Lepota nauke – Ričard Fajnman (video)

Ričard Fajnman je jedan od najpoznatijih fizičara 20. veka. Teorijski fizičar i jedan od tvoraca kvantne elektrodinamike, kao i dobitnik Nobelove nagrade upravo za istraživanja na polju kvantne elektrodinamike.

Više o njemu možete pročitati >>>> ovde.

Sledeći video (trajanje 4:37) sa prevodom prikazuje govor Ričarda Fajnmana o lepoti nauke. Iskreno i precizno iznosi činjenice zašto je prema njegovom mišljenju nauka takva kakva ona jeste – lepa, precizna, bez mesta površnom pogledu na svet oko nas.

Suština ovoga što je izvučeno iz dokumentarca u trajanju od 66 minuta je: Continue reading “Lepota nauke – Ričard Fajnman (video)”

Zvezde na Dan zaljubljenih

Mnogim ljudima je Dan zaljubljenih samo još jedan običan dan u godini. Još jedan dan prošaran svakondnevnim obavezama zbog kojih nije moguće misliti o kalendaru i značenju određenih dana.

Za katoličku i protestansku crkvu 14. februara je Sveti Valentin, dok pravoslavna crkva slavi Svetog Trifuna.

Međutim, onim zaljubljenim parovima, a posebno mlađim generacijama, ovaj dan znači nešto više. Za njih je to jednostavno Dan zaljubljenih. Njima pripreme za 14. februar mogu biti nešto više od svakodnevnice. Continue reading “Zvezde na Dan zaljubljenih”

Kalendari – 5 minuta za fiziku i astronomiju (video)

Emisiju “5 minuta za fiziku i astronomiju” na Brainz TV vodi Jovan Aleksić, astrofizičar i popularizator nauke.

Prethodne emisije možete pogledati >>>>OVDE.

Emisiju o zvuku možete pogledati >>>> ovde.

Objavljena je nova emisija na YT kanalu Brainz TV:

Kalendari

Vreme je jedna od osnovnih fizičkih jedinica, a merenje je oduvek bila potreba ljudi u svakodnevnom životu. Prirodna vremenska jedinica je dan. Periodi kraći od dana se mere satovima, a oni duži kalendarima. U ovoj emisiji govorimo o kalendarima. Continue reading “Kalendari – 5 minuta za fiziku i astronomiju (video)”

Međunarodni dan žena u nauci

Današnji dan, 11. februar, se obeležava kao Međunarodni dan žena i devojaka u nauci.

Ideja za Međunarodni dan žena i devojaka u nauci potekla je od Komisije Ujedinjenih nacija za status žena. Na 55. zasedanju ove Komisije, 14. marta 2011. godine, usvojen je izveštaj sa zaključcima pristupu i učešću žena i djevojaka u obrazovanju, nauci i tehnologiji, kao i o promovisanju ravnopravnog položaja zapošljavanju žena i uslovima rada u ovim oblastima. Decembra 2013. godine Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju o nauci, tehnologiji i inovacijama u kojoj je navedeno da je puna i jednaka dostupnost i učešće u nauci, tehnologiji i inovacijama za žene i djevojčice svih uzrasta imperativ za postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojaka u ovim oblastima.

VIše o tome pročitajte na sajtu SVET NAUKE.

Na internetu sam pronašao i pogledao prelepu prezentaciju Tijane Prodanović sa PMF-a Univerziteta u Novom Sadu. Odlična je:

ŽENE U ASTRONOMIJI KROZ ISTORIJU.

 

Svetlosno zagađenje kao posledica industrijskog razvoja

Pre manje od 100 godina svi su koji su želeli da podignu pogled prema nebu mogli su da uživaju u spektakularnom zvezdanom nebo. Danas, nažalost, milioni dece širom sveta nemaju tu mogućnost, a mnoga od njih nikada nisu videla Mlečni put, tu beličastu traku preko neba prepunu zvezda koju je moguće videti samo sa svetlom nezagađenih lokacija.

Povećana upotreba veštačkog svetla ne utiče samo na naš pogled na zvezdano nebo već i negativno utiče na naše okruženje, bezbednost, potrošnju energije i naše zdravlje.

Nepravilna i prekomerna upotreba veštačkog osvetljenja poznatije kao svetlosno zagađenje može imati ozbiljne posledice po životnu sredinu. Continue reading “Svetlosno zagađenje kao posledica industrijskog razvoja”

Učestvujte u globalnom projektu merenja svetlosnog zagađenja

Važan deo rešavanja problema svetlosnog zagađenja je detaljno razumevanje njegovog uticaja na kako na ljude i životinje, tako i na noćno nebo.

Da bi učestvovali u kampanji Globe at Night potrebno je da postanete Citizen Scientist, odnosno malo jasniji termin bi bio naučnik amater koji bez novčane naknade svojim entuzijazmom pomaže dobijenim podacima neki naučni projekat na lokalnom ili globalnom nivou.

U 2019. godini Globe at Night je dobio preko 10 000 izveštaja od građana iz 70 zemalja o uticaju svetlosnog zagađenja na nebu iznad njih. Cilj je da ove godine taj broj dostigne 20 000 izveštaja iz još više zemlja. Continue reading “Učestvujte u globalnom projektu merenja svetlosnog zagađenja”

Merkur u maksimalnoj istočnoj elongaciji i 16° iznad horizonta

Planeta Merkur, prva od Sunca, prečnika 4880 km, najskrivenija poznata planeta u Sunčevom sistemu, istovremeno i najmanja uskoro će biti u povoljnom položaju za posmatranje.

Ovih dana je bilo moguće videti Merkur na večernjem nebu, ali će narednih dana biti više prostora za posmatranje. Ova planeta će 10. februara biti u maksimalnoj istočnoj elongaciji od 18,2° a inače se Merkurova maksimalna elongacija kreće od 17°30′ do 28°. Ovaj raspon elongacije dugujemo Merkurovoj veoma izduženoj orbiti. Maksimalne elongacije Merkura se smenjuju naizmenično na svaka dva meseca otprilike. Continue reading “Merkur u maksimalnoj istočnoj elongaciji i 16° iznad horizonta”

Zvuk – 5 minuta za fiziku i astronomiju (video)

5 minuta

Emisiju “5 minuta za fiziku i astronomiju” vodi Jovan Aleksić, astrofizičar i popularizator nauke. Imao sam prilike da slušam njegova zanimljiva i lepo organizovana predavanja, tako da preporučujem svima koju imaju mogućnosti da iskoriste priliku i prisustvuju istim.

Prethodne emisije možete pogledati >>>>OVDE.

Zvuk

Continue reading “Zvuk – 5 minuta za fiziku i astronomiju (video)”

https://starwalk.space/en/news/january-2020-moon-uranus-close-approach

Vreme je za Uran

Planeta Uran je sedma planeta po udaljenosti od Sunca i ta udaljenost trenutno iznosi skoro tri milijarde kilometara ili ako pogledamo u Stellariumu to je tačno 2 982 430 000 km. Zbog ove udaljenosti vam se može učiniti da je nemoguće videti ovu planetu golim okom, ali njena magnituda navodi na drugi zaključak.

Uran i sateliti snimljeni amaterskom opremom

Trenutna magnituda Urana je 5.8 i ona vam omogućava da ukoliko se nađete na odličnoj lokaciji za posmatranje daleko od gradskog ili bilo kog drugog svetla vidite Uran golim okom.  Ipak, moramo uzeti u obzir i još neke ograničavajuće okolnosti za posmatranje golim okom: Continue reading “Vreme je za Uran”

M15 - foto: Stellarium

Kuglica od žutih zvezda

Zvezdana jata su objekti koje možemo posmatrati u velikom broju i veliki broj njih se može videti dvogledom ili teleskopom i pored svetlosnog zagađenja. Ovo se posebno odnosi na zbijena zvezdana jata.

Na FB stanici Astronomy magazine su objavili sliku koju je napravio Kevin Boucher (Gardner, Massachusetts). Na slici je zbijeno zvezdano jato M15 koje se nalazi u sazvežđu Pegaz u blizini zvezde Enif pomoću koje je lako locirati ovo jato (na slici gore Pegasus cluster, dok zvezda Enif najsjajnija ispod zvezdanog jata – foto: Stellarium).

Uvek iskoristim priliku da posmatram ovo zvezdano jato jer vas jednostavno mora zadiviti njegova gustina, a ovo jato i jeste jedno od zbijenijih u našoj galaksiji. Njegova magnituda iznosi 6.3 pa ga nije moguće videti golim okom, ali dvogled ili mali teleskop će biti dovoljni. Continue reading “Kuglica od žutih zvezda”