Na FB stranici proizvođača teleskopa SkyWatcher objavljen je gif koji je snimio neko po imenu Szabolcs Nagy, a koristio je teleskop Sky-Watcher FlexTube Dobsonian od 10″. FlexTube označava da je ovaj tubus moguće sklopiti preko montažnih šina radi lakšeg transporta. Continue reading “Snimio ISS amaterskim teleskopom bez praćenja”→
S obzirom da nakon 18h ne možemo da izađemo a da ne “častimo” državu više desetina hiljada dinara želeo sam da se uverim da li svojim teleskopom, pored velikog svetlosnog zagađenja, mogu da vidim asteroid magnitude 11,1 sa prozora sobe sa koga se vidi južno nebo.
Dobsonom 250/1200 moguće je videti i objekte magnitude 13.5, ali kad su uslovi za posmatranje odlični. Ipak, iz grada su uslovi uvek nepovoljni.
Oko 20 h sam ostavio teleskop pored prozora da se ohladi i da se koliko može ujednači spoljna i unutrašnja temperatura da bi slika u okularu bila što mirnija. Sat vremena kasnije počeo sam potragu za asteroidom. Srećom, postoji program Stellarium koji olakšava lociranje asteroida. Jednostavno sam reddot tražilac uperio tamo gde Stellarium kaže i na moje iznenađenje asteroid je bilo moguće videti pomoću veoma loših okulara. Jedva vidljiv perifernim vidom, bled i neupadljiv, ali ipak vidljiv. Continue reading “Asteroid fotografisan dobsonom 250/1200”→
Večerašnji astronomski događaj delimičnog pomračenja Meseca, odnosno ulaska Meseca u zemljinu polusenku je bio zanimljiv. Maksimum je prošao i sa moje lokacije nije moguće dalje posmatrati, ali i ovo je bilo sasvim dovoljno.
Cilj je bio da se uporedi pad sjaja pomoću fotografija i bilo je uspešno jer je na tim fotografijama to lako vidljivo.
Prva fotografija je nastala u 18:32 dok je druga okinuta baš u vreme maksimuma u 20:10. Parametri za obe fotografije su na fotoaparatu bili ISO 100 i Exp 1/100s da bi se lakše uporedilo, a jedino , mali crop nije ispao dobar.
Fotoaparat je namontiran na teleskop dobson 250/1200 u fokusu. Pad sjaja oko 20-ak minuta nakon početka delimičnog pomračenja i u maksimumu je vidljiv. Takođe, tokom maksimuma i golim okom je pad sjaja bio vidljiv, a mora na Mesecu su se jasnije i oštrije videla zbog boljeg kontrasta.
Večeras sam želeo da posmatram Mesec uz asistenciju programa Virtual Moon Atlas o kome je ranije bilo reči na ovom blogu. Krateri većeg prečnika su mi poznati, ali kratere od 7 – 10 km u prečniku ipak nisam često tražio.
Magnituda Meseca je bila – 11,9 dok je strana okrenuta nama obasjana Suncem 87,8 %. Mesec star 11,4 dana je bio udaljen od Zemlje 392 460 km i nalazio se u sazvežđu Kit.
Na teleskop SW 250/1200 sam postavio okular od 10 mm, a s obzirom da sam sa starim
SW 250/1200 dobson – slika sa neta
teleskopom prodao i sve okulare trenutno je ovo uvećanje od 120x najveće koje mogu da postignem…do kupovine dodatne opreme. Na okular je postavljen i ND filter koji propušta 13% mesečeve svatlosti, ali zbog svetlosne moći teleskopa i dalje je dosta sjajno i oči se nakon dužeg posmatranja zamaraju. Takođe je i kontrast slab kada se posmatraju krateri bliže centru Meseca.
Posmatrao sam veliki broj kratera, a posebno onih po rubu Meseca jer se zbog njihovih vidljivih senki pojačava sam doživljaj tokom posmatranja, ali fokusiraću se na one meni najzanimljivije.
Posmatranje sam počeo od omiljenog kratera Clavius. Orijentacija za njegovo lakše lociranje je Ticho krater koji prepoznatnjiv po zracima koji se pružaju po tom delu Meseca, a koji predstavljaju izbačeni materijal koji se razleteo nakon udara. Ticho krater je relativno mlad i njegova starost se procenjuje na oko 100 miliona godina, dok mu prečnik iznosi 86 km. Continue reading “Posmatranje Meseca pomoću Virtual Moon Atlas programa”→