februara 2015. godine. Samo spoljašnje planete mogu biti u opoziciji – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Continue reading “Jupiter u opoziciji 8. marta”

Prestupna godina iz astronomskog ugla

Često možemo čuti kako je svaka četvrta godina prestupna, ali to je samo blizu istine. Da bi uskladili kalendarsku godinu sa astronomskom ipak su bile potrebne određene izmene koje bi pravile što manje odstupanje.

tropical-year-e1330533894751

Kada je u pitanju kalendarska godina prema Continue reading “Prestupna godina iz astronomskog ugla”

Brian Greene o otkriću gravitacionih talasa

Albert Ajnštajn je još davne 1916. godine predvideo postojanje gravitacionih talasa, ali svaki pokušaj njihove detekcije je bio neuspešan. Međutim 100 godina nakon Ajnštajnove Opšte teorije relativnosti tim naučnika sa američke opservatorije LIGO (Laser Interferometer Gravitational Wave Observatory) objavio je 11. februara da su gravitacioni talasi detektovani. Ovo se smatra jednim od najvećih naučnih otkrića u poslednje vreme. Rame uz rame sa otkrićem Higsovog bozona.

Izvor : APOD
Izvor : APOD

Gravitacioni talasi su detektovani Continue reading “Brian Greene o otkriću gravitacionih talasa”

Kako pronaći maglinu M42 na nebu

Jedno je sigurno, maglina Orion ili M42 (oznaka prema Mesijeovom katalogu) je najpoznatija maglina na noćnom

Maglina M42 (crop) - Miodrag Sekulić (više o fotografiji: https://svemir.wordpress.com/2011/12/18/astrofotografija-magline-m42-iznad-juzne-srbije/ )
Maglina M42 (crop) – Miodrag Sekulić (više o fotografiji: https://svemir.wordpress.com/2011/12/18/astrofotografija-magline-m42-iznad-juzne-srbije/ )

nebu. Takođe ovo je maglina sa najvećim brojem astrofotografija na internetu jer je najčešća meta amatera astrofotografa, a razlog je jednostavan – iz nje se može izvući veliki broj detalja.

Titulu najpoznatije magline nosi zbog toga što je jasno vidljiva golim okom u sazvežđu Orion. Sa njom su povezana osam zvedanih jata među kojima je i zvezdano jato Trapez čije zvezde daju sjaj maglini.

Razlog pisanja ovog teksta je taj što je sada pravo vreme za posmatranje sazvežđa Orion jer je vidljivo sa prvim mrakom, a već nakon 18h zauzima povoljan položaj iznad horizonta i tada ćete ga pronaći na istoku. Zalazi tek u 3h.

Sazvežđe Orion je Continue reading “Kako pronaći maglinu M42 na nebu”

Mesec kroz roletne

Večeras je strana Meseca okrenuta prema nama bila obasjana Sunčevom svetlošću svega 0.05 %. Ovaj mesečev srp fotografisan je pre zalaska.

manje

Više o našem prirodnom satelitu možete pročitati na sledećim adresama: Continue reading “Mesec kroz roletne”

Fotografije delimičnog pomračenje Sunca

Oko 12h se završilo današnje pomračenje Sunca i ko je to propustio ili nije imao vremena više sreće sledećeg puta.

Krivo mi je što se na Suncu mogla videti samo jedna mala pega, ali je zato nebo bilo neočekivano vedro.Ovo delimično pomračenje Sunca je posmatrano pomoću teleskopa SW 150/750 na eq3 montaži sa baader folijom na njemu, A fotografisano je pomoću Nikona D5100.

Takođe imali smo i naočare za posmatranje Sunca sa istom folijom i ponekad se činilo da je posmatranje znatno ugodnije sa njima nego sa telekopom.

Jedna fotografija je sa pomenutom malom pegom, dok je na sledećom Mesec već prekrio i taj deo Sunca. Continue reading “Fotografije delimičnog pomračenje Sunca”