Kvalitet zivotnih namirnica zavisi od sastava zemljista, kvaliteta voda kojima se navodnjavaju poljoprivredne kulture, kvaliteta vazduha i primene hemijskih sredstava i vestackih djubriva.
Rudarski objekti i radovi su izvor prasine koja se direktno talozi na biljke i zemljiste, odakle sa hranljivim materijama dospeva u biljke. Metalurgija je izvor sumpordioksida, koji direktno ili indirektno ostecuje biljke, i teskih metala koji u njih dospevaju preko hranljivih materija iz zemljista. Sumpordioksid u kontaktu sa vegetacijom izaziva ostecenja na listovima, koja mogu biti akutna i hronicna. Continue reading “Kvalitet životnih namirnica u Boru”
Month: October 2009
Maksimum Orionida!!!
Autor: Filip Čolaković
Orinidi su “glavni” meteorski roj ovog meseca, pored čestica ovog meteorskog roja, moguće je uočiti još neke meteore koji pripadaju slabim rojevima koji su takođe aktivni u doba godine, kao što su meteori sledećih rojeva EGE LMI STA NTA*, naravno tu su kao i uvek sporadici…
Maksimum je 21.10. i tokom te noći očekujemo oko 30-ak vidjenih meteora po jednom satu u udealnim posmatračkim uslovima! Večeri oko maksimuma će biti bez Meseca, te nam isti neće smetati! Jedini problem može predstavljati hladno Continue reading “Maksimum Orionida!!!”
Najveća planina u Sunčevom sistemu
Ova planina ili tačnije vulkan naziva se Olympus Mons i nalazi se na Marsu. Visina ovog vulkana iznosi 25 km i u odnosu na njega najviši vrh Himalaja (Mont Everest) izgleda kao brdašce, jer je skoro 3 puta veći od njega (8848 * 3).
U prečniku iznosi 624 km. Radi poređenja: udaljenost Beograd – Skoplje je oko 440 km. Često se iznad njega nalaze oblaci, pa su kod prvih posmatranja sa Zemlje ljudi mislili da je prekriven ledom.
Ovaj vulkan je relativno mlad i po nekim procenama zadnja erupcija se dogodila pre nekih 25 miliona godina.
Još davne 1879. godine otkrio ga je Đovani Skjapareli.
Slika: http://www.sr.wikipedia.org
Sombrero – M104
Po meni je ovo najlepša galaksija. Udaljena je od nas blizu 30 miliona svetlosnih godina, i nalazi se u sazevežđu Devica (Virgo). Neke astronome podseća na onaj meksički šešir, pa odatle Sombrero.
Može se videti amaterskim teleskopima, pa je zato popularna među amaterskim astronomima. Ima jako sjajno jezgro u čijem centru se nalazi ogromna Crna rupa i ona je razlog zašto zvezde bliže centru brže rotijaju.
Jedan je od objekata i Mesijeovog kataloga i ima oznaku M104. Continue reading “Sombrero – M104”
Nasa, Mesec i voda – detalji misije
Izgleda da misija nije uspela, jer se oblak prašine, koji je sonda trebala da ispita, nije podigao dovoljno visoko. Valjda je trebalo da dostigne do 3 km, ali se oblak podigao do visine od samo 1,5 km, tako da sonda nije uspela da obavi svoj posao. Videćemo šta će dalje biti.
Detalji mislije:
Najviši svetski vulkani
Najviši svetski vulkani su:
- Mauna Loa (Havaji) – 9708m (4208m nad vodom, a 5500m pod vodom).
- Kilimandžaro (Afrika) – 5895m
- Danavend (Iran) – 5670m
- Popokatepetl (Meksiko) – 5452m
- Kenija (Afrika) – 5200m Ararat (Turska) – 5165m
- Ararat – 5165m
- Ključevska sopka (Kamčatka) – 4800m Continue reading “Najviši svetski vulkani”
Crne rupe
Dugo vremena su Crne rupe služile kao inspiracija piscima naučne fantastike kao nešto što može da omogući putovanje kroz vreme, tako što upadanjem u nju možete završiti u nekom drugom univerzumu. Istina je sasvim drugačija. Kada bi se neko približio Crnoj rupi od njega ne bi ostali ni atomi od kojih je sačinjen, jer bi sve bilo bukvalno samleveno…Medjutim, Crne rupe pripadaju područiju nauke. Naziv “Crna Rupa” prvi je upotrebio američki fizičar Džon Viler još daleke 1967. godine, a što je otvorilo mnoga pitanja i postalo velika zanimacija za naučnike i pisce. Kada neka zvezda, nekoliko puta masivnija od Sunca, stigne do kraja svog života i sagori sve rezerve vodonika, ona odbaci svoj gasoviti omotač a njen središnji deo se pod dejstvom sopstvene gravitacije sabije do ogromnih gustina. Zbog svoje ogromne mase i gustine, Crna rupa se ne može videti direktno, a razlog tome je što svetlost ne može napustiti njenu površinu. A i svetlost koja prolazi Continue reading “Crne rupe”
Borska topionica i životna sredina
Ukratko o proizvodnom procesu. Odvija se sledećim redom:
Odeljenje pripreme – prijem sirovina (koncentrat bakra, topitelji i energenti)
Proces prženja – prženje rude zbog oslobadjanja koncentrata od sumpora (oko 50%) u reaktorima. Na izlazu iz reaktora izlazi prženac i sumpordioksid koji odlazi u atmosferu. (Slika 1.)
Proces topljenja – odvija se u plamenim pećima gde nastaje bakrenac i izdvaja se šljaka.
Proces konvertovanja – odvija se u konvertorima i na izlazu se dobija blister bakar (99,3% Cu). A šljaka koja se izdvaja odlazi na topljenje.
Proces plamene rafinacije, gde se dobija konačni topionički proizvod – anodni bakar (99,8% Cu), koji se šalje dalje na preradu u pogonu za elektrolitičku rafinaciju. Continue reading “Borska topionica i životna sredina”
Aktivnosti na Suncu

Na Suncu se, u određenom vremenskom intervalu, javljaju povećane aktivnosti koje prati povećana energetska aktivnost. Ove aktivnosti utiču na Zemlju, odnosno, njene procese, u i na njoj, kao i na živi svet. Sunce emituje razne vidove zračenja koje različito deluju na Zemlju i njen živi svet. Zračenja mogu biti: ultraljubičasto, infracrveno, X i gama zračenje, radio talasi…Kada se dogodi eksplozija na Suncu, mlaz izbačenih čestica bombarduje Zemlju i utiče na ljude i njihovo ponašanje, podstiče nervozu i negativno deluje na hronične bolesnike, pa i na zdrave osobe. Takodje, deluje i na elektronske uredjaje, što je bio slučaj pre nekoliko godina u blažem obliku (ne sećam se tačno koja je godina u pitanju).
Aktivnosti na Suncu potiču od:
Sunčeve pege su vrlo specifične polja na površini Sunca. Prvo se javljaju u manjem broju Continue reading “Aktivnosti na Suncu”
Zvezda Antares
Antares je sjajna zvezda koja se nalazi u sazvažđu Škorpija (Scorpuis), koje je inače jedno od većih sazvežđa na nebu. Ova zvezda je crvene boje pa je ljudi često pomešaju sa planetom Mars (Crvenom planetom), a za to je kriv i njen položaj na nebu koji se nalazi blizu ravni ekliptike po kojoj se prividno kreću Sunce i ostale planete. Položaj Antaresa je nešto južnije od ove ravni.
Nalazi se na udaljenosti od 600 svetlosnih godina od nas i po svojoj prividoj veličini je na 13. mestu od svih zvezda na našem nebu. Continue reading “Zvezda Antares”
