Uskoro Mesec u Plejadama

Paralelno sa razvojem kamera na mobilnim telefonima raste i interesovanje za astrofotografiju jer je moguće snimiti nebeske objekte lako, a posebno one sjajnije kao što su Mesec i Plejade.

Upravo će se ovi nebeski objekti “sudariti” 10. januara. Mesec će na dvodimenzionalnoj nebeskoj sferi biti u Plejadama, odnosno rasejanom zvezdanom jatu koje u Mesijeovom katalogu nosi službeni naziv M45.

Više o Plejadama možete pročitati u ovom tekstu.

Na našem nebu ćemo jasno videti da će 9. januara Mesec biti blizu Plejada, a kako vreme bude prolazilo biće sve bliži jedno drugom kako bi 10. januara oko 3h ujutru pre zalaska Meseca on bio vizuelno u samom zvezdanom jatu. Ono što će na širokougaonim fotografijama biti lepo videti je Jupiter i zvezdano jato Hijada sa zvezdom Aldebaran u blizini.

Continue reading “Uskoro Mesec u Plejadama”

Kako do astrofotografije samo pomoću fotoaparata (telefona) na običnom tripodu bez praćenja?

Fotografisanje noćnog neba je ono što svi ljubitelji astronomije pre ili kasnije učine. Neko se razočara dobijenim slikama i nikada ne nastavi, ali to je baš ono što nikada ne treba uraditi jer mesta za napredak uvek ima.

U ovom tekstu će kratko biti objašnjeno kako sa manjim budžetom doći do solidne astrofotografije, a astrofotografijom se smatra bilo koja fotografija kojom se fotografišu nebeska tela – Sunce, Mesec, zvezde, planete, magline…

Za ovakvu fotografiju vam je potreban fotoaparat (dslr ili mirror-less svejedno je) ili vaš telefon. Što se tiče objektiva za astrofotografiju mogu se koristiti svi raspoloživi koje imate. Na telefonu ćete koristiti parametre koji su vam omogućeni.

Naravno, prvi korak je pronaći što tamniju lokaciju, a što je često težak zadatak i pratiti vremensku prognozu. Kada ste to uradili postavite fotoaparat na tripod i postavite ga u M (manuel) mod. Kada ste to uradili potrebno je uperiti objektiv prema nekoj sjajnoj zvezdi ili planeti i preko prstena za fokusiranje fokusirati zvezdu što je preciznije moguće. Kako biste bili sigurni da je sve u redu napravite par probnih slika i pregledajte ih tako što ćete zumirati fotografiju i videti da li je svezda dovoljno oštra.

Continue reading “Kako do astrofotografije samo pomoću fotoaparata (telefona) na običnom tripodu bez praćenja?”

Vega, disk prašine i usamljeni delić svemira

U filmu “Kontakt” iz 1997. godine snimljenom prema romanu Karla Sagana iz 1985. godine Ellie Arroway (Jodi Foster) putuje kroz crvotočinu gde se na jednom delu puta zaustavlja ispred Vege oko koje se ne vide planete, ali se vide oblaci gasa ili prašine.

Međutim, slično je i prema trenutnim naučnim saznanjima. Otkrivenih planeta nema, ali ima prašine u izobilju. Količina prašine je razumljiva kada se zna da je Vega mlada zvezda, znatno mlađa od našeg Sunca.

Continue reading “Vega, disk prašine i usamljeni delić svemira”

Uskoro moguća eksplozija nove vidljiva golim okom

Očekuje se da će se u narednim mesecima dogoditi eksplozija nove koja će moći da se vidi golim okom. Prema prognozama astronoma njen sjaj bi trebao biti uporediv sa sjajem zvezde Polaris, odnosno Severnjače. To bi značilo da će magnitida nove iznositi oko +2, dovoljno da se uoči golim okom ukoliko se zna gde uperiti pogled.

Prilika je odlična za stanovnike severne hemisfere jer ovakav nebeski događaj nije tako česta pojava. Erupcija će se dogoditi u zvezdanom sistemu T Coronae Borealis, udaljen od nas oko 3000 svetlosnih godina. U ovom sistemu se nalaze dve zvezde – jedna je crveni džin, a druga beli patuljak.

Continue reading “Uskoro moguća eksplozija nove vidljiva golim okom”

Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje

U okviru misije Gaia koja ima za cilj trodimenzionalno mapiranje više milijardi zvezda u Mlečnom putu mapirajući njihovo kretanje, osvatljenost, temeperaturu i sastav otkrivena je crna rupa zvezdanog porekla, odnosno crna rupa koja je ustvari ostatak neke masivne zvezde koja je svoj evolutivni put završila u eksploziji supernove.

Ponato je da svetlost ne može da pobegne crnoj rupu, kao i da je ne možemo direktno opaziti. Možemo primetiti njen uticaj na okolne zvezde kada od njih “krade” materiju ili kada utiče na kretanje objekata u njenoj blizini. Međutim, kada nema objekata u njenoj blizini izuzetno je teško uočiti je i takve se nazivaju “uspavane” crne rupe.

Continue reading “Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje”

Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?

Do pre samo 30-ak godina sumnjali smo da postoje planete van našeg zvezdanog sistema, ali niko to nije mogao da potvrdi. Međutim, krajem 1995. godine objavljeno je otkriće prve egzoplaneta koja je dobila naziv 51 Pegasi b ili 51 Peg b.

Bila je to planeta Jupiterovog tipa, gasni džin koji kruži oko zvezde slične Suncu. Udaljena je od matične zvezde svega 0.5 AJ (duplo bliže od rastojanja Zemlja – Sunce), a peroid rotacije je svega 4,2 dana. Nakon toga je planetarna astronomija doživela pravi ubrzani razvoj.

Danas je potpuno jasno da je postojanje planeta oko zvezda nešto sasvim uobičajeno. Planete se sada otkrivaju bukvalno na dnevnom nivou, a i broj potencijalnih kandidata ubrzano raste.

Continue reading “Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?”

Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde

Više hiljada planeta je otkriveno u poslednjih godina, a pre petnaest godina su astronomi snimili prvu direktnu fotografiju višeplanetarnog sistema kako rotira oko matične zvezde. Danas isti taj sistem ima svoj kratak film koji nam pokazuje njegovu dinamiku.

Vremenski interval na ovom snimku pokazuje četiri džinovske planete, svaka veća od Jupitera, kako rotiraju oko svoje zvezde HR 8799 tokom perioda od 12 godina. Za posmatranja u infracrvenom delu spektra korišćen je veliki teleskop Keck na Havajima.

Najbližoj planeti HR 8799 e je potrebno 45 godina za jedu revoluciju oko zvezde, dok je najudaljenijoj planeti HR 8799 b potrebno skoro 500 godina.

Continue reading “Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde”

Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste

Sredinom 2020. godine sve ljubitelje astronomije je ostavila bez daha kometa NEOWISE koja je bez problema bila vidljiva golim okom. Mogu slobodno napisati da je ta kometa bila najfotografisaniji nebeski objekat u poslednjih deceniju ili dve. Čak i oni koji pre toga nikada nisu gledali u nebo tada su slikali su je fotografisali.

Da, upravo tako, komete su uvek bile zanimljivije od većine drugih nebeskih objekata. Dinamične su, sjaj im se brzo menja, imaju rep, a često vidljiva dva, neizvesne su, da li će preživeti prolaz oko Sunca, hoće li se potpuno raspasti, ostavlljaju sitne čestice koje kasnije vidimo kao meteorske rojeve, hoćemo li ih videti golim okom…

Continue reading “Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste”

Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu

U prethodnom tekstu je pisano o Merkuru i o povoljnom periodu za njegovo posmatranje, kao i o susretu Merkura i zvazdanog jata Plejade ili M45.

Merkur će imati još jedan zanimljiv “susret” na večernjem nebu i to sa planetom Uran. Ova zelenkasto-plavičasta planeta će imati magnitudu 5,9 i to je u teoriji dovoljno da se vidi golim okom, ali s obzirom da je malo verovatno da nađete idealnu posmatračku lokaciju, za Uran vam je potreban dvogled.

Konjunkcija će se dogoditi 18. aprila za nas u toku dana, pa je najbolje posmatrati ovaj susret 17 i 18. aprila nakon zalaska Sunca. Uran će biti teško vidljiv jer će Sunčeva svetlost još uvek ometati posmatranje, ali će verovatno uspeti onaj ko ima čist pogled prema zapadnnom horizontu sa visine (npr. brda)

Continue reading “Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu”

Uskoro Merkur u društvu Plejada

Merkur je najskrivenija planeta Sunčevog sistema koju možemo posmatrati golim okom, jer je jaka Sunčeva svetlost skriva veći deo godine.

Druga polovina aprila ove godine je delić godine kada možemo videtu ovu stenovitu planetu. Od polovine aprila Merukur je vidljiv nisko iznad zapadnog horizonta sa magnitudom oko – 0,9. Kako se bude bližio kraj aprila magnituda će opadati i krajem meseca će izositi oko 0,3.

Continue reading “Uskoro Merkur u društvu Plejada”