Otkriven je prvi asteroid unutar Venerine orbite

Veoma je teško posmatrati objekte kao što su asteoridi kada se na nebu nalaze blizu Sunca, jer sunčeva svetlost otežava njihovu detekciju. Nešto lakše je posmatranje kometa jer kada su u blizini Sunca dolazi do većeg isparavanja i rep im je duži, pa je samim tim je i detekcija olakšana. Continue reading “Otkriven je prvi asteroid unutar Venerine orbite”

Otkrivena i druga planeta oko najbliže zvezde?

Danas i nije neka novost kada čujemo da je neka nova vansolarna planeta otkrivena, jer je poznatih nekoliko hiljada a procene su da velika većina zvezda u našoj galaksiji poseduje u svom sistemu jednu ili više. Međutim, ono što može biti zanimljivo jeste otkriće planetarnog sistema oko nama najbliže zvezde.

Nama najbliža zvezda je Alfa Kentari ili zvezda Toliman koja je ustvari trojni sistem, ali je golim okom moguće videti samo najsjajniju komponentu. Magnituda zvezde Toliman iznosi oko – 0.1, pa prema tome iako je najbliža nije i najsjajnija na nebu. Sjajnije su zvezde Sirijus, Kanopus i Arktur. Continue reading “Otkrivena i druga planeta oko najbliže zvezde?”

Sjajan meteor iznad Kipra – video (21.01.2020)

meteor-meteorite-diagram

Međunarodna meteorska organizacija i Američko meteorsko društvo dobili su preko 185 izveštaja o sjajnom meteoru (bolidu) koji je viđen 21. januara u večernjim satima iznad Kipra. Iako je većina izveštaja sa Kipra, stigli su i izveštaji da je isti meteor viđen iz Libana i Izraela.

Putanja meteora je bila od severoistoka prema jugozapadu, a da je završio negde iznad Sredozemnog mora južno od Kipra. Nasin CENOS (Center for Near Earth Object Studies) je kasnije potvrdio da je energija iznosila 100t TNT i da se taj meteor kretao brzinom od 27,4 km/s.

Da bi videli sjajan meteor Continue reading “Sjajan meteor iznad Kipra – video (21.01.2020)”

5 minuta za fiziku i astronomiju – sve na jednom mestu

Emisiju “5 minuta za fiziku i astronomiju” vodi Jovan Aleksić, astrofizičar i popularizator nauke. Imao sam prilike da slušam njegova zanimljiva i lepo organizovana predavanja, tako da preporučujem svima koju imaju mogućnosti da iskoriste priliku i prisustvuju istim.

Ovde će biti postavljene emisije “5 minuta za fiziku i astronomiju” Continue reading “5 minuta za fiziku i astronomiju – sve na jednom mestu”

Jupiter - foto: Starwalk.space

Jupiter se vraća na jutarnje nebo, Mars je već tamo

Najveća planeta sunčevog sistema svakim danom zauzima sve viši položaj na jutarnjem nebu, nakon nekoliko nedelja provedenih prividno blizu Sunca skriven od naših pogleda. Trenutno je još uvek na kratko vidljiv pre izlaska Sunca, ali će početkom februara situacija biti povoljnija.

Danas je Jupiter izašao oko 5:48 a Sunce u 6:57, dok će već 1. februara njegovo vreme izlaska biti u 5:14 a Sunca 6:47. Dakle, lepo dodantno vreme za samo 10-ak dana razlike.

Takođe, početkom februara će se i Satrun vratiti na jutarnje nebo, dok je Mars već tamo. Krajem februara i u martu nas očekuje lep prizor od tri poređane planete  – Saturna, Jupitera i Marsa. U martu i početkom aprila možemo posmatrati Continue reading “Jupiter se vraća na jutarnje nebo, Mars je već tamo”

Četvrto lansiranje Starlink satelita u orbitu

Kompanija SpaceX će sutra u jutarnjim satima pomoću rakete nosača Falcon 9 lansirati još jedanmini-falcon-heavy paket od 60 Starlink satelita u nisku orbitu. Sa ovim brojem u oko Zemlje će kružiti 242 Starlink satelita.

Sledeći paket poleće u februaru.

Kompanija SpaceX je razvila svoj projekat Starlink satelita ili Starlink satellite constellation koji predstavlja skup veštačkih satelita udruženih zajedno sa ciljem obezbeđivanja interneta širom planete i povećanja njegove brzine.

Više o tome >>>> ovde!

Continue reading “Četvrto lansiranje Starlink satelita u orbitu”

Starlink sateliti i kako izgledaju na nebu

Kompanija SpaceX je razvila svoj projekat Starlink satelita ili Starlink satellite starlink-1 (1)constellation koji predstavlja skup veštačkih satelita udruženih zajedno sa ciljem obezbeđivanja interneta širom planete i povećanja njegove brzine.

U maju prošle godine je pomoću rakete Falcon 9 lansirana prva grupa od 60 Starlink satelita, zatim sledeća u novembru, da bi 6. januara ove godine u svemir odletela i treća grupa. Trenutno oko Zemlje kruži 182 ovakva satelita jer u zbiru račinamo i dva prototipa koja su lansirana 2018. godine.

U narednih pet godina kompanija SpaceX planira da oko Zemlje postavi 42 000 satelita, ali kako stvari stoje tu neće biti kraj jer su i mnoge druge velike Continue reading “Starlink sateliti i kako izgledaju na nebu”

Meteorski rojevi u 2020. godini

Posmatranje i fotografisanje meteorskih rojeva je poseban izazov i zahteva strpljenje i

Perseid
Perseid koji sam snimio 2019. godine

povoljnu lokaciju. Takođe, broj meteora koje će te videti tokom maksimuma nekog od njih zavisi od svetlosnog zagađenja, faze Meseca, visine radijanta, njihov broj varira iz godine u godinu, ali i od spoljne temperature jer tokom hladnih noći vreme posmatranja je kraće pa samim tim i broj meteora koji ćete videti.

Vreme pojavljivanja određenog meteorskog roja je svake godine u isto vreme, a u tabeli ispod će biti nabrojani oni rojevi koji zaslužuju posebnu pažnju u pogledu aktivnosti i konstantnosti a koje ćemo imati prilike da vidimo i u 2020. godini (osim Kvadrantida koji su prošli). O svakom od njih više na blogu “SVEMIR” kada dođe vreme za posmatranje. Continue reading “Meteorski rojevi u 2020. godini”

Mesec u zemljinoj polusenci (fotografije)

Večerašnji astronomski događaj delimičnog pomračenja Meseca, odnosno ulaska Meseca 0_PartialLunarEclipse_Fattinnanzi_1080u zemljinu polusenku je bio zanimljiv. Maksimum je prošao i sa moje lokacije nije moguće dalje posmatrati, ali i ovo je bilo sasvim dovoljno.

Cilj je bio da se uporedi pad sjaja pomoću fotografija i bilo je uspešno jer je na tim fotografijama to lako vidljivo.

Prva fotografija je nastala u 18:32 dok je druga okinuta baš u vreme maksimuma u 20:10. Parametri za obe fotografije su na fotoaparatu bili ISO 100 i Exp 1/100s da bi se lakše uporedilo, a jedino , mali crop nije ispao dobar.

Fotoaparat je namontiran na teleskop dobson 250/1200 u fokusu. Pad sjaja oko 20-ak minuta nakon početka delimičnog pomračenja i u maksimumu je vidljiv. Takođe, tokom maksimuma i golim okom je pad sjaja bio vidljiv, a mora na Mesecu su se jasnije i oštrije videla zbog boljeg kontrasta.

Mesec u zemljinoj senci