Naše slike komete Comet Tsuchinshan–ATLAS na jednom mestu

Ne znam da li se kometa još uvek vidi golim okom, ali verovatno ne jer bi joj magnituda sada trebala biti oko 6. Bila je neverovatna i ljubitelji astronomije, pa i oni koji nisu, zapamtiće dobro ovaj oktobar 2024. godine po jedinstvenom nebeskom spektaklu…da primenim i ja neki novinarski senzacionalistički izraz.

Čak i oni koji ne tako često gledaju u nebo u ovom periodu su pogledali gore ne bi li možda videli tu kometu. Ipak, neki su očekivali da vide ono što vide na fotografijama, mada je 12, 13, 14 i 15. oktobra i bilo blizu. Mnoge je obradovalo i to što su svojim telefonima zabeležili nešto što se na zemaljskom nebu vidi sada pa za 80 000 godina. Međutim, jasno je da su telefoni daleko od fotoaparata, ali za zabeležiti uspomenu su fenomenalni i treba ih koristiti i izvući maksimum od njih.

Continue reading “Naše slike komete Comet Tsuchinshan–ATLAS na jednom mestu”

Kina i Francuska poslale u svemir satelit

Kina i Francuska su danas iz Kine lansirale satelit koji treba da pomogne da se bolje razume svemir, a to je i simbol njihove saradnje.

Taj satelit je za uočavanje „gama praska“ – pravih „svetlećih fosila“ koji bi trebalo da pruže više informacija o istorija svemira.

Delo inženjera iz dve zemlje, satelit nazvan kraćenicom SVOM (Space-based Multi-band Astronomical Variable Objects Monitor – Svemirski višepojasni astronomski monitor promenljivih objekata), značajna je kinesko-zapadna saradnja s ciljem da otkrije i locira te veoma udaljene kosmičke pojave monumentalne moći.

Satelit od 930 kilograma sadrži četiri instrumenta – dva kineska, dva francuska.

Uspešno je lansiran u svemir danas u 15:00 (07:00 GMT) kineskom raketom „Long March 2-C“ iz baze Sičang na jugozapadu Kine, objavila je kineska svemirska agencija CNSA.

„Gama prasak“ se obično javlja posle eksplozije masivnih zvezda, više od 20 puta veće mase od Sunca ili posle spajanja kompaktnih zvezda. Kao najmoćnije eksplozije u svemiru, te kolosalno sjajne eksplozije zračenja mogu osloboditi energiju koja je ekvivalentna energiji više od milijardu milijardi sunaca.

„Posmatranje tih pojava je pomalo kao vraćanje u prošlost, jer njihovoj svetlosti treba mnogo vremena da stigne do nas na Zemlji, milijardama godina kasnije“, objašnjava za AFP Frederik Denj, astrofizičar Instituta za astrofiziku u Parizu i jedan od glavnih francuskih stručnjaka za „rafale gama zraka“.

Continue reading “Kina i Francuska poslale u svemir satelit”

Letnji solsticij 2024 – početak leta

Kraj proleća i početak leta su obeležile visoke temperature, znatno više za ovo doba godine. Na pojedinim lokacijama bilo je toliko toplo da je i slika u teleskopima veoma nemirna.june-solstice-dark

Letnji solsticij i Sunčevi zraci – izvor: timeanddate.com Continue reading “Letnji solsticij 2024 – početak leta”

Da li biste podržali osnivanje Svemirske agencije Srbije? (anketa)

Verovatno na sam pomen svemirske agencije većina vas pomisli na slanje raketa i astronauta u svemir, pa čak možda i zvezdane ratove. Da, moja prva pomisao je takođe na razvijene svemirske agencije kao što su NASA, ROSKOSMOS, JAXA, ESA, CNSA, ISRO…koje su već imale uspešne misije, a neke od njih i slale svoje ljude u svemir kao članove timova sa astronautima drugih agencija, a neke od njih čak i samostalno. Naravno, kako bi stigle tu gde jesu sve agencije su morale u jednom trenutku da krenu od nule. S obzirom da su sve pomenute agencije odmakle daleko u svojim ciljevima može delovati beznačajno da jedna mala zemlja tek sada započne svoj put prema svemirskim istraživanjima i tehnologiji. Ali da li je tako i zašto nije?

Continue reading “Da li biste podržali osnivanje Svemirske agencije Srbije? (anketa)”

Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje

U okviru misije Gaia koja ima za cilj trodimenzionalno mapiranje više milijardi zvezda u Mlečnom putu mapirajući njihovo kretanje, osvatljenost, temeperaturu i sastav otkrivena je crna rupa zvezdanog porekla, odnosno crna rupa koja je ustvari ostatak neke masivne zvezde koja je svoj evolutivni put završila u eksploziji supernove.

Ponato je da svetlost ne može da pobegne crnoj rupu, kao i da je ne možemo direktno opaziti. Možemo primetiti njen uticaj na okolne zvezde kada od njih “krade” materiju ili kada utiče na kretanje objekata u njenoj blizini. Međutim, kada nema objekata u njenoj blizini izuzetno je teško uočiti je i takve se nazivaju “uspavane” crne rupe.

Continue reading “Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje”

Naredna pomračenja Sunca vidljiva za nas

Globalno gledano pomračenje Sunca nije redak događaj i dešava se svake godine nekoliko puta. Međutim, za nas kao pojedince ovo jeste redak događaj jer se vidi sa male površine Zemlje, a ovo se posebno odnosi na potpuno pomračenje Sunca. Iz ovog razloga ljubitelji astronomije često putuju do udaljnih lokacija kako bi ponovo mogli da vide ovaj astronomski događaj.

Od svih astronomskih događaja potpuno pomračenje Sunca ostavlja najdublji utisak, a to se može videti i po reakcijama posmatrača na raznim snimcima potpunog pomračenja Sunca koje se dogodilo 8. aprila ove godine iznad delova Meksika SAD i Kanade.

Ovo poslednje pomračenje nas je promašilo za više hiljada kilometara, a u narednim godinama možemo videti sledeća pomračenja:

Continue reading “Naredna pomračenja Sunca vidljiva za nas”

Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?

Do pre samo 30-ak godina sumnjali smo da postoje planete van našeg zvezdanog sistema, ali niko to nije mogao da potvrdi. Međutim, krajem 1995. godine objavljeno je otkriće prve egzoplaneta koja je dobila naziv 51 Pegasi b ili 51 Peg b.

Bila je to planeta Jupiterovog tipa, gasni džin koji kruži oko zvezde slične Suncu. Udaljena je od matične zvezde svega 0.5 AJ (duplo bliže od rastojanja Zemlja – Sunce), a peroid rotacije je svega 4,2 dana. Nakon toga je planetarna astronomija doživela pravi ubrzani razvoj.

Danas je potpuno jasno da je postojanje planeta oko zvezda nešto sasvim uobičajeno. Planete se sada otkrivaju bukvalno na dnevnom nivou, a i broj potencijalnih kandidata ubrzano raste.

Continue reading “Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?”

Trenutno je vidljiva kometa 12P/Pons-Brooks. Može se fotografisati telefonom

12P/Pons-Brooks je periodična kometa Halejevog tipa, otkrivena od strane Jean-Louis Pons-a 1812. godine, a zatim je astronom William Robert Brooks ponovo primetio 1883. godine. Orbitalni period komete iznosi 71.3 godine. U perihelu je od Sunca udaljena 0,78 AJ (1 AJ = 150 000 000 km), dok je u afelu udaljena 17,2 AJ. Kometa je poznata i po tome što je verovatno uzrok meteorske kiše k-Drakonida.

O Halejevoj kometi pročitajte ovde: Gde je sada Halejeva kometa i koliko je sjajna?

Biće prava poslastica za one koji će biti u mogućnosti da posmatraju potpuno pomračenje Sunca 8. aprila. U trenucima pomračenja posmatrači će moći da posmatraju i kometu, a priznaćemo to se ne dešava često.

Continue reading “Trenutno je vidljiva kometa 12P/Pons-Brooks. Može se fotografisati telefonom”

Ko će videti ovogodišnje totalno pomračenje Sunca?

Uskoro zemljane očekuje jedan od najlepših astronomskih događaja – totalno pomračenje Sunca. Nažalost, nikada nisu svi zemljani u mogućnosti da ga posmatraju jer potpuno pomračenje zahvata samo jedan maleni deo Zemljine površine širine oko 200 km i dužine i do nekoliko hiljada km, a često se dešava da je većina površine sa totalnim pomračenjem iznad okeana.

Na osnovu gore napisanog ta mala verovatnoća će nas i ovoga puta zaobići i sa naših prostora pomračenje neće biti vidljivo. Pomračenje će započeti negde iznad Tihog okeana, preći će preko Meksika, zatim preko SAD i na kraju Kanade i Atlantskog okeana.

Continue reading “Ko će videti ovogodišnje totalno pomračenje Sunca?”

Kreće meteorski roj Geminida

Meteorski roj Geminida nazvan po sazvežu Blizanci (Geminidis) važi sa jedan od najpouzdanijih rojeva u pogledu broja meteora po satu (zenitski prosek po času – ZPČ). Iako poslednjih godina broj meteora varira, uvek bude dovoljan broj za posmatranje.

Geminidi su aktivni od 4 – 17. decembra (podaci mogu da se razlikuju zavisi od izvora), dok je maksimum u noći između 12 /13, kao i 13/14. decembra. Prema starwalk.space, ali i prema IMO International Meteor Organization) očekivani ZPČ je oko 150. Continue reading “Kreće meteorski roj Geminida”