Majsko noćno nebo (+ video)

Sa zimskim sazvežđima smo se oprostili za sada, a ponovo ćemo ih videti u kasnu jesen. Sazvežđa koja su sada na nebu i koja se mogu posmatrati u zgodno vreme, odnosno do ponoći, jesu prolećna sazvežđa. Od njih se izdvajaju (od zapada prema istoku) Rak, Devica, Lav i Vaga. Možemo posmatrati i sazvežđe Škorpija nisko na jugu, Kočijaš visoko na nebu, kao i Veliki medved, Berenikunu kosu iznad Device itd.

Sazvežđe Lav i sazvežđa Devica i Berenikina kosa obiluju galaksijama koje se mogu videti amaterskim teleskopima, ali neke od njih i dvogledima. U ovim sazvežđima je i veliki broj objekata i Mesijeovog kataloga. Continue reading “Majsko noćno nebo (+ video)”

Nagli porast sjaja komete SWAN

Novootkrivena kometa C/2020 F8 (SWAN) je iznenadila astronome svojim naglim povećanjem sjaja u proteklih nekoliko dana.

Novootkrivena kometa SWAN kao uteha za kometu ATLAS

Prve informacije o naglom porastu magnitude objavljene su na sajtu cobs.si i ti podaci su se znatno razlikovali od podataka datih na Minor Planet Center, ali su ih i oni kasnije ažurirali. Continue reading “Nagli porast sjaja komete SWAN”

Kometa ATLAS i njeni fragmenti

Kometa C/2019 Y4 (ATLAS) je od senzacija stigla do zaborava. Već 10-ak dana slabo se o njoj govori, a fotografija koju je teleskop Habl napravio dokazuje kolika je moć Sunca.

Na prvoj fotografiji od 20. aprila je neko izbrojao 30 delova komete, dok je na drugoj od 23. aprila izbrojano 25.

Zaključak je potpuno jasan i nedvosmislen. Od komete ATLAS uskoro neće ostati ništa.

Nakon ovog astronomskog razočarenja ostaje da pratimo Continue reading “Kometa ATLAS i njeni fragmenti”

Kosmički zraci – 5 minuta za fiziku i astronomiju – (video)

Kosmičko zračenje je jedno od najenergičnijih prirodnih zračenja koje nam dolazi iz dalekih delova svemira. Odakle potiču i odakle im tolika energija još uvek nije u potpunosti poznato. Kako su ovi zraci otkriveni i šta se dešava kad stignu do Zemlje pričamo u ovoj epizodi. Continue reading “Kosmički zraci – 5 minuta za fiziku i astronomiju – (video)”

Predavanje “Osvajanje Meseca – 50 godina kasnije” (video)

Ove nedelje Miloš Stanković, predsednik AU “Eureka” u okviru kampanje #ostanikuci i onlajn zanimljive astronomije održao je predavanje pod nazivom “Osvajanje Meseca – 50 godina kasnije”. Predavanje je pripremljeno prošle godine povodom 50 godina od sletanja prvih ljudi na Mesec. Inače ova tema je bila izabrana na onlajn glasanju od strane učesnika programa onlajn zanimljive astronomije. Snimak predavanja možete pogledati na našem YouTube kanalu Eureka kutak. Continue reading “Predavanje “Osvajanje Meseca – 50 godina kasnije” (video)”

Asteroid fotografisan dobsonom 250/1200

S obzirom da nakon 18h ne možemo da izađemo a da ne “častimo” državu više desetina hiljada dinara želeo sam da se uverim da li svojim teleskopom, pored velikog svetlosnog zagađenja, mogu da vidim asteroid magnitude 11,1 sa prozora sobe sa koga se vidi južno nebo.

Dobsonom 250/1200 moguće je videti i objekte magnitude 13.5, ali kad su uslovi za posmatranje odlični. Ipak, iz grada su uslovi uvek nepovoljni.

Oko 20 h sam ostavio teleskop pored prozora da se ohladi i da se koliko može ujednači spoljna i unutrašnja temperatura da bi slika u okularu bila što mirnija. Sat vremena kasnije počeo sam potragu za asteroidom. Srećom, postoji program Stellarium koji olakšava lociranje asteroida. Jednostavno sam reddot tražilac uperio tamo gde Stellarium kaže i na moje iznenađenje asteroid je bilo moguće videti pomoću veoma loših okulara. Jedva vidljiv perifernim vidom, bled i neupadljiv, ali ipak vidljiv. Continue reading “Asteroid fotografisan dobsonom 250/1200”

Danas pored Zemlje proleće mali asteroid

Asteroid koji je otkriven 22. aprila pomoću Pan-STARRS teleskopa danas će proći na svega 130 000 km od Zemlje, što je veoma blizu ali potpuno bezbedno. Ovo rastojanje je 1/3 rastojanja Zemlja – Mesec.

Asteroid 2020 HP6 je u vreme snimanja (video ispod) pomoću The Virtulal Telescope Project 2.0 bio udaljen od nas 700 000 km. Prečnik mu je procenjan na 6,7 – 15 metara. Dakle, bezopasan asteroid koji će prići blizu Zemlje i proleteti bez posledica. Continue reading “Danas pored Zemlje proleće mali asteroid”

Novootkrivena kometa SWAN kao uteha za kometu ATLAS

Kometa ATLAS je trebala da bude astronomski događaj godine i svi su se nadali da će je videti golim okom. Međutim, kada kometa prošla marsovu orbitu i približava se Suncu postajalo je sve jasnije da od nebeskog spektakla neće biti ništa…ali baš ništa. Prvo je na astrofotografijama otkriveno da se kometa raspala na dva dela, da bi naredne astrofotografije pokazal da ima minimum 4 dela. Tada je već bilo jasno da kometa neće dostići sjaj za posmatranje golim okom a i magnutuda je naglo skočila sa 8 na 9,3.

Trideseti rođendan teleskopa Habl

Poslednja slika teleskopla Habl je pokazala da se možemo pozdraviti sa ovom kometom. Continue reading “Novootkrivena kometa SWAN kao uteha za kometu ATLAS”

Trideseti rođendan teleskopa Habl

Habl (Hubble) je ime najpoznatijeg teleskopa na svetu, a koji ga je dobio po astronomu Edvinu Hablu koji ostao zapamćen kao čovek koji je otkrio da se brzina udaljavanja galaksija srazmerno povećava sa njihovim udaljenostima od Zemlje i na taj način ukazao da se svemir širi.

Svemirski teleskop Habl je lansiran u nisku orbitu 24. aprila 1990. godine i ono što posebno raduje je da je u funkciji i danas. Njegove fenomenalne fotografije su promenile naš pogled na celokupan svemir, otkrile lepote našeg zvezdanog sistema, ali i tajne dubokog svemira. Trenutno najveće oko u svemiru će uskoro zameniti svemirski teleskop James Webb. Continue reading “Trideseti rođendan teleskopa Habl”

Asteroid (52768) 1998 OR2 prolazi 29. aprila

Asteroid (52768) 1998 OR2, čiji je prečnik procenjen oko 2 km, 29. aprila proći će na 6 290 560 km od Zemlje, što je oko 16 puta udaljenosti Zemlja – Mesec (ZM=384 000 km).

Ovaj asteroid je potencijalno opasan objekat za Zemlju i zemljane i pripada grupi Apollo asteroida. NASA ga je otkrila 24. jula 1998. godine preko programa NEAT i s obzirom na prečnik od 2 km mogao bi da izazove globalnu katastrofu u slučaju sudara sa Zemljom. U relativno bliskoj budućnosti najbliži prilaz Zemlji desiće se 16. aprila 2079. godine i to na udaljenosti 4 x ZM. Ovo je najbliže što će jedan poznati asteroid ove veličine prići Zemlji u sledeća dva veka.

Prolaz se očekuje u 29. aprila u 4:29 po ET vremenu. Continue reading “Asteroid (52768) 1998 OR2 prolazi 29. aprila”