Prva meteorska kiša u 2020. godini

Kvadrantidi - izvor: spacedex.com (klikni na sliku)
Kvadrantidi – izvor: spacedex.com (klikni na sliku)

Prvi ovogodišnji meteorski roj su Kvadrantidi. Matično sazvežđe ovog roja je nekada bilo sazvežđe Quadrans Muralis, koje je sada deo sazvežđa Volar, a gde je i radijant (prividno mesto gde se meteori  pojavljuju na nebu) Kvadrantida.

Kvadrantidi su aktivni od 28. decembra do 12. januara, a maksimum je u noći između 3 – 4. januara. Spadaju u najbrojnije meteorske rojeve posle Geminida i Perseida.

Kvadrantidi su ostaci komete 2003 EH1 (još o kometi – link).

Najbolje vreme za posmatranje je od 21h do 4:30h (3 – 4. januar), dok je očekivani Zenitski Prosek po Času (ZPČ) od 40 do 70 meteora za Srbiju. Ipak, dešava se da taj broj premaši 90 meteora po času.

Najveća verovatnoća pojave Kvadrantida je, za razliku od drugih rojeva, nisko na horizontu, baš kao što je prikazano na slici. Continue reading “Prva meteorska kiša u 2020. godini”

Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini

Astronomski kalendar dela očekivanih nebeskih događaja u 2020. godini koji se mogu videti golim okom ili dvogledom, ali i dodatne zanimljive informacije.

astrokalendar

Kratka objašnjenja:

Konjukcija predstavlja bliski prividni položaj dva (ili više) nebeskih tela na nebu, kada se posmatra sa Zemlje.

Elongacija je ugao između Sunca i planete ili nekog drugog nebeskog tela gledano sa Zemlje.

Opozicija je položaj nebeskog tela u Sunčevom sistemu kada se ono nalazi sa suprotne strane Sunce u odnosu na Zemlju, odnosno Zemlja se nalazi između nebeskog telea i Sunce.

Bliski susret je prividni susret nebeskih tela na malom delu neba

Ekvinocilj (ravnodnevnica) je trenutak kada Sunce po svom kretanju po ekliptici preseče nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Solsticij opisuje najviši i najniži položaj Sunca u odnosu na nebeski ekvator. Dešava se dva puta godišnje.

Povoljan položaj za posmatranje je najviši položaj nekog nebeskog tela u trenutku kada preseca nebeski meridijan, odnosno kada to nebesko telo kulminira

Nebeski meridijan je zamišljeni krug na nebeskoj sferi koji sadrži severni i južni nebeski pol, severnu i južnu tačku horizonta, zenit i nadir.

Continue reading “Kalendar astronomskih događaja u 2020. godini”

Venera ponovo u konjukciji, ali ovoga puta sa Saturnom

Prošlog meseca, tačnije 24. novembra, u konjukciji su bile dve sjajne planete Venera i Jupiter. Nakon tog njihovog sustera Venera je zauzimala sve viši položaj ne nebu, dok se

zemljavenera
Poređenje Zemlje i Venere

Jupiter svakog narednog dana približavao horizontu.

Iz tog razloga Jupiter više ne možemo posmatrati nakon zalaska Sunca i on se polako premešta na jutarnje nebo. Venerina magnituda će u narednom periodu rasti, odnosno biti negativnija i njen sjaj će biti veći, kao i njen polažaj iznad horizonta.

U tom Venerinom usponu nad horizontom danas je očekuje susret sa planetom Satrun. Saturn je znatno manjeg sjaja od Venere i ovaj susret neće biti sjajan kao susret Venere i Jupitera.

I Venera i Saturn će se nalaziti u sazvežđu Strelac. Magnituda Venere će iznositi -3,9 a Saturna 0,58. Venera je oko 60 puta sjajnija od Saturna. Continue reading “Venera ponovo u konjukciji, ali ovoga puta sa Saturnom”

Najsjajnija zvezda na nebu

S obzirom da je tekst o najsjajnijoj zvezdi na našem nebu (a nije Sunce…) jedan od najčitanijih na ovom blogu želeo sam samo kratko da dopunim stariji tekst.

Većina zimskih sazvežđa zauzima veliki deo neba, a glavne zvezde u njima su sjajne i iz

sirijus1
Zvezda Sirijus

tog razloga se lako prepoznaju. Zvezde kao što su Betelgez i Rigel pomažu nam da pronađemo sazvežđe Orion, a posebno tri zvezde Orionovog pojasa Alnilam, Alnitak i Mintaka. Pomoću zvezda Kastor i Poluks nalazimo sazvežđe Blizanci, zvezda Prokion nam pokazuje na sazvežđe Mali pas, a pomoću crvenkaste zvezde Aldebaran nalazimo sazvežđe Bik.

Međutim, sve ove sjajne zvezde sa magnitudama većim od nule deluju ne tako sjajne ako ih uporedimo sa najsjajnijom zvezdom na nebu – zvezdom Sirijus.

Sirijus je najsjajnija zvezda kako severnog tako i južnog neba, odnosno najsjajnija zvezda koja se sa površine Zemlje može videti…ako ne računamo naše Sunce. Njena magnituda iznosi – 1,41 i ona posebno dolazi do izražaja tokom izlaska zvezde nisko na horizontu. Treperenje ove zvezde Continue reading “Najsjajnija zvezda na nebu”

Posmatranje Meseca pomoću Virtual Moon Atlas programa

Večeras sam želeo da posmatram Mesec uz asistenciju programa Virtual Moon Atlas o kome je ranije bilo reči na ovom blogu. Krateri većeg prečnika su mi poznati, ali kratere od 7 – 10 km u prečniku ipak nisam često tražio.

Magnituda Meseca je bila – 11,9 dok je strana okrenuta nama obasjana Suncem 87,8 %. Mesec star 11,4 dana je bio udaljen od Zemlje 392 460 km i nalazio se u sazvežđu Kit.

Na teleskop SW 250/1200 sam postavio okular od 10 mm, a s obzirom da sam sa starim

post-7793-0-60153500-1417536192
SW 250/1200 dobson – slika sa neta

teleskopom prodao i sve okulare trenutno je ovo uvećanje od 120x najveće koje mogu da postignem…do kupovine dodatne opreme. Na okular je postavljen i ND filter koji propušta 13% mesečeve svatlosti, ali zbog svetlosne moći teleskopa i dalje je dosta sjajno i oči se nakon dužeg posmatranja zamaraju. Takođe je i kontrast slab kada se posmatraju krateri bliže centru Meseca.

Posmatrao sam veliki broj kratera, a posebno onih po rubu Meseca jer se zbog njihovih vidljivih senki pojačava sam doživljaj tokom posmatranja, ali fokusiraću se na one meni najzanimljivije.

Posmatranje sam počeo od omiljenog kratera Clavius. Orijentacija za njegovo lakše lociranje je Ticho krater koji prepoznatnjiv po zracima koji se pružaju po tom delu Meseca, a koji predstavljaju izbačeni materijal koji se razleteo nakon udara. Ticho krater je relativno mlad i njegova starost se procenjuje na oko 100 miliona godina, dok mu prečnik iznosi 86 km. Continue reading “Posmatranje Meseca pomoću Virtual Moon Atlas programa”

Izveštaj sa posmatranja (30.11.2019)

Nakon oblaka, magle i kiše koji su trajali 20-ak dana došla i jedna vedra noć, ali veoma

dobson
Dobson 250/1200

hladna. Ako je verovati meteoblue prognozi tepmperatura oko 19h je bila 3 stepana C i subjektivni osećaj -4, a nakon toga je bilo sve hladnije.

Da ne propustim priliku za posmatranje uzimam kutiju sa teleskopom sa ormana i motiram opremu na terasi, jer dok ne uzmem originalnu torbu za tubus nije moguće da ga sam iznesem napolje sa sedmog sprata. 🙂 Moguće nije jer je u pitanju dobson 250/1200 za čije prenošenje nije problem težina (12-13 kg) već dimenzije kutije u kojoj se nalazi. Mislim da je dužina kutije blizu 130 cm i širina oko 50 cm. Za poziv u pomoć je bilo kasno.

Oko 18:30 je teleskop postavljen da se ohladi a ja odaberem objekte za posmatranje. Continue reading “Izveštaj sa posmatranja (30.11.2019)”

O Severnjači…

Velika je verovatnoća da kada nekog pitate da vam navede ime jedne zvezde to bude

polaris
Svetska osa pokazuje na Polaris

baš Severnjača. Nekada to bude zvezda Sirijus jer je najsjajnija, a nekada Betelgez zbog njenog očekivanog dramatičnog kraja. Desi se i da neko pogreši i kaže zvezda Danica, ali to je ipak nadimak za planetu Veneru.

Severnjača ili zvezda Polaris ili alfa Malog medveda za razliku od ostalih zvezda ima poseban položaj na severnom nebu. Kratko ću pomenuti zemljinu osu koja se pruža od severnog do južnog zemljinog pola i kada u mislima produžimo tu osu ona će na nebeskoj sferi pokazati severni i južni nebeski pol i tada se naziva Svetska osa. Continue reading “O Severnjači…”

Merkur u istočnoj elongaciji – prilika za posmatranje

Merkur je najskrivenija planeta u našem Sunčevom sistemu. Skriva ga Sunčeva svetlost jer je najbliža planeta našoj zvezdi. Međutim, na svojoj izrazito eliptičnoj putanji oko Sunca njihova međusobna udaljenost se menja pa određen broj dana u godini ga možemo posmatrati pre izlaska ili nakon zalaska Sunca kratko vreme…oko pola sata.

stellarium-009.png
Merkur u istočnoj elongaciji 23. juna – foto: Stellarum

Najpovoljnije vreme za posmatranje Merkura Continue reading “Merkur u istočnoj elongaciji – prilika za posmatranje”

Asteroid 99942 Apophis – ponovo se priča o njemu

Jedan od najopasnih asterioda za koji znamo i o kome se godinama govori je asteroid 99942 Apophis. Ogromna stenčuga prečnika 340 metara ima putanju koja ozbiljnije preti Zemlji nego ostali asteroidi koji su do sada otkriveni.

Ako zamislimo samo da je stenica od 30 – 60 cm na Mesecu napravila krater dubine 10-15 metara koliki krater bi onda napravila stena od 340 metara. Nažalost, zemljina atmosfera je nemoćna sa objektima ovakve veličine.

Otkriven je 19. juna 2004. godine i tada je dobio privremenu oznaku 2004 MN4. 

99942_Apophis_shape-e1556617521295
Model asteroida 99942 Apophis prema trenutno poznatim podacima

Continue reading “Asteroid 99942 Apophis – ponovo se priča o njemu”

Meteorska kiša Lirida 2019

izvor: imo.net

Od 16-og  pa do 26. aprila na nebu se mogu videti Liridi. Liridi predstavljaju meteorsku kišu, a ime su dobili po mestu na kome će se

pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba.

Uzrok ove meteorske kiše jesu ostaci komete Thatcher (C/1861 G1) koja je prošla blizu Zemlje i za sobom ostavila roj sitnih čestica na koje Zemlja nailazi svake godine u ovo vreme.

Najveći ZPČ (Zenitski Prosek po Času) se očekuje u noći između 21. i 22. aprila, a iznosi obično oko 20-ak meteora, a njihova brzina je 49 km/s. Ipak, Liridi znaju da iznenade. Zabeleženi su slučajevi da je za sat vremena viđeno i do 100 meteora, odnosno popularno nazvanih “zvezda padalica”. Continue reading “Meteorska kiša Lirida 2019”