Snažna erupcija vulkana Popokatepetl

 

Najpoznatiji u Meksiku i jedan od najpoznatijih vulkana na svetu Popokatepetl je eruptirao 9. januara u

Popocatepetl
Erupcija vulkana Popokatepetl – izvor: webcamsdemexico.com

jutarnjim satima, baš tokom izlaska Sunca. Nije redak slučaj da ovaj vulan eruptira, ali je jučerašnja erupcija bila snažna.

 

Vulkan Popokatepetl se nalazi na 70 km jugoistočno od Mekisko Sitija, a njegova visina iznosi 5426 metara. Poslednja velika erupcija se dogodila 21. decembra1994. godine. [1]

Zvaničnici u Meskiku su izdali naređenje da za žuti alarm što bi ukratko značilo da se prate zvanična obaveštenja, da se pripreme lična dokumenta za slučaj evakuacije, da se izvrše vežbe i ponovi gde su skloništa za vanredne situacije… Continue reading “Snažna erupcija vulkana Popokatepetl”

U petak nas očekuje pomračenje Meseca zemljinom polusenkom

Drugi ovogodišnji zanimljiv astronomski događaj (nakon meteorskog roja Kvadrantida) Mesec5koji možemo posmatrati sa ovih prostora je delimično pomračenje Meseca ili pomračenje Meseca zemljinom polusenkom. Međutim, događaj će posmatrati i ljubitelji astronomije iz ostatka Evrope, zatim Azije, Australije, većeg dela Severne Amerike, istočnog dela Južne Amerike, Pacifika, Atlantika, Indijskog okeana i Arktika.

Pomračenje se dešava kada je on u fazi punog Meseca, odnosno kada se Zemlja nalazi između Sunca i Meseca. Tom prilikom Zemlja zakloni Mesec i on se nađe u njenoj senci ili kao u ovom slučaju polusenci. Kada je Mesec u zemljinoj polusenci tada ne dolazi do potpunog pomračenja već delimičnog.

Kako to da se pomračenje Meseca ne dešava svaki put kada je pun Mesec? Continue reading “U petak nas očekuje pomračenje Meseca zemljinom polusenkom”

Astrofotografije mladog Nikole Milićeva

49283828128_de9028a9da_c
M45 – foto: Nikola Milićev

Astrofotografijom sam se poceo baviti jos 2018. godine kada sam kao poklon za 18.rodjendan dobio montazu za pracenje a fotoaparat sam vec tada posedovao. Nakon kraceg upoznavanja sa nekim novim terminima kao polar alignment, sideral tracking itd, sastavio sam svoju sliku. Nju vise nemam.

Autor: Nikola Milićev

20190615_025458

Continue reading “Astrofotografije mladog Nikole Milićeva”

Mesečeve mene u 2020. godini (video od 5 min)

Već tradicionalno za svaku godinu NASA objavljuje video Mesečevih mena za celu godinu po satima.

Video pokazuje Mesečeve mene u 2020. godini. Takođe, paralelno s

moon_phases
Mesečeve mene

menama možete prratiti datum i vreme, udaljenost od Zemlje, položaj Meseca na njegovoj orbiti oko Zemlje, libraciju…

Video može pomoći kada planirate posmatračke aktivnosti Meseca, kao i drugih objekata. Ako posmatrate Mesec znaćete koje kratere možete videti, a ako npr. posmatrate meteorski roj znaćete u kojoj će fazi biti Mesec i da li će ometati posmatranje.

Prikazana su i imena mora, većih kratera i mesta sletanja Apollo misije. Continue reading “Mesečeve mene u 2020. godini (video od 5 min)”

Prva meteorska kiša u 2020. godini

Kvadrantidi - izvor: spacedex.com (klikni na sliku)
Kvadrantidi – izvor: spacedex.com (klikni na sliku)

Prvi ovogodišnji meteorski roj su Kvadrantidi. Matično sazvežđe ovog roja je nekada bilo sazvežđe Quadrans Muralis, koje je sada deo sazvežđa Volar, a gde je i radijant (prividno mesto gde se meteori  pojavljuju na nebu) Kvadrantida.

Kvadrantidi su aktivni od 28. decembra do 12. januara, a maksimum je u noći između 3 – 4. januara. Spadaju u najbrojnije meteorske rojeve posle Geminida i Perseida.

Kvadrantidi su ostaci komete 2003 EH1 (još o kometi – link).

Najbolje vreme za posmatranje je od 21h do 4:30h (3 – 4. januar), dok je očekivani Zenitski Prosek po Času (ZPČ) od 40 do 70 meteora za Srbiju. Ipak, dešava se da taj broj premaši 90 meteora po času.

Najveća verovatnoća pojave Kvadrantida je, za razliku od drugih rojeva, nisko na horizontu, baš kao što je prikazano na slici. Continue reading “Prva meteorska kiša u 2020. godini”

Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini

Astronomski kalendar dela očekivanih nebeskih događaja u 2020. godini koji se mogu videti golim okom ili dvogledom, ali i dodatne zanimljive informacije.

astrokalendar

Kratka objašnjenja:

Konjukcija predstavlja bliski prividni položaj dva (ili više) nebeskih tela na nebu, kada se posmatra sa Zemlje.

Elongacija je ugao između Sunca i planete ili nekog drugog nebeskog tela gledano sa Zemlje.

Opozicija je položaj nebeskog tela u Sunčevom sistemu kada se ono nalazi sa suprotne strane Sunce u odnosu na Zemlju, odnosno Zemlja se nalazi između nebeskog telea i Sunce.

Bliski susret je prividni susret nebeskih tela na malom delu neba

Ekvinocilj (ravnodnevnica) je trenutak kada Sunce po svom kretanju po ekliptici preseče nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Solsticij opisuje najviši i najniži položaj Sunca u odnosu na nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Povoljan položaj za posmatranje je najviši položaj nekog nebeskog tela u trenutku kada preseca nebeski meridijan, odnosno kada to nebesko telo kulminira

Nebeski meridijan je zamišljeni krug na nebeskoj sferi koji sadrži severni i južni nebeski pol, severnu i južnu tačku horizonta, zenit i nadir.

Continue reading “Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini”

Zima (2019/2020) je počela

Zima na severnoj Zemljinoj polulopti je počela jutros 22. decembra u 05:19 i završiće se 20. marta 2020. godine u 04:49. Tada će najmanji deo severne polulopte biti obasjan Suncem, dok će sa južnom poluloptom biti suprotna situacija i na njoj tada počinje leto.

Sunce se na početku zime nalazilo ispod horizonta, dok se Mesec nalazio iznad. Početak zime se desio 1h i 42 min pre izlaska Sunca.

U trenutku početka zime Sunce će dostići najjužniju tačku na nebu i deklinacija će iznosti -23,5 stepeni, taman koliko je i Zemljina osa nagnuta. Zbog takvog upadnog ugla Sunčevih zraka u odnosu na ekvator i njenog dužeg puta kroz  Zemljinu atmosferu, severna polulopta dobija manje Sunčeve toplote i vladaju niže temperature. Sve to, samo suprotno, važi za južnu poluloptu. 🙂

Tada je 24h dnevno na Arktičkom polarnom krugu noć, dok je na Antarktičkom polarnom krugu 24h dnevno dan. Baš kako je prikazano i na slici:

Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)
Zimski solsticij (izvor: timeanddate.com)

Dakle, za posmatrača na severnoj hemisferi Continue reading “Zima (2019/2020) je počela”

Venera ponovo u konjukciji, ali ovoga puta sa Saturnom

Prošlog meseca, tačnije 24. novembra, u konjukciji su bile dve sjajne planete Venera i Jupiter. Nakon tog njihovog sustera Venera je zauzimala sve viši položaj ne nebu, dok se

zemljavenera
Poređenje Zemlje i Venere

Jupiter svakog narednog dana približavao horizontu.

Iz tog razloga Jupiter više ne možemo posmatrati nakon zalaska Sunca i on se polako premešta na jutarnje nebo. Venerina magnituda će u narednom periodu rasti, odnosno biti negativnija i njen sjaj će biti veći, kao i njen polažaj iznad horizonta.

U tom Venerinom usponu nad horizontom danas je očekuje susret sa planetom Satrun. Saturn je znatno manjeg sjaja od Venere i ovaj susret neće biti sjajan kao susret Venere i Jupitera.

I Venera i Saturn će se nalaziti u sazvežđu Strelac. Magnituda Venere će iznositi -3,9 a Saturna 0,58. Venera je oko 60 puta sjajnija od Saturna. Continue reading “Venera ponovo u konjukciji, ali ovoga puta sa Saturnom”

Najsjajnija zvezda na nebu

S obzirom da je tekst o najsjajnijoj zvezdi na našem nebu (a nije Sunce…) jedan od najčitanijih na ovom blogu želeo sam samo kratko da dopunim stariji tekst.

Većina zimskih sazvežđa zauzima veliki deo neba, a glavne zvezde u njima su sjajne i iz

sirijus1
Zvezda Sirijus

tog razloga se lako prepoznaju. Zvezde kao što su Betelgez i Rigel pomažu nam da pronađemo sazvežđe Orion, a posebno tri zvezde Orionovog pojasa Alnilam, Alnitak i Mintaka. Pomoću zvezda Kastor i Poluks nalazimo sazvežđe Blizanci, zvezda Prokion nam pokazuje na sazvežđe Mali pas, a pomoću crvenkaste zvezde Aldebaran nalazimo sazvežđe Bik.

Međutim, sve ove sjajne zvezde sa magnitudama većim od nule deluju ne tako sjajne ako ih uporedimo sa najsjajnijom zvezdom na nebu – zvezdom Sirijus.

Sirijus je najsjajnija zvezda kako severnog tako i južnog neba, odnosno najsjajnija zvezda koja se sa površine Zemlje može videti…ako ne računamo naše Sunce. Njena magnituda iznosi – 1,41 i ona posebno dolazi do izražaja tokom izlaska zvezde nisko na horizontu. Treperenje ove zvezde Continue reading “Najsjajnija zvezda na nebu”