Mesečeve mene u 2020. godini (video od 5 min)

Već tradicionalno za svaku godinu NASA objavljuje video Mesečevih mena za celu godinu po satima.

Video pokazuje Mesečeve mene u 2020. godini. Takođe, paralelno s

moon_phases
Mesečeve mene

menama možete prratiti datum i vreme, udaljenost od Zemlje, položaj Meseca na njegovoj orbiti oko Zemlje, libraciju…

Video može pomoći kada planirate posmatračke aktivnosti Meseca, kao i drugih objekata. Ako posmatrate Mesec znaćete koje kratere možete videti, a ako npr. posmatrate meteorski roj znaćete u kojoj će fazi biti Mesec i da li će ometati posmatranje.

Prikazana su i imena mora, većih kratera i mesta sletanja Apollo misije. Continue reading “Mesečeve mene u 2020. godini (video od 5 min)”

Prva meteorska kiša u 2020. godini

Kvadrantidi - izvor: spacedex.com (klikni na sliku)
Kvadrantidi – izvor: spacedex.com (klikni na sliku)

Prvi ovogodišnji meteorski roj su Kvadrantidi. Matično sazvežđe ovog roja je nekada bilo sazvežđe Quadrans Muralis, koje je sada deo sazvežđa Volar, a gde je i radijant (prividno mesto gde se meteori  pojavljuju na nebu) Kvadrantida.

Kvadrantidi su aktivni od 28. decembra do 12. januara, a maksimum je u noći između 3 – 4. januara. Spadaju u najbrojnije meteorske rojeve posle Geminida i Perseida.

Kvadrantidi su ostaci komete 2003 EH1 (još o kometi – link).

Najbolje vreme za posmatranje je od 21h do 4:30h (3 – 4. januar), dok je očekivani Zenitski Prosek po Času (ZPČ) od 40 do 70 meteora za Srbiju. Ipak, dešava se da taj broj premaši 90 meteora po času.

Najveća verovatnoća pojave Kvadrantida je, za razliku od drugih rojeva, nisko na horizontu, baš kao što je prikazano na slici. Continue reading “Prva meteorska kiša u 2020. godini”

Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini

Astronomski kalendar dela očekivanih nebeskih događaja u 2020. godini koji se mogu videti golim okom ili dvogledom, ali i dodatne zanimljive informacije.

astrokalendar

Kratka objašnjenja:

Konjukcija predstavlja bliski prividni položaj dva (ili više) nebeskih tela na nebu, kada se posmatra sa Zemlje.

Elongacija je ugao između Sunca i planete ili nekog drugog nebeskog tela gledano sa Zemlje.

Opozicija je položaj nebeskog tela u Sunčevom sistemu kada se ono nalazi sa suprotne strane Sunce u odnosu na Zemlju, odnosno Zemlja se nalazi između nebeskog telea i Sunce.

Bliski susret je prividni susret nebeskih tela na malom delu neba

Ekvinocilj (ravnodnevnica) je trenutak kada Sunce po svom kretanju po ekliptici preseče nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Solsticij opisuje najviši i najniži položaj Sunca u odnosu na nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Povoljan položaj za posmatranje je najviši položaj nekog nebeskog tela u trenutku kada preseca nebeski meridijan, odnosno kada to nebesko telo kulminira

Nebeski meridijan je zamišljeni krug na nebeskoj sferi koji sadrži severni i južni nebeski pol, severnu i južnu tačku horizonta, zenit i nadir.

Continue reading “Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini”

Zima (2019/2020) je počela

Zima na severnoj Zemljinoj polulopti je počela jutros 22. decembra u 05:19 i završiće se 20. marta 2020. godine u 04:49. Tada će najmanji deo severne polulopte biti obasjan Suncem, dok će sa južnom poluloptom biti suprotna situacija i na njoj tada počinje leto.

Sunce se na početku zime nalazilo ispod horizonta, dok se Mesec nalazio iznad. Početak zime se desio 1h i 42 min pre izlaska Sunca.

U trenutku početka zime Sunce će dostići najjužniju tačku na nebu i deklinacija će iznosti -23,5 stepeni, taman koliko je i Zemljina osa nagnuta. Zbog takvog upadnog ugla Sunčevih zraka u odnosu na ekvator i njenog dužeg puta kroz  Zemljinu atmosferu, severna polulopta dobija manje Sunčeve toplote i vladaju niže temperature. Sve to, samo suprotno, važi za južnu poluloptu. 🙂

Tada je 24h dnevno na Arktičkom polarnom krugu noć, dok je na Antarktičkom polarnom krugu 24h dnevno dan. Baš kako je prikazano i na slici:

Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)
Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)

Dakle, za posmatrača na severnoj hemisferi Continue reading “Zima (2019/2020) je počela”

Posmatranje Meseca pomoću Virtual Moon Atlas programa

Večeras sam želeo da posmatram Mesec uz asistenciju programa Virtual Moon Atlas o kome je ranije bilo reči na ovom blogu. Krateri većeg prečnika su mi poznati, ali kratere od 7 – 10 km u prečniku ipak nisam često tražio.

Magnituda Meseca je bila – 11,9 dok je strana okrenuta nama obasjana Suncem 87,8 %. Mesec star 11,4 dana je bio udaljen od Zemlje 392 460 km i nalazio se u sazvežđu Kit.

Na teleskop SW 250/1200 sam postavio okular od 10 mm, a s obzirom da sam sa starim

post-7793-0-60153500-1417536192
SW 250/1200 dobson – slika sa neta

teleskopom prodao i sve okulare trenutno je ovo uvećanje od 120x najveće koje mogu da postignem…do kupovine dodatne opreme. Na okular je postavljen i ND filter koji propušta 13% mesečeve svatlosti, ali zbog svetlosne moći teleskopa i dalje je dosta sjajno i oči se nakon dužeg posmatranja zamaraju. Takođe je i kontrast slab kada se posmatraju krateri bliže centru Meseca.

Posmatrao sam veliki broj kratera, a posebno onih po rubu Meseca jer se zbog njihovih vidljivih senki pojačava sam doživljaj tokom posmatranja, ali fokusiraću se na one meni najzanimljivije.

Posmatranje sam počeo od omiljenog kratera Clavius. Orijentacija za njegovo lakše lociranje je Ticho krater koji prepoznatnjiv po zracima koji se pružaju po tom delu Meseca, a koji predstavljaju izbačeni materijal koji se razleteo nakon udara. Ticho krater je relativno mlad i njegova starost se procenjuje na oko 100 miliona godina, dok mu prečnik iznosi 86 km. Continue reading “Posmatranje Meseca pomoću Virtual Moon Atlas programa”

O filmu “Ad Astra” (napokon solidan snimak)

Kao i svaki film na temu Svemira sa nestrapljenjem čekam da odgledam ako je adastramoguće bez ometanja…koliko mi to ukućani dozvole. Baš želim da uživam jer se ne snimaju često takvi filmovi.

Danas se pojavio solidan snimak filma “Ad Astra” sa Bred Pitom u glavnoj ulozi, ali to uglavnom svi znaju. Mislim na glavnog glumca u filmu. Moja očekivanja nisu bila velika na osnovu nekih pročitanih komentara, ali…

Ono što želim prvo da napišem, a što će skratiti ovu priču, je to da ne pamtim da sam odgledao neki film Svamirski ili bilo koji drugi a da je na mene ostavio tako siromašan utisak. Nakon odgledanog fima moj utisak je da i da su hteli da priču napišu bolje nisu mogli.

Sama priča o ocu glavnog junaka koji je nestao pre 16. godina i koji živi na rubu Sunčevog sistema sam na svemirskom brodu na kome očigledno ima hrane za sve te godine, kao i antimaterije i zračenja…(evo i sada je ćerka pritisnula par tastera i pobegla pa sad ispravljam)…zračenja koje sa te udaljenosti polako uništava Zemlju i ljude na njoj i sl. ne obećava previše, ali posebno nervira činjenica da niko nije obraćao pažnju na činjenice i same uslove koji vladaju u Svemiru.

Primarni cilj očeve misije je bio pronalazak inteligentnog života…pa su krenuli “pešaka” da ga nađu u Sunčevom sistemu. Ni takav život nije pronađen…vidi čuda.
Continue reading “O filmu “Ad Astra” (napokon solidan snimak)”

Besplatan softver – Virtual Moon Atlas

Da posmatranje Meseca ne bi bilo samo usputno već detaljno sa imenima kratera, poznavanjem njihovih prečnika i opisima neophodna je detaljna mapa Meseca.

Međutim, odštampane mape Meseca ili delova Meseca znatno olakšavaju posmatranje ali ipak prednost ima softver zbog brže pretrage i zumiranja po želji.

Jedan takav softver je Virtual Moon Atlas koji nudi veliki broj informacija, a još je i besplatan za download.

Klikom na sliku otvarate sajt sa softverom: Continue reading “Besplatan softver – Virtual Moon Atlas”

Velika Britanija šalje “pauka” na Mesec

Velika Britanija planira da 2021. godine pošalje na Mesec malenog četvoronožnog robota. Iako smo navikli da kada čujemo za rover prvo pomislimo na robota koji se kotrlja na točkovima, ali neko setio da umesto na njih ovaj mali rover hoda na nogicama. Baš zbog tih nogica ovaj rover podseća na pauka koji će biti prvi britanski robot na Mesecu.

spacebit
Rover “pauk” – foto: Spacebit

Continue reading “Velika Britanija šalje “pauka” na Mesec”

Meteorska kiša Drakonida (7 – 9.oktobra)

kometa 21P/Giacobini–Zinner

Svake godine u oktobru Zemlja prolazi kroz ostatke komete Giacobini-Zinner i tada ti ostaci ulaze u zemljinu atmosferu i sagorevaju, a što mi na Zemlji vidimo kao bljesak meteora. Kometa je otkrivena decembra 1900. godine i oko Sunca napravi krug svakih 6,6 godina i svaki put iznova ostavlja za sobom materijal koji obogaćuje meteorsku kišu Drakonida. Ova kometa je mogla da se posmatra prošle godine, a više o tome možete pogledati >>>> OVDE!

Kao i kod ostalih meteorskih kiša, tako i kod Drakonida broj meteora varira iz godine u godinu. Recimo, 2011. godine je broj Drakonida za evropske posmatrače dostigao ZPČ (Zenitski Prosek po Času) od 300 meteora. Nažalost, koliko se sećam kod nas je baš tih dana naoblačilo i nismo mogli da uživamo u pravom pljusku meteorske kiše.

Masimum Drakonida se očekuje od 7 – 9. oktobra i predviđa se da bi ZPČ trebao da iznosi oko 35, ali četo ovaj broj bude veći. Radijant Drakonida se nalazi u sazvežđu Zmaj (Draco), tačnije oko glave Zmaja u blizini zvezde Etamin, najsjajnije u zvezde u glavi Zmaja. Continue reading “Meteorska kiša Drakonida (7 – 9.oktobra)”

Eksplozija rafinerije snimljena iz Svemira

Eksplozija rafinerije u Filadelfiji koja se dogodila u petak u ranim jutarnjim satima snimljena je pomoću satelita Terra koji je 18. decembra prošle godine snimio i eksploziju meteora u Zemljinoj atmosferi iznad Beringovog mora. Continue reading “Eksplozija rafinerije snimljena iz Svemira”