https://starwalk.space/en/news/january-2020-moon-uranus-close-approach

Vreme je za Uran

Planeta Uran je sedma planeta po udaljenosti od Sunca i ta udaljenost trenutno iznosi skoro tri milijarde kilometara ili ako pogledamo u Stellariumu to je tačno 2 982 430 000 km. Zbog ove udaljenosti vam se može učiniti da je nemoguće videti ovu planetu golim okom, ali njena magnituda navodi na drugi zaključak.

Uran i sateliti snimljeni amaterskom opremom

Trenutna magnituda Urana je 5.8 i ona vam omogućava da ukoliko se nađete na odličnoj lokaciji za posmatranje daleko od gradskog ili bilo kog drugog svetla vidite Uran golim okom.  Ipak, moramo uzeti u obzir i još neke ograničavajuće okolnosti za posmatranje golim okom: Continue reading “Vreme je za Uran”

M15 - foto: Stellarium

Kuglica od žutih zvezda

Zvezdana jata su objekti koje možemo posmatrati u velikom broju i veliki broj njih se može videti dvogledom ili teleskopom i pored svetlosnog zagađenja. Ovo se posebno odnosi na zbijena zvezdana jata.

Na FB stanici Astronomy magazine su objavili sliku koju je napravio Kevin Boucher (Gardner, Massachusetts). Na slici je zbijeno zvezdano jato M15 koje se nalazi u sazvežđu Pegaz u blizini zvezde Enif pomoću koje je lako locirati ovo jato (na slici gore Pegasus cluster, dok zvezda Enif najsjajnija ispod zvezdanog jata – foto: Stellarium).

Uvek iskoristim priliku da posmatram ovo zvezdano jato jer vas jednostavno mora zadiviti njegova gustina, a ovo jato i jeste jedno od zbijenijih u našoj galaksiji. Njegova magnituda iznosi 6.3 pa ga nije moguće videti golim okom, ali dvogled ili mali teleskop će biti dovoljni. Continue reading “Kuglica od žutih zvezda”

Otkriven je prvi asteroid unutar Venerine orbite

Veoma je teško posmatrati objekte kao što su asteoridi kada se na nebu nalaze blizu Sunca, jer sunčeva svetlost otežava njihovu detekciju. Nešto lakše je posmatranje kometa jer kada su u blizini Sunca dolazi do većeg isparavanja i rep im je duži, pa je samim tim je i detekcija olakšana. Continue reading “Otkriven je prvi asteroid unutar Venerine orbite”

Jupiter - foto: Starwalk.space

Jupiter se vraća na jutarnje nebo, Mars je već tamo

Najveća planeta sunčevog sistema svakim danom zauzima sve viši položaj na jutarnjem nebu, nakon nekoliko nedelja provedenih prividno blizu Sunca skriven od naših pogleda. Trenutno je još uvek na kratko vidljiv pre izlaska Sunca, ali će početkom februara situacija biti povoljnija.

Danas je Jupiter izašao oko 5:48 a Sunce u 6:57, dok će već 1. februara njegovo vreme izlaska biti u 5:14 a Sunca 6:47. Dakle, lepo dodantno vreme za samo 10-ak dana razlike.

Takođe, početkom februara će se i Satrun vratiti na jutarnje nebo, dok je Mars već tamo. Krajem februara i u martu nas očekuje lep prizor od tri poređane planete  – Saturna, Jupitera i Marsa. U martu i početkom aprila možemo posmatrati Continue reading “Jupiter se vraća na jutarnje nebo, Mars je već tamo”

Starlink sateliti i kako izgledaju na nebu

Kompanija SpaceX je razvila svoj projekat Starlink satelita ili Starlink satellite starlink-1 (1)constellation koji predstavlja skup veštačkih satelita udruženih zajedno sa ciljem obezbeđivanja interneta širom planete i povećanja njegove brzine.

U maju prošle godine je pomoću rakete Falcon 9 lansirana prva grupa od 60 Starlink satelita, zatim sledeća u novembru, da bi 6. januara ove godine u svemir odletela i treća grupa. Trenutno oko Zemlje kruži 182 ovakva satelita jer u zbiru račinamo i dva prototipa koja su lansirana 2018. godine.

U narednih pet godina kompanija SpaceX planira da oko Zemlje postavi 42 000 satelita, ali kako stvari stoje tu neće biti kraj jer su i mnoge druge velike Continue reading “Starlink sateliti i kako izgledaju na nebu”

Meteorski rojevi u 2020. godini

Posmatranje i fotografisanje meteorskih rojeva je poseban izazov i zahteva strpljenje i

Perseid
Perseid koji sam snimio 2019. godine

povoljnu lokaciju. Takođe, broj meteora koje će te videti tokom maksimuma nekog od njih zavisi od svetlosnog zagađenja, faze Meseca, visine radijanta, njihov broj varira iz godine u godinu, ali i od spoljne temperature jer tokom hladnih noći vreme posmatranja je kraće pa samim tim i broj meteora koji ćete videti.

Vreme pojavljivanja određenog meteorskog roja je svake godine u isto vreme, a u tabeli ispod će biti nabrojani oni rojevi koji zaslužuju posebnu pažnju u pogledu aktivnosti i konstantnosti a koje ćemo imati prilike da vidimo i u 2020. godini (osim Kvadrantida koji su prošli). O svakom od njih više na blogu “SVEMIR” kada dođe vreme za posmatranje. Continue reading “Meteorski rojevi u 2020. godini”

Mesec u zemljinoj polusenci (fotografije)

Večerašnji astronomski događaj delimičnog pomračenja Meseca, odnosno ulaska Meseca 0_PartialLunarEclipse_Fattinnanzi_1080u zemljinu polusenku je bio zanimljiv. Maksimum je prošao i sa moje lokacije nije moguće dalje posmatrati, ali i ovo je bilo sasvim dovoljno.

Cilj je bio da se uporedi pad sjaja pomoću fotografija i bilo je uspešno jer je na tim fotografijama to lako vidljivo.

Prva fotografija je nastala u 18:32 dok je druga okinuta baš u vreme maksimuma u 20:10. Parametri za obe fotografije su na fotoaparatu bili ISO 100 i Exp 1/100s da bi se lakše uporedilo, a jedino , mali crop nije ispao dobar.

Fotoaparat je namontiran na teleskop dobson 250/1200 u fokusu. Pad sjaja oko 20-ak minuta nakon početka delimičnog pomračenja i u maksimumu je vidljiv. Takođe, tokom maksimuma i golim okom je pad sjaja bio vidljiv, a mora na Mesecu su se jasnije i oštrije videla zbog boljeg kontrasta.

Mesec u zemljinoj senci

 

U petak nas očekuje pomračenje Meseca zemljinom polusenkom

Drugi ovogodišnji zanimljiv astronomski događaj (nakon meteorskog roja Kvadrantida) Mesec5koji možemo posmatrati sa ovih prostora je delimično pomračenje Meseca ili pomračenje Meseca zemljinom polusenkom. Međutim, događaj će posmatrati i ljubitelji astronomije iz ostatka Evrope, zatim Azije, Australije, većeg dela Severne Amerike, istočnog dela Južne Amerike, Pacifika, Atlantika, Indijskog okeana i Arktika.

Pomračenje se dešava kada je on u fazi punog Meseca, odnosno kada se Zemlja nalazi između Sunca i Meseca. Tom prilikom Zemlja zakloni Mesec i on se nađe u njenoj senci ili kao u ovom slučaju polusenci. Kada je Mesec u zemljinoj polusenci tada ne dolazi do potpunog pomračenja već delimičnog.

Kako to da se pomračenje Meseca ne dešava svaki put kada je pun Mesec? Continue reading “U petak nas očekuje pomračenje Meseca zemljinom polusenkom”

Mesečeve mene u 2020. godini (video od 5 min)

Već tradicionalno za svaku godinu NASA objavljuje video Mesečevih mena za celu godinu po satima.

Video pokazuje Mesečeve mene u 2020. godini. Takođe, paralelno s

moon_phases
Mesečeve mene

menama možete prratiti datum i vreme, udaljenost od Zemlje, položaj Meseca na njegovoj orbiti oko Zemlje, libraciju…

Video može pomoći kada planirate posmatračke aktivnosti Meseca, kao i drugih objekata. Ako posmatrate Mesec znaćete koje kratere možete videti, a ako npr. posmatrate meteorski roj znaćete u kojoj će fazi biti Mesec i da li će ometati posmatranje.

Prikazana su i imena mora, većih kratera i mesta sletanja Apollo misije. Continue reading “Mesečeve mene u 2020. godini (video od 5 min)”