“Kocka” na Mesecu zagolicala maštu

Ne treba da se pojave mali zeleni da bi se teoretičari zavera probudili, već je dovoljno na kineski rover Yutu 2 fotografiše kockastu formaciju u daljini. Ubrzo nakon objavljivanja fotografije krenula su nagađanja o vanzemaljcima koju nešto ostavili ili zaboravili. Trenutno popularno nazvano “mystery hut“.

Istina je da o tom objektu kako trenutno ništa ne može da se zaključi na osnovu fotografija, pa kineski tim želi da sve to vidi izbliza. U skladu sa željama tima rover će biti usmeren prema “kocki” do koje može stići za oko 2-3 lunarna dana. Jedan lunarni dan je vreme jedne rotacije Meseca oko svoje ose i iznosi 27 dana 7 sati 43 minuta i 12 sekundi. S obzirom da je kineski rover ovu fotografiju uneo u svoj dnevnik 3. decembra do cilja će stići negde u februaru. Roveri se kreću veoma sporo, a objekat je u trenutku snimanja bio daleko od rovera otprilike 80 m.

Continue reading ““Kocka” na Mesecu zagolicala maštu”

Leonardo DiCaprio u novom filmu “Don’t Look Up” (video)

Sutra, 10. decembra, u američkim bioskopima počinje sa prikazivanjem novi film “Don’t Look Up”. U glavnim ulogama Leonardo DiCaprio i Jennifer Lawrence, naučnici koji pokušavaju da ubede svet u predstojeću katastrofu koju će izazvati kometa koja se kreće prema Zemlji.

Na Netfix-u će se pojaviti 24. decembra.

Može delovati kao ozbiljan film, ali samo na trenutak. U pitanju je komedija u kojoj naučnici ubeđuju zvaničnike Bele kuće da je dolazak komete realna opasnost i da će svi umreti ukoliko se ne reaguje. Zvaničnici, sudeći po trailer-u, upozorenje ne shvataju ozbiljno… 

Continue reading “Leonardo DiCaprio u novom filmu “Don’t Look Up” (video)”

U toku je pomračenje Sunca vidljivo sa krajnjeg juga južne hemisfere

04.12.2021; 08:25h

U toku je pomračenje Sunca vidljivo sa krajnjeg juga zemljine juže hemisfere. Veoma mali broj ljudi može pratiti ovaj nebeski događaj, ali online prenos postoji.

Oni koji će barem delimično posmatrati pomračenje su stanovnici juha Australije, juga Afrike, jug južne Amerike…

Unutrašnjost Marsa – nova saznanja

Za ispitivanje unutrašnjosti Marsa NASA je na crvenu planetu poslala lender Insight koji je 26. novembra . godine dodirnuo njenu površinu i poslao prvu fotografiju.

Za sletanje je odabran deo Elysium Planitia koji odgovara potrebnim uslovima i nalazi se na Marsovom ekvatoru. Mesto određeno za sletanje je dimenzija 27×130 km.

Samo pet meseci nakon sletanja sa Marsa na je lender poslao prvi audio snimak prvog snimljenog potresa sa neke druge planete, a kako je to izgledalo poslušajte. Čućete vetar na marsu, marsotres i rad robotske ruke:

Continue reading “Unutrašnjost Marsa – nova saznanja”

Misija Dart – NASA skreće asteroid

Poslednjih decenija, kako je svemir postao dostupniji svima u smislu više informacija, pristupa amaterskoj opremi, televiziji, naučno-popularnoj literaturi…često se može čuti pitanje kako se odbraniti od asteroida ili komete koje kasno otkrijemo, a kreću se prema Zemlji. Ili šta ako otkrijemo asteroid koji je toliko veliki da mu sa Zemlje ne možemo ništa?

NASA već godinama radi na zaštiti od asteroida, ali sada pokreće misiju DART (Double Asteroid Redirect Test) sa ciljem da promeni putanju asteroida. Međutim, s obzirom da će ovo biti samo prvi test na ovom zadatku ta promena putanje neće biti onakva kakva nam prvo pada na pamet, odnosno da udaljimo asteroid na bezbednu orbitu dalje od Zemlje.

Prozor za lansiranje otvoriće se 24. novembra, a do cilja će stići krajem 2022. godine sa ciljem da letleica udari u njega.

Continue reading “Misija Dart – NASA skreće asteroid”

Deo izbačene koronalne mase se kreće prema Zemlji

Najnovije izbacivanje koronalne mase sa Sunca koju je izazvala solarna baklja X1.0 podseća nas na to da je Sunce od decembra prošle godine u 25. solarnom ciklusu. Ovaj ciklus je započeo mirno bez pega, da bi se u januaru pojavili prvi mali aktivni regioni, ali je i tada bilo dužih perioda bez pega na vidljivoj strani Sunca.

Solarni ciklusi se prate od 1755. godine, odnosno od tada se beleže aktivnosti u 1. ciklusu. Jedan solarni ciklus traje u proseku 11 godina. Sunčeva aktivnost prolazi kroz svoje maksimume i svoje minimume. Minimum aktivnosti je direktno povezan sa malim brojem sunčevih pega i obrtanjem sunčevog magnetnog polariteta. Naravno, maksimum sunčeve aktivnosti je povezan sa većim brojem pega.

Prema knjizi profesora dr Dragana Gajića “Fizika Sunca” za interval između 1755. do 1945. godine periodi između dva susedna minimuma varilali su od 9 do 13,6 godina, a između makimuma od 7,3 do 17,1 godina.

Continue reading “Deo izbačene koronalne mase se kreće prema Zemlji”

Ponovo bljesak u Jupiterovim oblacima?

Zahvaljujući astronomima amaterima znamo da udari malih nebeskih tela u Jupiter nije nešto što se dešava ekstremno retko. Od udara komete Shoemaker-Levy 9 koji se dogodio 1994. godine ovo bi, ukoliko se potvrdi, bio 11 zabeleženi udar u Jupiter. Naravno, verovatno je da veliki broj udara nije zabeležen, jer slabiji udari bljasnu na manje od sekund, a mogu se desiti ili kada niko ne posmatra ili na suprotnoj strani Jupitera od nas.

Pre nešto više od mesec dana, odnosno 13/14 septembar pet astronoma amatera je snimilo udar malog nebeskog tela u Jupiter. Sjajan je to uspeh amatera, ali verovatno i sjajna nagrada za njihov trud. Međutim, već 15. oktobra snimljen je još jedan bljesak u Jupiterovim oblacima koji je snimila grupa astronoma predvođena liderom Ko Arimatsu sa Kyoto Univerziteta.

Continue reading “Ponovo bljesak u Jupiterovim oblacima?”

Civili u svemiru – uspešno lansiranje

Kompanija SpaceX je uspešno započela prvu tzv. civilnu misiju Inspiration4. Četiri civila se pripremaju za svoju misiju nakon koje će postati astronauti, jer je sasvim logično da nakon ove misije neće biti i dalje civili.

Prema definiciji wikipedije:

Kosmonaut (ili astronaut) je osoba koja je prošla obuku za let u svemir. Ona može komandovati, pilotirati ili biti član posade svemirske letellice. Danas se termin uglavnom upotrebljava za profesionalne putnike u svemir s tim što se često svi koji su pitovali u svemir nazivaju kosmonautima (naučnici, političari, turisti).

Dakle, definitivno ćemo ih nazivati kosmonautima ili astronautima.

Continue reading “Civili u svemiru – uspešno lansiranje”

Udar u Jupiter? Jasan bljesak u oblacima.

Nije tako retka pojava da neka kometa ili asteroid udare u Jupiter. U stvari, ovakve pojave su relativno česte. Jupiter svojom gravitacijom privlači mnoga mala nebeska tela u Sunčevom sistemu, a na taj način sprečava češće udare u planetu Zemlju.

Takođe, upravo astronomi amateri najčešće snime ove udare jer profesionalni teleskopi nisu tako često usmereni prema planetama Sunčevog sistema kako to jesu amaterski teleskopi.

Takav jedan sudar Jupitera i malog nebeskog tela se desio u noći između 13 i 14. septembra. Naravno, snimili su ga amateri i to u većem broju. a glavni cilj te noći im je ustvari bila senka satelita Io na Jupiterovim oblacima.

Continue reading “Udar u Jupiter? Jasan bljesak u oblacima.”

Otrivena ogromna kometa u Sunčevom sistemu

Kada kažemo ogromna kometa obično pomislimo na nebesko telo prečnika 10 km ili možda kao u filmu Deep Impact iz 1998. godine gde je kometa imala oko 8 km prečnika.

Međutim dva astronoma sa Univerziteta u Pensilvaniji su šest godina pretraživali fotografije koje je snimila moćna astro kamera (570-megapixel Dark Energy Camera (DECam)) postavljena na Victor M. Blanco teleskopu prečnika 4 metra u Čileu, a sve to u okviru projekta Dark Energy Survey (DES).

Cilj ovog projekta je istraživanje tamne energije, dok je kamera dizajnirana za snimanje 5000 kvadratnih stepeni neba i mapiranje oko 300 miliona galaksija za bolje razumevanje energije koja je oblikovala svemir.

Continue reading “Otrivena ogromna kometa u Sunčevom sistemu”