Već se i kod nas počelo razmišljati o nuklearnoj energiji, kao jedne od alternativnih vrsta energije. Mnogo je protivljenja kada je u pitanju ova vrsta energije, a i ja se slažem sa ljudima koji se tome protive. Međutim, moramo biti svesni da nafte u rezervama ima za još 30-ak godina i da će se tada stanovništvo ove planete suočiti sa najvećim problemom do sada. Razlog tome je zavisnost od ove vrste energije, odnosno, energije koju daju fosilna goriva. Continue reading “Uticaj čoveka na globalne probleme (V)”
Month: October 2009
Ekološka Srbija, ali možda za 100 godina…
Citiram deo članka sa sajta RTS-a:
Први састанак министара Консултативне групе Програма Уједињених нација за животну средину у Београду. Могући разговори о оснивању еколошке владе света која би брзо реаговала на велике природне промене или катастрофе.
Sve je to lepo kada oni pričaju, ali je istina sasvim drugačija. Zaštita životne sredine je u Srbiji na toliko niskom nivou, da nema skale koja bi to pokazala. Ministarstvo zaštite životne sredine stalno govori o nekakvoj akciji “Očistimo Srbiju”, ali bi svakako trebalo da zna da se Srbija ili bilo šta drugo tako ne čisti. Neka malo odvoje para za regionalne deponije, neka poprave po gradovima sisteme za prečišćavanje voda, neka obezbede poslove dipl.ing. ZŽS i dozvole im da učine nešto po tom pitanju. Dosta su njihove poslove radili pogrešni ljudi. Neka pomognu već jednom gradu Boru i Pančevu i ostalim ugroženim selima i gradovima, a ne samo da se svodi na “lepe” priče.
Slika 1. (Grad Bor) Continue reading “Ekološka Srbija, ali možda za 100 godina…”
Uticaj čoveka na globalne probleme (IV)
Deo reportaže sa sajta rts-a:
Технологија коришћења микроба није новина, али је у Израелу доведена до савршенства. Пластично саће обогаћено микроорганизмима у стању је да од отпадне, произведе воду која је потпуно употребљива за пиће.
Svaka im čast. Lepo bi bilo da se i kod nas desi tako nešto. Međutim, u Izraelu je problem pijaće vode oduvek prisutan, jer je veći deo njene teritorije prekriven pustinjom. Ovo što su oni postigli je veliki uspeh, a nažalost korišćenje otpadne vode za piće u budućnosti biće nužno zlo za sve na ovoj planeti.
Setite se samo koliko ste puta ostavili vodu da curi sa česme dok nešto na brzinu završite ili koliko ljudi dnevno crevima poliva baštu i pere automobile sa prekomernom količinom vode. E sada, zamislite koliko vode na globalnom nivou može da se uštedi umerenim korišćenjem iste samo u ovim segmentima. Mnogo…Znam, mnogi će reći:”uživaj dok možeš”. To je najmanji problem, ali kako će uživati naši naslednici? Pa nikako. Moraju nam se vidici proširiti, jer bez otvorenog uma nećemo daleko stići. Continue reading “Uticaj čoveka na globalne probleme (IV)”
Zagađivanje zemljišta
Zemljiste je osnovni deo svakog ekosistema. Sta je plodnost zemljista? To je sposobnost zemljista da biljke snabdeva vodom, mineralnim supstancama i naravno kiseonikom. Pored toga sto od osobina zemljista zavisi koliko ce biljke u procesu fotosinteze proizvesti organskih materija i sto se u njemu odvija razlaganje istih, ono sluzi i kao staniste mnogim zivim organizmima. Promene fizickih, hemijskih i bioloskih osobina zemljista dovode do smanjenja plodnosti i mogu uticati na funkcionisanje celog ekosistema.
To se moze pokazati na primeru lanca ishrane, kada neka jestiva biljka raste u zemljistu koje je zagadjeno npr. teskim metalima. Te biljke covek i zivotinje unose kao hranu u organizam, ne razmisljajuci gde je ta biljka rasla i pod kojim uslovima. Sve to moze ostaviti posledice u organizmu na krace ili duze vreme, zavisno od vrste zagadjenja. Continue reading “Zagađivanje zemljišta”
Mala matematička zanimacija (2=1)
a = b
a · b = b · b
a · b = b2
a · b – a2 = b2 – a2
a · (b – a) = (b – a) · ( b + a)
a = b + a
a = 2 · a
a/a = 2
1 = 2
Ovo je samo igra opštih brojeva. I sa samo malim poznavanjem matematike znamo da je ovo samo mala zanimacija…
Prognoze mogućih zemljotresa u Srbiji
Za početak nekoliko reči o skalama kojima se meri energija i intenzitet potresa.
Jačina zemljotresa, odnosno energije koja se javlja u hipocentru (žarištu) meri se Rihterovom skalom, a izražava se magnitudom koja ima oznaku – M. Dobija se na osnovu instrumentalnih i makroseizmičkih podtaka. Ova skala ima 9 stepeni. Od 3 stepeni M je osetan samo ako ste u zatvorenom prostoru, sa 6 stepeni M nastaju srednja oštećenja, a sa 8 M i preko totalna razaranja.
Intenzitet zemljotresa se iznačava sa – I, a predstavlja oslobodjenu količinu energije u žarištu i predstavlja rušilački efekat zemljotresa na površini Zemlje i iskazuje se Merkalijevom skalom (MCS), koja je prihvaćena u Evropi, a postoje još neke. Ova skala ima 12 stepeni. Zemljotres od 5 MCS je osetni, 9 MCS je rušilački, a 12 kataklizmični (pojavljuju se talasi na površini zemlje).
Hipocentar je mesto u dubini zemlje gde je zemljotres nastao, a epicentar je mesto na površini zemlje (obično iznad hipocentra) gde je udar najjači.
Na bazi geoloških proučavanja na ovim prostorima predvidjaju se:
Potresi 9 stepeni MCS u narednih 100 godina (a može i za nekoliko dana) se mogu očekivati na Kopaoniku, Svilajncu, Lazarevcu i na više mesta na Kosovu i Metohiji.
Potresi 8 stepeni MCS se predvidjaju kod Banja Luke, nekim mestima u Makedoniji, Crnoj Gori (njena obala), Vojvodini (Fruška Gora, Ada, Kanjiža), Šumadija, Velika Morava, Loznica, Krupanj.
Potresi 7 stepeni MCS se očekuju na puno mesta u Srbiji i okolini.
Potresi 6 stepeni MCS se očekuju u severnim delovima Crne Gore i središnjoj Makedoniji.
Potresi 5 stepeni MCS se očekuju oko Drine i istočne Bosne.
Prema prognozama seizmologa u narednih 30-ak, 40-ak godina se mogu aktivirati zemljotresi u centralnoj Srbiji – Kosmaj, Lazarevac, Rudnik i Svilajnac.
Takodje, Kopaonička oblast spada u veoma trusna područija i tu se u narednih nekoliko desetina godina očekuje razoran zemljotres.
Medjutim, iako ovo deluje obeshrabrujuće Srbija nije u globalu trusno područije. Ipak, s vremena na vreme se dogodi po neki zemljotres malo većih razmera.
Evo nekih primera:
1972 – jači potresi u Pomoravlju
1976 – veći broj potresa u Makedoniji
1979 – razoran zemljotres zahvata Crnogorsko primorije (od Boke Kotorske do Ulcinja)
1980 – jak zemljotres u oblasti Kopaonika i narednih 7 godina aktivnost ne prestaje, tako da su zabeležena 4350 potresa preko 3 MCS
1985 – jak zemljotres u Negotinu.
————————-
Korišćena literatura:
“Osnovi Geologije”, dr Predrag Nikolić, Beograd, 1997.
Milutin Milanković
Rođen je u slavonskoj varošici Dalj i odrastao u intelektualnoj porodici. Završio je višu tehničku školu u Beču, a kasnije je postao prvi srpski doktor tehničkih nauka. Nakon odlične karijere građevinskog inženjera u Beču, 1909. godine se vraća u Beograd gde postaje profesor primenjene matematike. Njegovo matematičko znanje su mu preneli njegovi odlični profesori sa kojima je ima čast da radi tokom svog školovanja.
Milanković je pored matematike voleo i mnoge druge nauke, kao sto su astronomija, fizika, klimatologija, geologija…Tako je vremenom, povezujuci znanja iz svih ovih nauka, kreirao astronomsku teoriju klimatskih promena na Zemlji. Ovom teorijom je razjasnio tajnu ledenih doba na našoj planeti i omogućio predviđanje budućih klimatskih događaja. Saglasnost orbitalne, klimatske i geološke dinamike naziva se Milankovićevim ciklusima, bez koje se danas ne može zamisliti ni jedna nauka o Zemlji. Dokazi o ovoj teoriji se nalaze na svakom delu planete i u njenu tačnost niko ne sumnja. Continue reading “Milutin Milanković”
Apolo 11
Apolo 11 je lansiran 16.07.1969. godine, a 21.07.1969. godine Nil Arsmtrong je kročio na Mesečevu povrišnu. Posle njega to je uradio i Edvin Oldrin, dok ih je Majkl Kolins čekao u orbiti oko Meseca. Njihova šetnja po Mesecu je trajala malo više od 2 sata.
Prošlo je 40 godina, a i dalje postoje ljudi koji ne veruju da je čovek ikada bio na Mesecu. Kao sve je američka propaganda i slično. Razlog tog neverovanja može ležati u obrazovanju, mržnji prema amerima ili nešto treće.
Na tom projektu koji je koštao, po današnjem novcu, oko 150 milijardi dolara, učestvovalo je oko 400 000 ljudi. Trebalo bi biti teže slagati sve te ljude, nego samo sletanje na Mesec. A da ne govorimo da se ta laž održavala 40 godina. Čak ni Rusi nisu dematovali zvanično ovo sletanje, a znamo da bi oni to prvi uradili. Continue reading “Apolo 11”
Planetoid Ceres
Asteroid Ceres (Cerera) su astronomi uvrstili u patuljaste planete, gde pripada i nekadašnja planeta Pluton. Toj grupi pripada zahvaljujući svom prečniku od 933 km, a i sastavu. Ujedno je i najveći asteroid koji je otkriven.
Njegova putanja se nalazi u asteroidnom pojasu, između Marsa i Jupitera. Oko svoje ose ose okrene za nekih 9 sati, a Sunce obiđe za 4,6 zemaljskih godina.
Otkriven je baš 1.januara 1801 godine u Palermu. Za njeno otkriće zaslužan je italijanski astronom Đuzepe Pjaci koji je u početku mislio da je otkrio kometu.
Istraživanja su pokazala da je Ceres sfernog oblika i da postoji mogućnost da sadrži malo atmosfere i izvor sopstvene toplote. NASA je lansirala letelicu DON koja će 2015 stići do ove patujaste planete i detaljnije je istražiti.

Uticaj čoveka na globalne probleme (III)
Često nailazim na pitanje kao što je: “Kako to da na drugim planetama ne dolazi do zagrevanja, a i tamo ima ugljendioksida?” Ne znam zašto neki imaju potrebu da brane ljude na globalnom nivou kada je to nepotrebno. Pa činjenica je da čovek na Zemlji živi slično kao i parazit u ljudskom telu. Iskorišćava maksimalno svaki resurs. Ali paraziti će naći drugog domaćina, a mi…
Odgovor na gore pomenuto pitanje – Uzmimo kao primer Veneru. Njena atmosfera je gusta i čini je 95% CO2. Zato je njena temperatura 480 K, a na Merkuru koji je uz samo Sunce 450 K. Da je Merkur na mestu Venere imao bi znatno manju temperaturu od nje, jer on skoro da i nema atmosferu. Sličan razlog ima i Mars. Tamo postoji CO2, ali mu je atmosfera takodje retka da bi imalo uticaja na zagrevanje te planete. Spoljašnje planete su sasvim druga priča, jer su drugačijeg sastava od unutrašnjih.
Uočavajući koliko nas problema očekuje u budućnosti, razvijene zemlje su se okrenule istraživanju svemira, a prioritet je za sada voda, ali će apetiti porasti. Continue reading “Uticaj čoveka na globalne probleme (III)”

