Poznato je da je golim oko na našem nebu moguće videti pet planeta Sunčevog sistema: Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn. Uran nekada sija ispod 6. magnitude koja je približno granica za vidljivost golim okom, ali je zbog tako malog sjaja bespotrebno upoređivati je sa pomenutim planetama čije magnitude imaju negativne vrednosti.
Najveća planeta sunčevog sistema svakim danom zauzima sve viši položaj na jutarnjem nebu, nakon nekoliko nedelja provedenih prividno blizu Sunca skriven od naših pogleda. Trenutno je još uvek na kratko vidljiv pre izlaska Sunca, ali će početkom februara situacija biti povoljnija.
Danas je Jupiter izašao oko 5:48 a Sunce u 6:57, dok će već 1. februara njegovo vreme izlaska biti u 5:14 a Sunca 6:47. Dakle, lepo dodantno vreme za samo 10-ak dana razlike.
Takođe, početkom februara će se i Satrun vratiti na jutarnje nebo, dok je Mars već tamo. Krajem februara i u martu nas očekuje lep prizor od tri poređane planete – Saturna, Jupitera i Marsa. U martu i početkom aprila možemo posmatrati Continue reading “Jupiter se vraća na jutarnje nebo, Mars je već tamo”→
U tom Venerinom usponu nad horizontom danas je očekuje susret sa planetom Satrun. Saturn je znatno manjeg sjaja od Venere i ovaj susret neće biti sjajan kao susret Venere i Jupitera.
Ovo je dopuna jednog starog teksta sa ovoj sajta, a cilj ovde dopune je da pomogne svima koji žele da se bliže upoznaju sa noćnim nebom. U tekstu su detaljnije opisana samo bitnija sazvežđa. Pod bitnijim sazvežđima podrazumevam velika sazvežđa koja zauzimaju veći deo neba. Kada pronađete ta sazvežđa lakše je naći ona manja koja se nalaze u njihovoj blizini.Continue reading “Upoznajmo noćno nebo (sazvežđa, zvezde, planete…)”→
Uvećano - foto: NASA/JPL-Caltech/Space Science Institute
Nove slike koje je napravila Cassini letelicapokazuju uzburkane tragove u Saturnovom F prstenukoje je napravilo telo veličine od oko 1 km. Zanimljivo je da su naučnici, istražujući fotografije koje je letelica napravila, pronašli 500 ovakvih tragova na preko 20 000 fotografija koje su napravljene u periodu od 2004 do 2011. godine. Iz ovoga se zaključuje da je ovaj region vrlo aktivan i prepun malih tela koja se kreću nepravilno oko Saturna.
Saturnovi prstenovi imaju prečnik i do 250 000 km, ali su jako tanki i debljina im je u proseku oko 1,5 km. Kada bi se materijal iz Saturnovih prstenova sabio nastalo bi telo prečnika oko 100 km.
Ova mala tela putuju kroz prstenove jako malom brzinom od oko 2 metra u sekundi. Naučnici kažu da nije redak slučaj da nekoliko ovih malih tela putuju zajedno i na taj način stvaraju veoma egzotične tragove kroz F prsten. Continue reading “Mala nebeska tela remete Saturnov F prsten”→