Pratite putanju satelita čiji se pad očekuje

Veštački satelit bi uskoro trebao da sa uputi kroz atmosferu prema površini Zemlje. Satelit težine 6,5 tona je star 20 godina i trebalo bi krajem septembra ili početkom oktobra da uleti u atmosferu. Problem je, kako je NASA navela, to što se ne zna još uvek gde će pasti.

Više o ovome…

Prema najnovijim podacima njegov susret sa Zemljinom atmosferom se očekuje 23. septembra (sa greškom plus-minus jedan dan – videćemo da li su proračuni tačni). Očekuje se da će preživeti otprilike oko 26 delova satelita i da će se taj otpad naći na pojasu od 800 km na Zemlji.

Putanju možete pratiti klikom na sliku: Continue reading “Pratite putanju satelita čiji se pad očekuje”

Rotacija asteroida Veste (video)

Uz pomoć letelice Dawn i njenih fotografija napravljena je animacija rotacije asteroida Veste, kao i prikaz nekih detalja uz prateće objašnjenje.

Još o ovoj misiji:

Prva slika asteroida Veste

Letelica Dawn u orbiti asteroida Veste

Najdetaljnija slika asteroida Veste (otkriven i satelit)

Očekuje se nekontrolisani pad veštačkog satelita!

Veštački satelit bi uskoro trebao da sa uputi kroz atmosferu prema površini Zemlje. Satelit težine 6,5 tona je star 20 godina i trebalo bi krajem septembra ili početkom oktobra da uleti u atmosferu. Problem je, kako je NASA navela, to što se ne zna još uvek gde će pasti.

Lansiran je 1991. godine pomoću šatla Discovery, koji je zajedno sa ostalim šatlovima otišao u penziju, odnosno muzej.

Očekuje se da veći deo satelita sagori u atmosferi, a da će do površine Zemlje stići samo manji delovi. Do sada niko nije nastradao od veštačkog otpada iz Svemira, a tako se očekuje da bude i ovog puta. Inače, padanje svemirskog otpada na Zemlju se već dešavalo i do sada je sve bilo u redu.

Prognoze su da je šansa da delovi satelita nekog pogode 1:3200. Ipak, ovakav nekontrolisan pad veštačkog otpada je redovna stvar, ali je obično mnogo manji od satelita UARS i obično u potpunosti izgori u atmosferi. Continue reading “Očekuje se nekontrolisani pad veštačkog satelita!”

Istražite Sunčev sistem uz kafu i računar

U pitanju je novi NASA – in program, “Eyes on the Solar System”, koji nam omogućava da u 3D okruženju posmatramo Sunčev sistem, planete u njemu, kao i letelice koje istražuju planete Sunčevog sistema, a neke od njih su sada već daleko od njega. Treba napomenuti da je za ovo putovanje potreban brži internet.

Ukratko o programu Continue reading “Istražite Sunčev sistem uz kafu i računar”

Najdetaljnija slika asteroida Veste (otkriven i satelit)

Vesta - Foto: NASA/JPL-Caltech/UCLA/MPS/DLR/IDA

Continue reading “Najdetaljnija slika asteroida Veste (otkriven i satelit)”

Otkriven prvi Zemljin trojanac

Foto: Paul Wiegert, University of Western Ontario, Canada

Continue reading “Otkriven prvi Zemljin trojanac”

Letelica Dawn u orbiti asteroida Veste

Letelica Dawn je postala prva letelica koja kruži oko nekog tela u asteroidnom pojasu između Jupitera i Marsa. Ona je 15. jula ušla u orbitu asteroida Veste i trenutno kruži oko njega na udaljenosti od 16 000 km.

Prva slika asteroida Veste nakon ulaska letelica Dawn u njenu orbitu - Foto: NASA/JPL-Caltech/UCLA/MPS/DLR/IDA

 

Continue reading “Letelica Dawn u orbiti asteroida Veste”

Nova naučna misija NASA-e 2016. godine

NASA planira novu misiju čiji početak je zakazan za 2016-u godinu. Tada će biti lansirana letelca koja će posedovati robotsku ruku (robotic arm) za uzimanje uzoraka sa asteroida koji bi pomogao boljem razumevanju Sunčevog sistema i  kako je nastao život u njemu.

Misija nosi naziv Origins-Spectral Interpretation-Resource Identification-Security-Regolith Explorer ili kraće OSIRIS-REx. Biće to prva američka misija koja će imati za cilj da uzorke sa asteroida vrati na Zemlju.

Nakon putovanja od četri godine, letelica će 2020-e stići do asteroida koji nosi službenu oznaku 1999 RQ36 i koji spada u NEO (Near Earth Objects) objekte. Kada se približi asteroidu letelica će započeti šestomesečno mapiranje površine, a zatim će se odabrati najpovoljnija lokacija za uzimanje uzoraka. Letelica će se približiti do površine Continue reading “Nova naučna misija NASA-e 2016. godine”

Nove slike Merkura

Misija Messinger napreduje po planu. Stigle su i nove slike Merkurove površine i detalji koji su do sada bili nepoznati. Kratka objašnjenja su data ispod slika.

Credit: NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Carnegie Institution of Washington

Continue reading “Nove slike Merkura”

Jupiterov satelit Io i sloj magme

Jupiterova satelit Io, jedan od četri koje je slavni Galilej otkrio i najbliži planeti, je geološki najaktivnije nebesko telo u Sunčevom

IO - credit: NASA/JPL/University of Arizona

sistemu. Njegova površina je prekrivena vulkanima. Ne zna im se tačan broj, ali se procenjuje da ih ima nekoliko stotina i to na nebeskom telu koje je u prečniku veće od našeg prirodnog satelita Meseca za svega nekih 200 km. Prečnik Io-a je 3630 km, a kruži oko Jupitera na udaljenosto od 421 000 km.

Na ovom prirodnom satelitu je otkriven prvi aktivan vulkan koji je van planete Zemlje.  Za otkriće su zaslužne letelice Pioneer 0 i Pioneer 11. Kasnije je preletom Voyager-a 1 i Voyager-a 2 otkriveno 8 velikih vulkana.

Međutim, letelica Galileo je lansirana 18. oktobra 1989. godine sa  Kennedy Space Center-a.  Cilj ove misije je istraživanje Jupitera i njegovih satelita. Na putanju oko Jupitera je stigla u decembru 1995. godine. Letelica je 21. septembra namerno uništena, tako što je usmerena u atmosferu Jupitera u kojoj vladaju ogromni pritisci. Razlog ovog uništenja je taj što je postojala mogućnost da padne na površinu satelita Evropa, za koji se veruje da možda poseduje život ispod svoje površine. A za letelicu Galileo se verovalo da možda sa sobom nosi sa Zemlje neke mikroorganizme koji mogu da kontaminiraju Evropu. Continue reading “Jupiterov satelit Io i sloj magme”