Stara sovjetska letelica uskoro pada na Zemlju

Letelica Kosmos 482 koja je lansirana 31. marta 1972. godine i koja je trebalo da nastavi svoj put prema Veneri zbog problema sa tajmerom i prekida sagorevanja u motoru ostala je u orbiti oko Zemlje 53 godine. Očekuje se ulazak u atmosferu između 8 i 11. maja.

Tačno vreme ulaska u atmosferu je teže odrediti i zavisi od aktivnosti Sunca. Kada je Sunce aktivnije ono više zagreva gornje slojeve naše atmosfere što uzrokuje veću otpornost na objekte u nižoj orbiti pa utiče na to da se ulazak desi ranije.

Continue reading “Stara sovjetska letelica uskoro pada na Zemlju”

Jurij Gagarin – 64 godine od prvog leta čoveka u svemir, a 44 od leta šatla Kolumbija

Svet 12. aprila obeležava Međunarodni dan leta u svemir, tačnije dan kada je Jurij Gagarin u letelici Vostok 1 posleteo u svemir i napravio jednu orbitu oko Zemlje.

Nakon uspešnog lansiranja prvog veštačkog satelita Sputnjik 1, 1957. godine, SSSR je počeo da razmišlja o slanju prvog čovek u svemir. U januaru 1959. godine su počeli sa odabirom kandidata za prvi let u svemir. Uslovi za kandidate su bili sledeći: da budu inteligentni, otporni na stres i fizički spremni. Takođe, kosmonaut je morao da bude muško, ima između 25 i 30 godina, ne viši od 175 cm i ne teži od 72 kg. Kvalifikovalo se 6 kandidata od kojih je Jurij Gagarin odabran da bude prvi čovek koji će leteti u svemir.

Continue reading “Jurij Gagarin – 64 godine od prvog leta čoveka u svemir, a 44 od leta šatla Kolumbija”

Kina i Francuska poslale u svemir satelit

Kina i Francuska su danas iz Kine lansirale satelit koji treba da pomogne da se bolje razume svemir, a to je i simbol njihove saradnje.

Taj satelit je za uočavanje „gama praska“ – pravih „svetlećih fosila“ koji bi trebalo da pruže više informacija o istorija svemira.

Delo inženjera iz dve zemlje, satelit nazvan kraćenicom SVOM (Space-based Multi-band Astronomical Variable Objects Monitor – Svemirski višepojasni astronomski monitor promenljivih objekata), značajna je kinesko-zapadna saradnja s ciljem da otkrije i locira te veoma udaljene kosmičke pojave monumentalne moći.

Satelit od 930 kilograma sadrži četiri instrumenta – dva kineska, dva francuska.

Uspešno je lansiran u svemir danas u 15:00 (07:00 GMT) kineskom raketom „Long March 2-C“ iz baze Sičang na jugozapadu Kine, objavila je kineska svemirska agencija CNSA.

„Gama prasak“ se obično javlja posle eksplozije masivnih zvezda, više od 20 puta veće mase od Sunca ili posle spajanja kompaktnih zvezda. Kao najmoćnije eksplozije u svemiru, te kolosalno sjajne eksplozije zračenja mogu osloboditi energiju koja je ekvivalentna energiji više od milijardu milijardi sunaca.

„Posmatranje tih pojava je pomalo kao vraćanje u prošlost, jer njihovoj svetlosti treba mnogo vremena da stigne do nas na Zemlji, milijardama godina kasnije“, objašnjava za AFP Frederik Denj, astrofizičar Instituta za astrofiziku u Parizu i jedan od glavnih francuskih stručnjaka za „rafale gama zraka“.

Continue reading “Kina i Francuska poslale u svemir satelit”

Da li biste podržali osnivanje Svemirske agencije Srbije? (anketa)

Verovatno na sam pomen svemirske agencije većina vas pomisli na slanje raketa i astronauta u svemir, pa čak možda i zvezdane ratove. Da, moja prva pomisao je takođe na razvijene svemirske agencije kao što su NASA, ROSKOSMOS, JAXA, ESA, CNSA, ISRO…koje su već imale uspešne misije, a neke od njih i slale svoje ljude u svemir kao članove timova sa astronautima drugih agencija, a neke od njih čak i samostalno. Naravno, kako bi stigle tu gde jesu sve agencije su morale u jednom trenutku da krenu od nule. S obzirom da su sve pomenute agencije odmakle daleko u svojim ciljevima može delovati beznačajno da jedna mala zemlja tek sada započne svoj put prema svemirskim istraživanjima i tehnologiji. Ali da li je tako i zašto nije?

Continue reading “Da li biste podržali osnivanje Svemirske agencije Srbije? (anketa)”

Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje

U okviru misije Gaia koja ima za cilj trodimenzionalno mapiranje više milijardi zvezda u Mlečnom putu mapirajući njihovo kretanje, osvatljenost, temeperaturu i sastav otkrivena je crna rupa zvezdanog porekla, odnosno crna rupa koja je ustvari ostatak neke masivne zvezde koja je svoj evolutivni put završila u eksploziji supernove.

Ponato je da svetlost ne može da pobegne crnoj rupu, kao i da je ne možemo direktno opaziti. Možemo primetiti njen uticaj na okolne zvezde kada od njih “krade” materiju ili kada utiče na kretanje objekata u njenoj blizini. Međutim, kada nema objekata u njenoj blizini izuzetno je teško uočiti je i takve se nazivaju “uspavane” crne rupe.

Continue reading “Otkrivena crna rupa udaljena manje od 2000 s.g. od Zemlje”

Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija

Nakon konjunkcije Saturna i Venere uskoro nas očekuje i velika konjunkcija između Jupitera i Venere. Zašto velika? Pa zato što su u pitanju dve najsjajnije planete na nebu.

Još jedan razlog zašto je možemo nazvati velika je taj što će Venera proći svega 32 minuta (32′) južno od Jupitera. A šta to znači? To znači da će se obe planete bez problema smestiti u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno da se može posmatrati golim okom. Poređenja radi, prečnik Meseca na nebeskoj sferi je 30′. Dakle, ove dve sjajne planete biće otprilike udaljene jedna od druge za jedan prečnik punog Meseca.

Veneri sjaj polako raste i u vreme konjunkcije iznosiće – 4, dok će Jupiter imati -2,1. Planete nisu u svom najsjajnijem izdanju, ali će svakako biti spektakularno (da primenim klasičan novinarski termin), a nalaziće se u sazvežđu Ribe.

Continue reading “Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija”

Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde

Više hiljada planeta je otkriveno u poslednjih godina, a pre petnaest godina su astronomi snimili prvu direktnu fotografiju višeplanetarnog sistema kako rotira oko matične zvezde. Danas isti taj sistem ima svoj kratak film koji nam pokazuje njegovu dinamiku.

Vremenski interval na ovom snimku pokazuje četiri džinovske planete, svaka veća od Jupitera, kako rotiraju oko svoje zvezde HR 8799 tokom perioda od 12 godina. Za posmatranja u infracrvenom delu spektra korišćen je veliki teleskop Keck na Havajima.

Najbližoj planeti HR 8799 e je potrebno 45 godina za jedu revoluciju oko zvezde, dok je najudaljenijoj planeti HR 8799 b potrebno skoro 500 godina.

Continue reading “Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde”

Konjunkcija Venere i Saturna u januaru

U januaru, tačnije 22.01.2023. godine, nas očekuje konjunkcija dve planete na zapadnom nebu nakon zalaska Sunca – Venere i Saturna. Venera će proći na svega 0°21′ južno od Saturna. Ako znamo da je prečnik Meseca na nebu 0,5 stepeni onda je jasno da će obe planete stati u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno mogu se posmatrati i golim okom.

Planete će se nalaziti u sazvežđu Jarac i sa naših prostora će tog dana postati vidljive na nakon 16:50 i nalaziće se na 13° iznad jugozapadnog horizonta. Zaći će 1h i 54 min nakon zalaska Sunca u 18:23.

Magnituda Venere će iznositi -3.9, a Saturna 0.7. Sunce će zaći u 16:30, Venera u 18:20, a Saturn u 18:23.

Continue reading “Konjunkcija Venere i Saturna u januaru”

Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste

Sredinom 2020. godine sve ljubitelje astronomije je ostavila bez daha kometa NEOWISE koja je bez problema bila vidljiva golim okom. Mogu slobodno napisati da je ta kometa bila najfotografisaniji nebeski objekat u poslednjih deceniju ili dve. Čak i oni koji pre toga nikada nisu gledali u nebo tada su slikali su je fotografisali.

Da, upravo tako, komete su uvek bile zanimljivije od većine drugih nebeskih objekata. Dinamične su, sjaj im se brzo menja, imaju rep, a često vidljiva dva, neizvesne su, da li će preživeti prolaz oko Sunca, hoće li se potpuno raspasti, ostavlljaju sitne čestice koje kasnije vidimo kao meteorske rojeve, hoćemo li ih videti golim okom…

Continue reading “Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste”

Vidljive planete u januaru 2023

U januaru možemo posmatrati svih pet planeta vidljivih golim okom. Planete su posebno zanimljive posmatračima jer ne zahtevaju optički instrument kako bi bile vidljive, osim u slučajevima kada neko poželi da primeti neki detalj na njima. Dovoljno je da približno znate lokaciju na nebu i da zatim primetite “zvezdu” koja ne treperi i znaćete da je to jedna od planeta.

Večernje planete:

Planete u januaru 2023 – foto: Stellarium

Oko 30 do 45 minuta nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu postaje jasno vidljiva Venera, jer ne postoji sjajniji objekat na tom delu večernjeg neba. Nalazi se u sazveđu Jarac, a sjaj joj nije toliko izražen kako to kod Venere zna da bude, pa ipak je sa magnitudom od – 3,34 sasvim dovoljan da dominira nebom, pored Sunca i Meseca.

Continue reading “Vidljive planete u januaru 2023”